Biolog Hrvoje Čizmek: 'Vađenje plemenitih periski je kazneno djelo protiv okoliša'

Najnoviji slučaj ugroze plemenite periske, zabilježen je 30. srpnja kad su u popodnevnim satima kod otoka Pašmana u uvali Ždrelac, policijski službenici Postaje pomorske i aerodromske policije Zadar po zaprimljenoj dojavi zatekli plovilo na kojem su uočili tri jedinke strogo zaštićene školjke periske. Daljnjim postupanjem utvrđeno je da je plovilom upravljao 55-godišnji hrvatski državljanin koji je prethodno iz mora izvadio jedinke plemenitih periski.

Muškarac je uhićen i doveden u prostorije policije gdje je nad njim provedeno kriminalističko istraživanje. Pronađene školjke su mu oduzete, a slijedi mu kaznena prijava zbog sumnje da je počinio kazneno djelo uništavanja zaštićenih dijelova prirode, iz domene kaznenih djela protiv okoliša.

Može narasti 120 cm

Plemenita periska je endem Sredozemnog mora te je rasprostranjena u cijelom Jadranskom moru i najčešće se može pronaći između 2 i 30 metara dubine. Kako se radi o najvećem mediteranskom školjkašu koji može narasti i do 120 cm, jedan je od atraktivnijih školjkaša hrvatskog podmorja.

Upravo radi svoje atraktivnosti, nekim sugrađanima ili pak turistima teško je odoljeti tome da je pobliže pogledaju, izvade iz mora i tako ugroze vrstu koja je ionako ugrožena radi masovnog pomora već više od osam godina u Sredozemnom moru te pet godina u Jadranskom moru.

Za sada nije utvrđena niti jedna učinkovita metoda kojom bi se mogao spriječiti pomor i širenje zaraze zato je iznimno važno educirati javnost, uz velike napore brojnih stručnjaka, da se vrsta očuva. Plemenita periska je strogo zaštićena i svako uznemiravanje te namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki, točnije praznih ljuštura, je zabranjeno.

Kako je već poznato, brojene su organizacije i stručnjaci koji se trude očuvati perisku, a mi smo razgovarali s Hrvojem Čizmekom, biologom i predsjednikom Društva istraživača mora – 20000 milja, koje je aktivni suradnik na projektu »Očuvanje plemenite periske (Pinna nobilis) u Jadranskom moru«. Čizmeka smo upitali, što je to što po njegovom mišljenju navede ljude da ipak izvade tu krasoticu.

– Mislim da je to prvenstveno želja da izvade neku vrstu suvenira. Malo roniti, pa izvaditi neku školjku. Očito ne znaju da je zaštićena, a većina ljudi ne zna da se ne smiju vaditi ni ljušture zaštićenih vrsta. Znači, ne samo da se ne smiju uništavati, vaditi i ubijati žive jedinke, nego se ne smiju vaditi niti dijelovi, ljušture.

Možda je to razlog jer kao »mrtva je, mogu je izvaditi i izložiti doma«, objasnio je Čizmek i prisjetio se slučaja iz 2018. godine kad su u jednom restoranu u Dubrovniku ljušturu iskoristili kao tanjur za posluživanje crnog rižota. Srećom, takvih slučajeva više nema zahvaljujući brojnim edukacijama kojima se senzibilizira javnost, te uči o važnosti plemenitih periski u ekosustavu kao filtratoru mora u čijim ljušturama obitavaju brojne vrste.

Na muljevitom dnu

Ako opazite plemenitu perisku za koju sumnjate da je živa, potrebno je provesti kratku provjeru kako bi potvrdili je li riječ o ljušturi ili živoj jediniki. Iznad periske trebate nježno proći rukom kroz morsku vodu, uslijed čega će se periska, ako je živa, zatvoriti. Pri tome trebate paziti da perisku ne dirate.

– Dosta ljudi nam dojavljuje da su pronašli perisku, ali je pitanje je li živa ili ne. Zasad, trenutno smo na između 30- 35 živih jedinki u Jadranu. To je ono što je potvrđeno, a sigurno ih je i više. Većina dojava koje zaprimimo su ili druga vrsta, dubinska periska ili šiljasta periska, ili su ljušture plemenite.

U većini slučajeva plemenite periske možemo pronaći na muljevitom ili pjeskovitom dnu. Ako se nađe u kamenu, oko kamena, to je onda u većini slučajeva šiljasta periska koja ne naraste kao ova naša plemenita, istaknuo je Čizmek koji se trenutno nalazi na Silbi gdje Društvo provodi edukacije lokalnog stanovništva, turista i studenata o važnosti očuvanja plemenite periske u Jadranu.

Briga za more

– Kroz cijelu godinu se radi na edukacijama, a osobito na postavljanju kolektora kroz svibanj i lipanj. Kolektori za ličinke se vade tijekom zimskih mjeseci, a ukoliko sadrže male ličinke periske šalju se u Pulu u akvarij. Puno akvarija u Europi, odnosno u Sredozemlnom moru radi na istraživanju, pokušaju očuvanja i mrijesta periski.

Kad pričamo o pomoru periski, pričamo o brizi za more. Učimo ljude da moramo shvatiti more. Sama periska je filtrator baš kao što su i druge školjke, ali zahvaljujući svojoj veličini, pročišćava jako veliku količinu mora i dok god pričamo o njoj, pričamo i o zaštiti mora općenito, napominje Čizmek dok policija podsjeća građane i turiste da je periska strogo zaštićena školjka te je njeno vađenje, uznemiravanje, uništavanje, oštećivanje ili uklanjanje njihovih razvojnih oblika, držanje, prijevoz, prodaja, razmjena te nuđenje na prodaju ili razmjenu živih ili mrtvih jedinki – zabranjeno.