Župan nakon 100 dana mandata: Ne žurimo u novu zgradu, važniji su vrtići i domovi!

Iza zadarskog župana Josipa Bilavera prvih je 100 dana mandata koje su obilježili i nastavci uspješnih projekata i pokretanje novih. Već su, usprkos kratkom vremenu, vidljivi brojni iskoraci, posebice kad je riječ o demografskim mjerama, obrazovanju, prometnoj infrastrukturi, skrbi za starije, ali i po pitanju otvorenosti institucije prema široj javnosti.

Puno posla

Sa županom Bilaverom razgovarali smo o zatečenom stanju, prvim izazovima, koji su ga dočekali na samom početku mandata, sa Zavodom za hitnu medicinu Zadarske županije te financijama Doma za starije i nemoćne na Sfingi. Također, naglasio je usmjerenost Zadarske županije ka mladim obiteljima, odnosno pitanjima demografske slike, kao i sustavno ulaganje u obrazovanje diljem županije.

Isto tako, predano se radi na prometnoj infrastrukturi, kao preduvjetu daljnjeg gospodarskog razvoja i važnoj stepenici za podizanje kvalitete života svakog žitelja, u svim dijelovima prostorno velike županije. Velika je potreba, odavno se naglašava, veći broj komunalnih vezova, a veseli što je i taj obećani segment već dijelom ostvaren. Na koncu, provjerili smo kad se planira preseljenje Županije u nove prostore te kome bi sadašnji Dom Županije mogao pripasti…

Za početak, kako biste ocijenili zatečeno stanje prilikom preuzimanja mandata? Čime ste zadovoljni, a gdje vidite prostor za napredak?

Mogu izraziti zadovoljstvo s prvih sto dana mandata! Posla je više nego što sam očekivao, međutim to je dobro, to pokazuje da Zadarska županija ima zaista puno razvojnih projekata. Neki od njih su u dobrom stanju, no za neke sam očekivao da su i pripremljeniji. Međutim, nema vremena za žaljenje, u Županiji imamo ljude koji su stvarno kvalitetni i odgovorni. Kao što sam obećao u kampanji, od prvog dana smo krenuli s predanim radom. Nastavljamo još jačim tempom, punom parom, pred nama je jako puno posla.

Čim ste preuzeli dužnost, dočekala Vas je problematična situacija sa sanitetskim vozilima. Jeste li uspjeli detektirati izazove u zdravstvenom sustavu i način kako odgovoriti na njih?

Da, imali smo jednu neugodnu epizodu u Zavodu za hitnu medicinu Zadarske županije, ali nakon što sam održao sastanak s Upravom i sindikatima, dogovorili smo brojne korake. Predviđeno je 300.000 eura u rebalansu proračuna ove godine te povećavanje sredstava za sljedeću godinu. Ponavljam – zahvaljujem svim djelatnicima koji predano i odgovorno rade svoj posao. Pružit ćemo im dostojne uvjete za rad i zaštiti ih u svakom smislu. S druge strane, opstrukcije i nerad neću tolerirati.

Kad je u pitanje zdravstvo, pokrenuli smo energetsku obnovu Doma zdravlja u Benkovcu, ovih je dana izabran izvođač radova, u tijeku je novelacija projekta uređenja okoliša. Isto tako, predani su projekti obnove i opremanja 30-ak ambulanti diljem naše županije te je revidirana nova lokacija za zgradu Doma zdravlja u Zadru. Planira se i nova ljekarna na Plovaniji te uređenje dežurne ljekarne za Relji kako bi građani dolazili u praktičniji i ugodniji prostor.

Ozelenjivanje županije

Već ste ispunili obećanje o podizanju naknade za novorođenčad. Što još Županija planira po pitanju demografskih mjera?

Na prvoj radnoj sjednici Županijske skupštine jednoglasno smo izglasali podizanje naknada za novorođenčad, za otprilike 100 posto, zahvaljujem svim vijećnicima. No, uz podizanje iznosa financijske pomoći, cilj nam je omogućiti priuštivo stanovanje za mlade obitelji. Već je nekoliko projekata u pripremi, s državnim zemljištem i zaista simboličnim cijenama pomoći ćemo mladim obiteljima. A ovisno o financijskoj situaciji, nastojat ćemo subvencionirati stambene kredite, isključivo za gradnju kuća mladim obiteljima. Jasno je da nismo zadovoljni demografskom slikom, ne samo u našoj županiji, nego u cijeloj Hrvatskoj i ne mislim da ćemo podizanjem ovih naknada to u potpunosti riješiti, ali uz sve ove mjere – bit ćemo na dobrom putu.

Nastavlja se i veliki investicijski ciklus u obrazovanje, dječje vrtiće i igrališta?

