Zbog toplinskih ekstrema u Hrvatskoj svake godine strada desetak radnika

U desetogodišnjem razdoblju od 2014. do 2023. godine u Hrvatskoj je zabilježeno ukupno 119 ozljeda na mjestu rada koje se svrstavaju u kategoriju učinaka toplinskih ekstrema, svjetla i zračenja, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Više od 40 posto ozljeda – točnije 51 slučaj – odnosi se na vrućinu i toplinski udar.

Po 17 slučajeva zabilježeno je zbog učinaka snižene temperature i netoplinskog zračenja (uključujući UV i ionizirajuće zračenje), dok su 34 ozljede svrstane u skupinu ostalih učinaka toplinskih ekstrema, svjetla i zračenja.

Najviše ozljeda ove vrste prijavljeno je 2017. godine, kada ih je bilo čak 25.

Zahtjevi sindikata

Zbog ovakvih brojki i sve češćih ekstremnih vremenskih uvjeta, hrvatski sindikalisti podržavaju inicijativu za zakonsko uređenje rada na visokim temperaturama koju je pokrenula Europska konfederacija sindikata (EKS), koja okuplja više od 45 milijuna članova diljem Europe, a čiji je član od 1998. i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

EKS je, naime, ponovo pozvao Europsku komisiju na donošenje direktive o maksimalnim radnim temperaturama koja bi države članice obvezala da zakonom odrede najviše dopuštene temperature za pojedine vrste i intenzitet rada, osobito na otvorenim radilištima.

Usto, traži se i obvezna procjena rizika od vrućine koja bi uključivala više pokazatelja – ne samo temperaturu, već i vlagu, izloženost suncu te strujanje zraka.

Prijedlog uključuje i obvezne edukacije za poslodavce, radnike i nadzornike o prepoznavanju simptoma toplinskog stresa i pružanju prve pomoći, pravo radnika na redovite liječničke preglede i zdravstveni nadzor, te obveznu suradnju sindikata i poslodavaca u oblikovanju sigurnosnih politika putem kolektivnih ugovora.

Cilj je spriječiti podcjenjivanje rizika povezanih s toplinskim stresom, UV zračenjem i drugim bolestima koje proizlaze iz rada u sve težim klimatskim uvjetima.

U Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH), jednom od 26 sindikata okupljenih u SSSH, kako ističe predsjednica Jasenka Vukšić, itekako su zainteresirani za donošenje ovakve direktive s obzirom na to da su Sindikat koji djeluje u djelatnostima građevinarstva i industriji građevinskog materijala i to kod poslodavaca u privatnom sektoru.

Naime, kako svjedoči Vukšić, iako s HUP – Udrugom poslodavaca graditeljstva kontinuirano pregovaraju i potpisuju inovacije granskog kolektivnog ugovora za graditeljstvo, rad na vrućinama nije zajednička tema o kojoj se postižu neki dogovori.

– Jedino što smo uspjeli ugovoriti, vezano uz rad na vrućinama je dodatak na plaću od minimalno 5 posto za sate rada na temperaturi 35 stupnjeva ili više, tumači Vukšić.

Svaka godina sve toplija

U Europi samo tijekom 2023. godine, prema nekim procjenama, od posljedica visokih temperatura umrlo više od 47 tisuća ljudi. Bila je to na globalnoj razini najtoplija godina u povijesti, a isti je rekord zatim oborila i 2024. godina.

Na temelju javno dostupnih informacija, ne može se sa sigurnošću reći koliko se smrtnih slučajeva može pripisati desetodnevnom toplinskom valu koji je krajem lipnja i početkom srpnja zahvatio veći dio Europe, uključujući i Hrvatsku, no znanstvenici procjenjuju da je samo u 12 velikih europskih gradova oko 2.300 ljudi umrlo od uzroka povezanih s vrućinom, a u skoro 90 posto slučajeva riječ o starijim osobama u dobi od 65 i više godina.

Pravila bez sankcija

Već 2019. godine, EKS je pozvao europske institucije da donesu zakonodavstvo za zaštitu radnika od visokih temperatura kao dio strategija prilagodbe klimatskim promjenama. Zahvaljujući djelovanju sindikata, Europska komisija objavila je smjernice, no za njihovo ignoriranje nisu predviđene nikakve sankcije.

Ni u hrvatskom zakonodavstvu nema ovoga trena definiranih granica za maksimalne temperature na kojima je dopušteno raditi.

