BORBA ZA OŠLJAK! Stanovnici protiv priveza i najezde izletnika, a brodari se bune: 'Mi nismo ovlašteni davati...'

Što se to događa na najmanjem naseljenom otočiću zadarskog arhipelaga? Dok s jedne strane otočani, umorni od navale turista s raznih izletničkih brodova, zagovaraju potpunu zabranu njihova privezivanja na otoku, brodari najavljuju nastavak pristajanja, jer kažu kako otok nije privatno vlasništvo njegovih žitelja.

– Stanovnici Ošljaka spremni su zvati policiju ako se još tko priveže na njihovoj rivi, kazao nam je njihov općinski vijećnik Mihovil Valčić dodajući kako godinama trpe najezdu posjetitelja s turističkih brodova. Općina Preko podržala ih je i stala na njihovu stranu donošenjem odluke o privremenoj zabrani turističkim i izletničkim brodicama da se privezuju na otoku.

No, iz Zadarske županije kazali su nam kako imanje ili neimanje Plana upravljanja pomorskim dobrom nije nužno preduvjet na temelju kojeg bi se brodarima moglo dozvoliti, ili u ovom slučaju zabraniti privezivanje na Ošljaku.

Brodari, nezadovoljni odlukom Općine Preko, pozivaju se, pak, na ustavno pravo na slobodu kretanja i pristup javnim površinama, među kojima i pomorskom dobru i javnim lukama, što objašnjavaju kazavši kako bi bez stručne studije o ugroženosti okoliša ili krajobraza, zabrana prijevoza bila neopravdana i u suprotnosti s načelima Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Regulacija, ne zabrana

Resorni županijski pročelnik za pomorsko dobro, more i promet Krešimir Laštro objašnjava kako se u luci javnog prometa, kakva je ona na Ošljaku, nikome ne može zabraniti pristajanje, ukoliko brodari poštuju pravila Reda u lukama Županijske lučke uprave.

– Plan upravljanja pomorskim dobrom nije nužno preduvjet prema kojem bi se u lukama lokalnog značaja otvorenima za javni promet isti ograničavao. Ukrcaj i iskrcaj putnika na operativnoj je obali dozvoljen prema pravilniku ŽLU-a. Općina svojom odlukom tako nije ništa naložila niti zakonski zabranila, već tek predložila privremenu mjeru ponašanja u luci, do donošenja potrebnih zakonskih akata, što nije zakonski obvezujuće, pojašnjava Laštro.

ŽLU ima ovlast odrediti ili ograničiti broj ukrcaja i iskrcaja u lukama. Zbog toga, smatra Laštro, došlo je do krivog tumačenja odluke Općine Preko jer pomorsko je dobro javno i ponašanje te gospodarske aktivnosti na njemu se moraju regulirati, ali ne zabranjivati.

– Ošljaku je svakako potrebna regulacija prometa putnika s turističkih brodica, poručio je Laštro. No, Valčić čvrsto stoji pri stavu kako su otočani u pravu, a brodari u krivu.

– Nelegalna je to radnja koja se obavlja bez koncesije. Otočani su zato apsolutno u pravu u svojim zahtjevima, jer ono što mi godinama trpimo može se opisati jedino kao silovanje otoka Ošljaka i turistički terorizam. Jer, da bi izletnički brodovi, koji su se do sada vezivali na našoj obali, svoje aktivnosti obavljali legalno, trebaju imati koncesijsko odobrenje nadležne JLU, što nemaju, jer Općina Preko Plan upravljanja pomorskim dobrom na otoku Ošljaku donijela nije, istaknuo je Valčić ogorčen ponašanjem brodara, koju su im, kako kaže, zaprijetili nastavkom privezivanja na otoku.

Valčići civilizirali Ošljak

Cijeli je otok ujedno i značajni krajobraz, te njim tako takvim, u sklopu mreže Natura 2000, upravlja JU Natura Jadera. Brodari, zato, ustrajan je Valčić, nemaju nikakve potrebne dozvole na temelju kojih bi se mogli privezati na Ošljaku, jer niti je Natura Jadera donijela svoje dokumente kojima bi se odredio opteretni kapacitet otoka, te donijela Studija o zaštiti okoliša, niti je Općina donijela Plan upravljanja pomorskim dobrom.