U procesu smo obnove, dogradnje i izgradnje 20-ak škola i sportskih dvorana. Četiri projekta već sad započinju, a ostali su u pripremi. Cilj nam je jednosmjenska nastava u svim školama. Ove ćemo godine u rebalansu izdvojiti sredstva za opremanje nekoliko vrtića, između ostaloga za dječji vrtić u Bibinjama.

Planiram i sastanak sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola. Volio bih da svi propišu zabranu korištenja mobitela u školama, želim da djeci pošaljemo poruku da što manje budu pred ekranima, sve više uz knjigu i druženje.

Po prvi put ćemo u rebalansu izdvojiti sredstva za ozelenjivanje naše županije, od općina i gradova tražit ćemo cjelovite projekte, dakle da općine i gradovi posade stabla na pojedinom trgu ili ulici. Želim vidjeti zeleniju, ekološki orijentiraniju županiju.

Osim poziva za dječja igrališta i sportska igrališta, radi se i na ozelenjivanju.

U Vrsima se gradi prvih 100-tinjak komunalnih vezova, možete li najaviti i ostale?

Što se tiče komunalnih vezova, odradili smo prve sastanke s projektantima za uvalu Draženica i Maestral u Zadru. To je projekt za koji sam očekivao da smo u boljoj poziciji po pitanju spremnosti dokumentacije. No, dogovorili smo s Gradom Zadrom, na sljedećoj sjednici Vijeća bit će raspisan urbanistički plan uređenja što će nam omogućiti da krenemo ka ishođenju građevinske dozvole za te dvije uvale. Velik je to projekt, imat ćemo sastanak s Društvom arhitekata, imali smo sastanak s konzervatorima… Taj projekt će u konačnici obuhvaćati 700 komunalnih vezova, proširenu prometnicu, biciklističku stazu, pješačku zonu, parkirna mjesta, novo zelenilo i mogućnost za novu gradsku plažu. Taj me projekt jako veseli i dat ćemo sve da krene što prije u realizaciju. Osim toga, prilikom posjeta potpredsjednika Vlade, Olega Butkovića potpisali smo ugovor o izgradnji 89 komunalnih vezova u Vrsima, to su prvi od najmanje 1.500 koje ćemo realizirati. Sljedeće godine nam je u planu pokretanje realizacije komunalnih vezova u Dobropoljani, na području Nina i Biograda. Kada to omogući projektna dokumentacija, krećemo i s Kožinom i uvalom Bregdetti. Važno je za naglasiti da sve ove projekte planiramo i dogovaramo s Vladom RH i resornim ministarstvom koji u potpunosti podržavaju sve naše aktivnosti.

Brojne obilaznice

Dogovoreni su i brojni iskoraci po pitanju željezničke infrastrukture, kad možemo očekivati potpunu povezanost s mrežom cijele Hrvatske?

S ministrom Butkovićem smo dogovorili model izrade dokumentacije za izgradnju željezničke poveznice između Zračne luke Zadar i centra Zadra. Potpisan je i ugovor o obnovi kolodvorskih zgrada, osim kolodvora u Zadru obnovit će se i zgrade u Škabrnji i u Benkovcu. Do kraja godine očekujemo lokacijsku dozvolu za izmještanje tunela iz Bibinja i nakon toga HŽ infrastruktura raspisuje natječaj za izgradnju tunela. Usporedno s tim, radimo dokumentaciju za Zračnu luku Zadar, a sve to skupa, s dolaskom novih vlakova, trebalo bi biti gotovo tijekom 2028. godine, kad bi Zadar trebao biti integriran u željezničku mrežu Hrvatske.

Možete li najaviti i cestovne projekte?

Idemo u izgradnju četverotračne ceste od Zadra prema čvoru Zadar 1. Planira se obilaznica Bili brig te obilaznica kojoj svi težimo – potpuno obilaženje grada Zadra, od Musapstana oko Bokanjca prema Diklu i Žmirićima. Radi se i projektna dokumentacija za obilaznicu Sukošana, Pakoštana, Sv. Filipa i Jakova, od Sv. Martina do Pakoštana.

Osim rada na infrastrukturi, radi se i na transparentnosti i otvorenosti prema javnosti.

Da, osim rada na infrastrukturi, mi moramo raditi na vrijednosnom aspektu. Mislim da smo više otvorili Županiju prema javnosti; javnim kolegijima, redovnim sastancima i s braniteljima, i sa sindikatima, i sa studentima, u pripremi su projekti za umirovljenike i studente… Idemo u proces digitalizacije javne uprave, ubrzat ćemo proces dobivanja građevinskih dozvola. Zatim, osmislit ćemo internetsku platformu koja bi učinila rad cijele Županijske uprave dostupnijim i transparentnijim javnosti. Sve u svemu, pripremamo niz projekata koji će odgovoriti na identitetski pogled na Zadarsku županiju.

Prazan grad

Najavljen je i Centar za inkluziju koji će zapošljavati osobe s poteškoćama u razvoju.