Točnije, kako Vukšić naglašava, Zakon o zaštiti na radu ne regulira rad na vrućinama, a Pravilnik o zaštiti na radu na mjestima rada jednom odredbom općenito uređuje mjesta rada na otvorenom i obvezuje poslodavce da su u odnosu na zaštitu od nepovoljnih vremenskih uvjeta dužni postupati u skladu s uputama i smjernicama nadležnog zavoda za javno zdravstvo u području medicine rada.

No, pri tom za propuste u primjeni ni u Hrvatskoj nisu propisani prekršaji ni sankcije.

– Sindikat graditeljstva Hrvatske od 2020. godine redovito upozorava poslodavce gdje smo organizirani da se postupa sukladno smjernicama EU-a koje je objavilo Ministarstvo nadležno za rad, posebno u pogledu izrade rizika za radnike na radnim mjestima koja su izložena visokim temperaturama, naročito na otvorenom, te isto tako i u pogledu provođenja tehničkih mjera – kao što su automatizacija, upotreba strojeva i opreme za smanjenje fizičkog rada, ventilacije, klime u zatvorenim kabinama strojeva i vozila, izoliranje i ograđivanje postupaka i/ili strojeva koji izazivaju vrućinu – i organizacijskih mjera – kao što je ograničavanje vremena provedenog na vrućini, fleksibilni obrasci rada, češće stanke, skraćivanje radnog vremena, dostupnost pitke hladne vode, korištenje zaštitne odjeće i opreme, preraspodjele radnog vremena i slično, nabraja Vukšić.

Ignoriranje smjernica

Predsjednica SGH-a kaže da poslodavce također ustrajno upozoravaju i na ugovorene odredbe iz kolektivnih ugovora o obvezi plaćanja dodatka na plaću za rad na vrućinama.

– S obzirom na kontinuiranu pojavu ekstremnih temperatura u ljetnim mjesecima, kod poslodavaca gdje smo organizirani, bilo neposredno bilo preko radničkih predstavnika – povjerenika radnika za zaštitu na radu, pratimo i potičemo poslodavce da se pridržavaju postojećih smjernica odnosno preporuka, no i u takvim organiziranim sredinama često se zanemaruju smjernice i preporuke i mjere se provode samo djelomično, a da ne spominjemo male poslodavce koji se tih mjera niti ne pridržavaju, naglašava Vukšić, pa ocjenjuje da se jednim dijelom radi o podcjenjivanju problema zbog neinformiranosti i neznanja, dok se u drugom dijelu radi o razlozima financijske prirode.

A kada je profit na prvom mjestu, onda dolazi i do slučajeva koje navodi Vukšić – ugovaraju se (pre)kratki rokovi za izvođenje radova ili, pak, investitori ne priznaju troškove zaštite na radu.

Kao neke od mjera koje bi hrvatski zakonodavac trebao uvesti odmah – ne čekajući EU direktivu – Vukšić, osim propisivanja obvezujuće maksimalne temperature za određene vrste rada i intenzitet rada, naročito na otvorenim mjestima rada, ističe da bi bilo potrebno propisati obvezne procjene rizika od vrućine, koje bi uključivale napredne pokazatelje poput strujanja zraka, kao i temperature, vlage, izloženosti suncu.

Treba osim toga što prije, kako kazuje, propisati i obavezne tehničke i organizacijske mjere iz smjernica, te prekršajnu odgovornost i sankcije u slučaju nepridržavanja propisanih obveza.

Smrtni slučajevi u Španjolskoj i Italiji

Španjolski mediji izvještavaju da se u toj državi krajem lipnja dogodilo najmanje pet smrtonosnih nesreća na radu koje bi mogle biti povezane s visokim temperaturama – 63-godišnji radnik preminuo je u skladištu s visokom temperaturom, bez ventilacije ili klimatizacije, strani radnik bez dokumenata preminuo je nakon što je bio izložen visokim temperaturama tijekom berbe voća, 58-godišnji radnik preminuo je nakon što je dan ranije pretrpio toplinski udar dok je postavljao uličnu rasvjetu na dan kada su temperature dosegle 42 stupnja, 47-godišnji radnik umro je nakon pada s visine tijekom projekta rušenja zgrade, vjerojatno zbog toplinskog udara, a pretpostavlja se da je isti uzrok smrti 51-godišnjeg čistača ulica u Barceloni. I talijanski mediji također su početkom srpnja izvještavali o smrti dvaju građevinskih radnika, 47-godišnjaka i 58-godišnjaka.

Autor: Iva Bucić