Zadarsku županiju trebamo učiniti poželjnom za život obiteljskih liječnika

U Hrvatskoj se već dugo raspravlja o temi manjka liječnika primarne zdravstvene zaštite, koji je prisutan u svim dijelovima zemlje, pa tako i u Zadarskoj županiji. O toj smo temi već pisali u nekoliko navrata, ističući kako je manjak liječnika primarne zdravstvene zaštite rješiv učinkovitijim zdravstvenim sustavom, kao i povećanjem broja specijalizacija.

Nalazimo se u situaciji da je velik broj liječnika pred mirovinom, a nema ih tko zamijeniti. Najizraženije je to u malim i ruralnim sredinama gdje je prisustvo liječnika i redovan rad doma zdravlja od životne važnosti za mještane.

Zato smo o ovom problemu razgovarali s pročelnikom Upravnog odjela za zdravstvo Zadarske županije Markom Kolegom, koji nam je na početku razgovora kazao kako na području Zadarske županije trenutačno radi 97 ordinacija obiteljske medicine, dok bi za optimalno djelovanje sustava trebalo biti otvoreno njih 101.

Ordinacije na otocima i u zaleđu

– Iz brojki se može vidjeti da je popunjenost mreže na vrlo visokom nivou jer pojedine županije imaju manjak ovih ordinacija od 20 do 30 posto. Pri tome treba istaknuti da stalno pratimo odlazak liječnika u mirovinu te na vrijeme reagiramo zamjenama, tj. raspisivanjem natječaja ili specijalizacija.

U pojedinim ambulantama, nazovimo ih kolokvijalno manje atraktivnima, npr. na otocima i u zaleđu, dok ne riješimo trajno nedostatak kadrova rješenje smo pronašli njihovim popunjavanjem tj. dolaskom liječnika iz obližnjih ambulanti, poručio je Kolega.

Upravo su otoci i zaleđe područja u kojima najčešće manjka liječnika koji se zbog boljih profesionalnih mogućnosti i atraktivnije društvene okoline najčešće odlučuju raditi u urbanim sredinama. No, dolazak liječnika iz obližnjih ambulanti samo je privremeno rješenje za problem koji već dugo postoji.

Zbog toga su česte i pritužbe na rad obiteljskih liječnika i domova zdravlja, koji ponekad zbog manjka timova ne rade svakog dana. S jednom nam se takvom pritužbom javio i čitatelj koji je na ‘staru godinu’ s nekoliko drugih pacijenata od 13 do 15.45 čekao ispred zgrade zadarskog Doma zdravlja koji je tog dana bio zatvoren, o čemu nije bilo nikakve obavijesti ispred Doma.

Naš se čitatelj nakon dugog čekanja potom uputio na Objedinjeni hitni bolnički prijem Ob Zadar, gdje je ponovno satima čekao na liječničku pomoć. Pročelnika Kolegu smo zato upitali kako se nose s pritužbama pacijenata, na što je on kazao kako pritužbi nema puno te kako o svakoj informiraju Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata, kao i da na sastancima i sjednicama Povjerenstva donose zaključke i po njima postupaju.

Kvalitetnije i dostupnije obrazovanje

Privremeno i kratkotrajno rješenje za nedostatak kadrova u zdravstvenom je sektoru dao ministar Vili Beroš mogućnošću produljenja rada liječnika i nakon 65. godine. No, je li takvo rješenje problema samo vatrogasna mjera ili ne tek trebamo vidjeti.

No, jedno je sigurno, liječnici koji su već trebali biti u zasluženoj mirovini ne mogu biti osnovom domaćeg zdravstvenog sustava, koji svakim danom postaje sve manje atraktivan za mlade liječnike i druge zdravstvene djelatnike, koji svoju sreću i profesionalni uspjeh sve češće traže u inozemstvu, gdje su im plaće puno veće nego u Hrvatskoj.

Kolega je, pak, istaknuo kako je Vlada prepoznala taj problem i rješava ga na razini države.

– Naš zadatak na razini županije je dodatnim mjerama stimulirati medicinski kadar i Zadarsku županiju učiniti poželjnom destinacijom za život obiteljskih medicinskih djelatnika. Određeni koraci već su učinjeni, kao što su projekti stambenog zbrinjavanja deficitarnog kadra, koji su započeti i nastavit će se u budućnosti.

Nadam se da ćemo i rezultate ovih mjera vidjeti u skoroj budućnosti. No, sve u svemu u Zadarskoj županiji općeniti problem manjka medicinskog kadra do sada rješavamo pozitivno, poručio je ovaj pročelnik, istaknuvši kako je druga važna strateška smjernica poboljšati motivacijske mehanizme za zadržavanje zdravstvenih profesionalaca na području Zadarske županije.

– Osnova je tog rješenja, dakako, povezivanje s obrazovnim i znanstvenim sustavom. Mogućnost obrazovanja na srednjoj i visokoj razini obrazovanja za najbrojnije zdravstvene profesionalce u sustavu, medicinske sestre, snažan je temelj na kojemu zdravstvene ustanove mogu graditi i razvijati svoje resurse.

Veća sada je omogućeno povećanje broja upisnih mjesta za medicinske sestre u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića, a mogućnost nastavka obrazovanja u Zadru sigurno je dobar motivacijski mehanizam da se mladi odluče za zdravstveno zanimanje. Evo, od ove godine u našem smo proračunu osigurali sredstava za sufinanciranje smještaja deficitarnih, odnosno zdravstvenih zanimanja s 40 tisuća eura.

S ustanovama ćemo razraditi kriterije prema kojemu će one kod raspisivanje natječaja za zapošljavanje utvrditi i uvjete za sufinanciranje smještaja, odnosno za rješavanje stambene situacije koji će biti definirani unutar natječaja za zapošljavanje u mreži javne zdravstvene službe na području Zadarske županije, naglasio je Kolega, kazavši kako se svi poznavatelji i stručnjaci za zdravstvo slažu u tome da je potreba za zdravstvenim djelatnicima na globalnoj razini u porastu, osobito u zadnja dva desetljeća.

– Prije 20-ak su godina Ujedinjeni narodi, a i Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska banka za obnovu i razvoj, kao i druge značajne međunarodne organizacije, počele problematizirati nedostatak zdravstvenog osoblja. Nikada do sada radna snaga nije bila mobilnija i to ne treba gledati samo kao nedostatak, ima tu i prednosti samo je važno naći neku ravnotežu.

Bitno je za naglasiti da pružanje zdravstvene usluge našim pacijentima nikad nije bilo dovedeno u pitanje i da sve naše ustanove zajedno sa svojim djelatnicima pružaju zdravstvenu uslugu prema svim načelima zdravstvene zaštite i to na vrlo visokoj razini, zaključio je Kolega.