U planu nam je već ove godine pokrenuti dokumentaciju za Centar za inkluziju, na području Bibinja, u gospodarskoj zoni Lonići. Jako nam je važno da što prije spremimo dokumentaciju i krenemo u realizaciju i uključimo u zajednicu osobe s poteškoćama u razvoju. Planiram osnovati i Savjet s ljudima iz udruga i stručnjacima koji se bave tim područjima. Planiramo i Savjet za društvena pitanja sa zaslužnim građanima te Savjet branitelja, u kojem će biti i ratni zapovjednici.

Kad se očekuje preseljenje Županije u nove prostore?

Još se uvijek se provode radovi u novom kompleksu. Da je sve spremno, preselili bismo se. Vidim tu trenutno nekoliko problema. Još uvijek nema namještaja, još uvijek nije spremna dvorana za sjednice Županijske skupštine, još uvijek nismo iselili zdravstvene djelatnike iz jedne od zgrada, još uvijek u četvrtoj zgradi imamo srednju školu, imamo niz udruga u toj zgradi… Mi ćemo ići logičnim putem – prvo useliti one djelatnike Županije i naših ustanova koji su sada u unajmljenim prostorima, dakle najprije one koji su sad primjerice na Relji, za koje plaćamo najam – kako bismo smanjili troškove. Iz Doma županije planiramo otići kad sve bude spremno. Mi u ovom trenutku ne plaćamo nikakvu naknadu ovdje, meni ne smeta što je namještaj dotrajao ili što čak nekada krov prokišnjava. Nećemo robovati datumima, nećemo raditi stvari navrat nanos. Bitno mi je da nemamo dodatne troškove. Mislim da je bitnije riješiti neke druge stvari u gradu i županiji, poput mjesta u dječjim vrtićima ili mjesta u studentskom domu nego da razgovaramo o tome hoćemo li se preseliti iz zgrade koja je dotrajala, ali besplatna, u drugu koja je također besplatna. Ni ovdje ni u novoj zgradi nismo vlasnici, mislim da imamo puno prioritetnijih stvari za rješavati.

Imate li informacije kome će pripasti sadašnji Dom Županije?

Bilo bi dobro da se ovo razdoblje, dok smo mi još na Poluotoku, iskoristi i uključi širu javnost u tu raspravu. Bojim se da ćemo seljenjem Županije, kao i pojedinih tvrtki koje su najavile odlazak s Poluotoka, pogotovo u zimskim mjesecima, imati prazan grad. Meni je to žao, građani su navikli na život na Poluotoku. Nikome nije u interesu da je Poluotok prazan ili da se pretvara u jedan veliki apartman. U tom smislu, buduća namjena sadašnjeg Doma Županije mora biti pomno osmišljena i građani moraju biti uključeni. Svakako, ovaj prostor mora ostati otvoren na sve građane.

Cijena u Domu na Sfingi nije održiva

Na početku mandata, Dom na Sfingi bio je u jednom trenutku gotovo primoran podizati cijene za korisnike. Kako dugoročno vidite skrb za starije i nemoćne?

Mi idemo u, rekao bih, najambiciozniji projekt izgradnje domova za starije i nemoćne. Taj proces košta, no nama je cilj, u konačnici, povećanjem dostupnih kreveta smanjiti ukupnu cijenu domova na tržištu. Svakako, cijena u Domu na Sfingi nije održiva. Morat ćemo je malo korigirati početkom iduće godine. Sad nismo htjeli opteretiti korisnike, pa smo izdvojili 600.000 eura za pokrivanje troškova Doma do kraja ove godine. Usporedbe radi, cijena izgradnje novog doma za starije i nemoćne u Preku je dva milijuna eura, dakle 30 posto vrijednosti jednog novog doma utrošili smo na pomoć Sfingi. Nemoguće je u isto vrijeme raditi nove domove i pokrivati troškove u postojećim domovima, stoga ćemo nastojati tražiti od države da poveća subvencije. Dobili smo nedavno odluku Vlade RH o financiranju izgradnje Doma za starije i nemoćne u Poličniku, sljedeći tjedan očekujemo i službeni početak radova na toj zgradi. Prošli tjedan sam bio na sastanku s nadbiskupom Zgrablićem gdje smo potpisali ugovor o korištenju nove zgrade, depadanse Doma u Preku, koja će moći primiti 31 novog korisnika. To je iskorak za više nego dvostruko jer sadašnji dom ima kapacitet za 21 štićenika. Dakle, u ovih sto dana pokrenuli smo dva doma, uz onaj u Sv. Filipu i Jakovu koji se već gradi. Dakle, to je tri, a ubrzano se radi na izradi dokumentacije za domove u Biogradu, Benkovcu i Ražancu. U kampanji sam obećao šest domova, sad kažem – najmanje šest. Naravno, za svaki od ovih projekata ključna je suradnja s Vladom RH, odnosno resornim ministarstvom koji su nam od neizmjerne važnosti za njihovu realizaciju.