Zeleni dragulj Jadrana o kojem se malo zna, ali tko ga jednom posjeti uvijek mu se vraća

Molat, jedan od najzelenijih otoka zadarskog arhipelaga, sa svoja tri mala sela prava je riznica mira i tišine. Turistički pomalo nerazvijen, s tek nekoliko apartmana i konoba, pravo je odrediše za putnike koji ne pate od turističkih trendova, ne traže mnoštvo prodajnih sadržaja niti luksuz urbanih sredina. S tri sela – Molatom, Brguljama i Zapuntelom, u kojima živi 200-njak duša, tek treba biti turistički otkriven, no kako nam kazuju mještani, ne smeta ih spori turizam, ali zato žele nešto bržu svakodnevicu za sebe. Povezan jednom katamaranskom i trajektnom linijom, Molat je, moglo bi se kazati, destinacija koja poziva na istraživanje, ali i uživanje, s obzirom da je s otoka teško doći i otići u samo jednom danu. Staro ribarsko nasljeđe otoka još je uvijek živo među starim seoskim kaletama i u drvenim brodicama koje su svjedočile brojnim monadama i hirovima mora.

Najčešći posjetitelji ove mirne oaze su moderni moreplovci – nautički turisti koje, osim kristalno čistih plaža i skrovitih uvala, Molatu vuku i teška tišina pučinskih otoka, ali i netaknuta priroda koja osvaja na prvi pogled. Samo ime otoka dolazi od latinske riječi “mel”, tj. med, po kojem je otok godinama bio poznat. Slatka je danas spora svakodnevica otoka, jer, “molati” se stresa uvijek dobro dođe. 

Ponos Molata je i prekrasna uvala Lučina, a u neposrednoj blizini mjesta je i pješčana plaža Jazi, jedna od najljepših na otoku i idealna za kupanje. Selo Zapuntel je zapravo velika prirodna luka, a posebnost Brgulja je u tome što im je stari dio na brežuljku, na oko kilometar udaljenosti od mora, dok novo naselje leži uz glavno brodsko pristanište u Brguljskom zaljevu. 

Otok potencijala

No, Molat je već na prijelazu u – kako su nam lokalci rekli – zimski režim rada i života. Već godinama, dječji smijeh i igra na cijelom se otoku čuju gotovo isključivo tijekom školskih praznika.

To je otok brojnih prilika, ali  treba imati hrabrosti iskoristiti ih. Od netaknute prirode i bogate otočke povijesti do običaja i ljudi koji s nadom čekaju bolje sutra, Molat u turizmu vidi svoju šansu. Ne u masovnom, nekontroliranom turizmu, nego u održivom razvoju koji bi omogućio ostvarenje dugogodišnjih snova i priliku da ovaj zeleni otok posjetiteljima konačno pokaže svoje pravo lice. Savršeno je to odredište za avanturiste, ljubitelje prirode, mora i robinzonskog odmora.

Ante Perač već je u trećem mandatu predsjednik udruge „Naš Zapuntel”, osnovane prije više od 20 godina s ciljem očuvanja otočke tradicije i običaja, ali i uređenja otoka i njegova krajolika.  

– Puno objekata za turistički najam nema, naročito u Zapuntelu, gdje ih se može izbrojiti na prste jedne ruke, dok selo Molat, kao najveće i najrazvijenije na otoku, prednjači u turističkom sektoru. Jako se baziramo na nautičkom i jedriličarskom turizmu, jer Molat i Brgulje imaju uređena pristaništa, dok se mi u Zapuntelu nadamo u našoj lučici čim skorije dobiti struju i vodu, kako bi im se i mi mogli pridružiti u prihvatu nautičara, započeo je Perač, dodavši kako u Zapuntelu trenutno radi samo jedan restoran, u Brguljama tri, a Molatu dva restorana.

Otok Molat nalazi se na sjevernom dijelu zadarskog otočja, smješten između Virskog mora i otvorene pučine Jadranskog mora. Obala mu je razvedena i raznolika s velikom prirodnom lukom. 

Nautički turizam

Otok je na svom krstarenju po Jadranu 1936. posjetio engleski kralj Eduard VIII. sa svojom odabranicom Wallis Simpson. Sam otok, koji slovi kao jedan od najsunčanijih na Jadranu s 2.500 sunčanih sati godišnje, naseljen je još odavno. 