– I turisti na takvim plovilima i mi otočani žrtve smo nelegalnog poslovanja, smatra Valčić, dodavši kako su njegovi preci civilizirali i uredili otok Ošljak da bi on danas mogao imati status značajnoga krajobraza.

Ravnatelj Nature Jadere Damir Perić potvrdio nam je kako se Plan upravljanja značajnim krajobrazom otoka Ošljaka tek treba donijeti. No, tvrdi, obveza je Općine Preko da donese Plan upravljanja pomorskim dobrom.

– Mi nismo ovlašteni davati koncesijska odobrenja. No, voljni smo i spremni sudjelovati u dogovoru između brodara i stanovnika Ošljaka. Već smo sudjelovali na nizu sastanaka na tu temu. Crta je zasad povučena. Hoće li ova represivna mjera uroditi plodom ili donijeti još problema tek treba vidjeti, ali činjenica je da otoku fali osnovna infrastruktura, dodao je Perić.

Općinski načelnik Jure Brižić pak tvrdi kako Lučka kapetanija i policija donošenjem odluke imaju pravo postupanja na Ošljaku u slučaju da uoče prekršaj na pomorskom dobru, jer ističe, brodari koji se na otoku privežu, trenutno su u prekršaju. No, Laštrino se pojašnjenje očito kosi s njegovim.

– Organizirani dolasci plovila problem su i u Preku, jer i kod nas se brodice privezuju u luci. Sreća je da smo mi veće selo, pa takav priljev turista u nas ne čini probleme. Ali redovito viđamo brodice privezane na Školjiću, koje potom idu prema Ošljaku. Tu nastaje problem i mi stojimo uz Ošljačane. Brodari su zatražili sastanak sa svim nadležnim institucijama uključenima u ovu tematiku, ali na ranijim sastancima nismo uspjeli utvrditi koliki je to broj plovila koji bi se u danu smio privezati na Ošljaku, kazao je Brižić.

Pročelnik Krešimir Laštro

Presedan na obali

– Iako je pomorsko dobro, kako su i brodari u svom dopisu kazali, javno dobro, organizirana gospodarska djelatnost i privezivanje bez koncesije nije. Načelnik je zato i imao puno diskrecijsko pravo donijeti Odluku o privremenoj zabrani vezanja na Ošljaku, što policiji i Lučkoj kapetaniji daje pravo da postupaju protiv prekršitelja, što mi od njih i očekujemo, dodao je Valčić te istaknuo kako su bili voljni brodarima izaći u susret te se naći u sredini, no nisu, dodaje, naišli na razumijevanje s njihove strane, pa inzistiraju na dozvoli za privez puno većem broju plovila nego što to otočani žele.

Kako bi izrazili svoje negodovanje, potpisali su i peticiju kojom traže da ih se u narednim sastancima, pregovorima, te donošenju odluka nikako ne zaobilazi.

– Bolesna ovisnost našeg društva o turizmu dovela je do toga da nakupina brodara u protuzakonitom biznisu iskorištava naše dobročinstvo. Posebno je to eksplodiralo prošle godine, naglasio je Valčić.

Vrlo je bezobrazno, poručio je, da su se brodari u svom dopisu pozvali na napredak života otočana i to dok vrše nelegalnu radnju privezivanja na njihovoj rivi.

– Nadamo se da ćemo postaviti presedan na hrvatskoj obali, jer rizici prekomjernog turizma prelamaju se preko naših leđa. Mi doslovno branimo vlastita vrata od najezde posjetitelja, koji se osjećaju slobodnima ulaziti u naše domove bez dopuštenja, ostavljati svoje smeće posvuda po otoku i vršiti pritisak na infrastrukturu koju nemamo. Čak i kada bi došlo do zakonskih pretpostavki koje bi legalizirale koncesijska odobrenja na otoku, mi bismo bili protiv, zaključio je Valčić.