Bliže se kraju radovi na Privlačkom gazu: 'Očekujemo da ćemo sve završiti do...'

Radovi na projektu proširenja i produbljenja plovnog kanala Privlački gaz između kopna i otoka Vira, na području općine Privlaka, u samoj su završnici. Obavljeno je oko 90 posto radova, očekujemo da ćemo sve završiti do veljače ili ožujka sljedeće godine, nakon čega će se kanal moći ponovno pustiti u plovni promet, kazao nam je Daniel Bugarin iz tvrtke Pomgrad inženjering iz Splita, koja je izvođač radova na Privlačkom gazu.

Cilj projekta proširenja i produbljenja Privlačkog gaza, dugog 1.740 metara, je povezivanje Zadarskog i Velebitskog kanala, čime će se plovni put skratiti za 11 milja. Radovi su započeli u ožujku 2022., vrijedni su 2.736.900,50 eura, a zajednički ih financiraju Ministarstvo mora, Plovput, Zadarska županija, Grad Nin te općine Privlaka, Vir i Vrsi.

Privremena plovidba

Tijekom lipnja je izvršeno mjerenje morskih struja od strane Hrvatskog hidrografskog instituta, te je Plovput sukladno Rješenju Lučke kapetanije Zadar postavio objekte pomorske signalizacije za privremeno otvaranje kanala za probnu plovidbu u ljetnom periodu od 1. srpnja do 15. rujna.

– Privremeno otvaranje kanala za probnu plovidbu je prošlo bez ikakvih primjedbi i incidenata, te se na zadovoljstvo svih potvrdilo kako se plovidba kroz kanal odvija sigurno i bez smetnji. Ovime je potvrđen dobar odabir gotovo pravolinijske trase kanala, kao i da u ljetnom periodu, kada je promet najgušći, morske struje ne predstavljaju problem za plovidbu, otkriva Joško Zec, glavni inženjer za hidro-građevinske poslove u državnoj tvrtki Plovput iz Splita.

Njegov kolega Daniel Bugarin iz Pomgrad inženjeringa pojašnjava kako je tijekom ljeta kanal bio otvoren u punom profilu, a plovne oznake bile su označene na Virskom mostu i na moru.

– Kanal je bio otvoren sa smanjenom dubinom mora od metra i pol, iako je svugdje bilo iskopano dva metra, ali se tih pola metra uzelo za rezervu, dok će u konačnici dubina iznositi tri metra, a sam kanal će biti širok 40 metara. Prolazili su ovdje brodovi različite veličine, od motornih glisera, jedrilica, turističkih i drugih brodova. Ograničavajući faktor za brodove je visina Virskog mosta od devet metara, tako da oni brodovi koji imaju jarbole veće visine neće i dalje smjeti ovuda ploviti. I kad se završe svi radovi i kanal pusti u pomorski promet njime će se moći ploviti isključivo unutar plovnih plutajućih oznaka, ističe Bugarin dodajući kako i sam naziv Privlački gaz sugerira kako se ovaj kanal moglo pregaziti. Dubine mora u njemu prije izvođenja radova bile su manje od pola metra, tako da se teoretski mogao pregaziti za vrijeme oseke prelazeći od Privlake prema Viru i obrnuto, kaže voditelj radova.

Deponiranje materijala

– Većina radova je obavljena, sada dokopavamo ostatak dok ne dosegnemo dubinu od tri metra te popravljamo na mjestima iskopa. Budući da se radi o iskopu na dnu mora, nije moguće idealno iskopati, tako da su na nekim mjestima gdje se kopalo ostali brjegovi, šiljci… Očekujemo da ćemo sve završiti do veljače ili ožujka sljedeće godine, čime će svi radovi završiti. Od predviđenih 60 tisuća metara kubnih iskopa dosad je iskopano oko 50 tisuća kubika, ostalo je desetak tisuća kubika za iskopati i to uglavnom u pijesku. Od 60 tisuća kubika oko 40 tisuća kubika se odnosi na pijesak, a 20 tisuća kubika na stijene. Ove količine su malo varirale, tako da će biti više iskopane stijene, a manje količine pijeska. Treba reći i kako je pijesak dobrim dijelom pomiješan s muljem, tako da će od 40 tisuća kubika u konačnici manje od polovice biti čisti pijesak, kaže Bugarin, dok Zec, predstavnik Plovputa, otkriva kako se iskopani kvalitetni kameni materijal deponira na parceli, pomorskom deponiju na rtu Punta Lanterna na Viru.

– Kameni materijal će se koristiti za buduće investicije lokalnih samouprava ili Zadarske županije na ovom području, a kvalitetni pijesak materijal se privremeno deponira na plažu u općini Privlaka i gradu Ninu te će se koristiti za prihranu tih plaža. Korištenje kamena i pijeska iz iskopa će se provoditi na način definiranim projektnom dokumentacijom, Studijom utjecaja na okoliš, lokacijskom i građevinskom dozvolom. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine delegiralo je Zadarskoj županiji da raspolaže s ovim kamenom i pijeskom, a Županija treba sklopiti Ugovor s Općinom Privlaka i Gradom Ninom o dodjeli tog materijala, najavljuje Zec.

Održavanje kanala

Predviđeno je da se plovni koridor kanala označi svjetlećim oznakama koje bi se postavile u paru na međusobnoj uzdužnoj udaljenosti od 150 metara, tako da bi ih ukupno bilo 24, a postavile bi se i dvije dodatne svjetleće oznake na ulazu u kanal s južne strane na temeljima stupova mosta između kojih je predviđen ulaz u kanal.

– Sama priroda materijala i morskih struja će nanositi pijesak u kanal, tako da će i njega, kao i sve druge svjetske kanale koji su prokopani, trebati održavati. Trebat će s vremena na vrijeme kontrolirati dubine kanala i provoditi iskope. Plovput će morati naknadno putem javne nabave odabrati tko će održavati ovaj kanal, napominje Bugarin.

Kada se Privlački gaz pusti u promet pružit će sigurnost plovidbe za ribare i nautičare.

Kanal projektirala još Austro-Ugarska

Austro-ugarska monarhija je 1913./ 19.14. godine izradila projekt kanala Privlački gaz te je počela pripremne radove iskopa kanala koji su obustavljeni zbog Prvog svjetskog rata. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije 1931./ 1932. izvršen je prokop kanala širine 5 – 8 metara, dubine oko dva metra s jednosmjernom plovidbom kanalom.

– Stara trasa kanala još iz doba Austro-Ugarske se održavala tako da su privlački sabunjari vadili sabun, pijesak, no ta trasa je krivudala, nije išla ravnom linijom kao nova trasa kanala. Većim dijelom se ove dvije trase ne preklapaju, kaže Bugarin.