Povijest otoka bila je doista teška. Svojedobno je bio i u mletačkom vlasništvu, kada ga se iznajmljivalo zadarskim plemićkim obiteljima. Bilo je i izložen i napadima gusara, ali i Turaka. Talijanski su fašisti tijekom Drugog svjetskog rata na njemu uspostavili i koncentracijski logor u kojem je robijalo oko 20 tisuća ljudi. S druge strane, Molat je kroz povijest razvio jaku ribarsku tradiciju. 

– U svakom selu ima po jedna trgovina, tako da se posjetitelji u svakom trenutku mogu opskrbiti namirnicama. Mi nismo za veliki razvoj turizma jer to otok ne bi mogao niti podnijeti. U selima je puno starih kuća koje bi se moglo obnoviti za turizam, no, s obzirom da sva tri sela povezuje samo jedna prometnica koja nije u najboljem stanju, Grad Zadar treba uložiti u modernizaciju prometne infrastrukture, što bi onda zakotrljalo i turističke i gospodarske djelatnosti na otoku, pojašnjava Perač. Iako su tijekom povijesti njegove šume sustavno uništavane, otok slovi  za jedan od najzelenijih otoka u Jadranskom moru. 

– Gledajući druge otoke u našem susjedstvu, vidimo kako se ljeti stvaraju ogromne gužve, što otoci s jednim selom teško podnose. Ne želimo to vidjeti na Molatu. Samo nas Jadrolinija povezuje s kopnom, što također može biti povoljnije jer otok ne može primit jednodnevne posjetitelje. Mi otočani smo se usuglasili oko voznog reda i njime smo zadovoljni, no svjesni smo kako za turistički razvoj trebamo frekventnije linije, rezimirao je Perač, rekavši kako bi se dio otočana vratio s kopna, kada bi na posao ili u školu mogli putovati i uredno se kući na otok vraćati u istom danu.

– Otok je pun potencijala, ali ne skrivamo kako u njega treba ulagati. Tko zna, možda bi se i škola na otoku ponovno otvorila, pojasnio nam je Perač.

Otok vapnara

– Ponosimo se urednom vodoopskrbom na otoku. Na otoku je, osim „Zrmanje” koji redovito dolazi, cisterna koja se također redovito puni. Znamo da bi se otok uvelike promijenio kada bi se vratile obitelji s djecom. Cijelo smo ljeto živjeli i zabavljali se kao kada smo bili djeca, uz puno smijeha. Djeca se, koja dolaze nonama i didovima sada vraćaju u Zadar, što će uvelike osiromašiti otočku svakodnevicu, dodaje Perač.

No dok se svakodnevica smiruje i otok vraća svom tišem ritmu, njegova bogata povijest i krajolik i dalje pružaju neiscrpan izvor zanimljivosti.
Oni koji ostaju – ili se vraćaju – znaju da Molat ima još mnogo toga za ponuditi, ne samo kroz prirodu, već i kroz tragove prošlih vremena.

– Osim ostataka starog fašističkog logora, koji je i najpoznatiji u javnosti, otočani su se godinama bavili proizvodnjom vapna. Tako da se još uvijek mogu vidjeti ostaci, kako ih mi zovemo, japnenica, gdje se gorio kamen i radilo vapno. Trebalo bi ih zaštitit kao kulturno – povijesni lokalitet, uz kazala i edukativne table predstaviti i promovirati. Zapuntel, konkretno, ima predivan pogled, tako da se mogu urediti i pješačke staze do vrhova i vidikovaca. Vatrogasni putevi, koji se jednom godišnje uređuju, mogu biti biciklističke i pješačke stare, koje povezuju sva tri sela na otoku, smatra Perač, koji je do prvog razreda s nanom i didom živio na otoku, a danas s obitelji sve praznike provodi na otoku.  Otok je, dodaje, fenomenalan za outdoor aktivnosti, trčanje i biciklizam. Ljeti mještani održe tradicionalne turnire u nogometu i bućanju.

„Furešta” na otoku

– U mladosti smo znali pješačiti od sela do sela i brodicama ići do bližih otoka. Bilo je to avanturističko odrastanje. Svi su se poznavali i međusobno si pomagali, prisjetio se Perač. 

– Imamo malo istezalište u selu, a Brgulje i Molat svoja športsko – ribolovna društva. Aktivni smo u organizaciji turnira u nogometu i bućanja, a često imamo i akcije čišćenja otoka i podmorja. Sve to radimo vlastitim snagama i financijskim sredstvima, dodao je.

No, jedna „furešta” – Zagrepčanka – u Molat se, posebice selo Zapuntel, zaljubila sasvim slučajno, tijekom obiteljskog odmora. Odmah joj je, kazala nam je, bilo jasno kako je Molat drugačiji od ostalih mjesta na kojima je bila. Miran, skrovit, pomalo zaboravljen. Čuva tajne i priče koje otočani pričaju samo prijateljima. 

– Morala sam proći kroz svojevrsni obred inicijacije kako bi me mještani gledali kao svoju. Jedno je kad na otok dođete kao turist, a drugo je kad se malo dublje zagledate, tražite priče i skrovite kutke na otoku koji se ćute vašima. E, to je trebalo postići. Čudili su mi se i gledali me, vjerojatno među sobom komentiravši o „fureštoj” koja nešto traži po otoku. Takav vam je bodulski mentalitet, na prvu neprobojan, ali zapravo mio, veže se vas za cijeli život, počela je svoju priču Dina Popović, koja, evo, već pet godina u staroj zapuntelskoj školi svakog ljeta organizira zabavne i edukativne programe za djecu. Njih preko 30 dosada.

– Naša priča s Udrugom „Žaruljica”, koja je proslavila ovog ljeta i pet godina postojanja počela je 2020. godine, sasvim slučajno, kako se najbolje priče i rađaju, tako da sam, čim sam se s odmora vratila u Zagreb, počela istraživati mogućnosti putem kojih bi na Molatu mogla napraviti nešto dobro, sjetila se Popović, koja je zgradu stare zapuntelske škole, koja je prazna već više od 50 godina, dobila u petogodišnji najam, uredila, okitila  ukrasima i iz nje počela graditi priču o edukativnim, dramskim, ali i ekološkim akcijama i edukacijama za najmlađe.

Sigurno utočište

– Otočanima na prvu nije bilo jasno što ja to točno pokušavam postići, ali na kraju su me prihvatili, jer iz čistog sam altruizma i ljubavi prema otoku započela ovu priču. A sam je otok Molat divlji, šumovit, dušu dao za istraživanja i uživanje. Za nas koji živimo u velikim gradovima savršen je za odmak od stvarnosti, stresa i problema. Miris svježine i soli koji se proteže otokom teško se gdje može još pronaći, smatra Popović. Iako su smo ljetni praznici period kada se na toku čuje dječji smjeh, otočkom je stanovništvu, kako bi mogli prekratiti duge zimske dane osigurala i malu knjižnicu u luci, gdje otočani i svi posjetitelji otoka po svojem guštu mogu uzimati, ali i ostavljati knjige za druge buduće čitatelje.

– Nedavno nam je u posjeti bio i „Bookmobil” Maje Klarić, što je oduševilo sve okupljene. Svaka promjena u ustaljenom ritmu otočana je dobrodošla. Na otoku je općenito malo turista, česti su posjetitelji nautički turisti i jedriličari, no, svi vjerujemo kako bi se na otoku duže i zadržavali kada bi na raspolaganju imali bolju lučku infrastrukturu, te nešto više sadržaja gdje bi mogli provoditi vrijeme, a da nisu ugostiteljski objekti. Prometa je jako malo, tako da je otok siguran, što pogoduje razvoju biciklističkog turizma koji je već vidljiv na Molatu, zaključila je Popović.

Zbog svoje razvedenosti Molat je raj za nautičare i sve one željne aktivnog odmora i boravka u prirodi. Najsigurnije utočište srednjeg Jadrana – Brgulje i prostrani Brguljski zaljev omiljeno su odredište brojnih nautičara. Nema tog vjetra koji može ozbiljnije zaprijetiti spomenutom zaljevu – osim eventualno juga – što ga čini jednim od najsigurnijih utočišta za brodove na srednjem Jadranu.

Molatske slastice

Osim tipičnim morskim specijalitetima, ovaj otok može se pohvaliti i jednom veličanstvenom slasticom, koja je s vremenom postala njegov zaštitni znak. Riječ je o torti od rogača, kojoj s punim pravom tepaju da je njegova najveća gastronomska tajna. Molatska torta radi se od prhkog tijesta i guste kreme od mljevenog rogača, mlijeka, griza, maslaca, šećera od vanilije, jaja te limuna ili naranče. 

Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra.