Zadarska županija ribarima osigurava najmoderniju infrastrukturu izgradnjom ribarskih luka

Upravo je najribarskija hrvatska županija potpuno logičan izbor za održavanje okruglog stola s temom »Održiva akvakultura« u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Norveške i Zadarske županije. Okrugli stol je na jedno mjesto okupio stručnjake i poslovne ljude iz Hrvatske i Norveške koji su razgovarali o poslovnim mogućnostima u ekološki održivom uzgoju ribe i akvakulturi.

Dvije specifične teme konferencije »Gospodarenje ribljim nusproizvodom« te »Inovativna i nova dimenzija akvakulture« u svojim su uvodnim obraćanjima načeli župan Zadarske županije Božidar Longin i veleposlanik Kraljevine Norveške u RH Nj. E. Haakon Blankenborg.

Infrastruktura i projekti

Na području Zadarske županije proizvodi se gotovo 70 posto ukupne proizvodnje u akvakulturi u Republici Hrvatskoj, s tim da najveći dio otpada na uzgoj bijele ribe i tuna.

– U Zadarskoj županiji u ovom je trenutku 55 koncesija za marikulturu (30 za bijelu, 7 za plavu ribu, 18 za školjke te 1 za uzgoj spužvi), s ukupno 24 proizvođača. Na površini od gotovo 2,5 milijuna m2, kapacitet uzgoja bijele ribe je preko 14 tisuća tona godišnje, plave ribe do 6.650 tona, a školjki do 1.930 tona. Uz navedeno, istaknimo i da se oko 35 posto ukupnog iskrcaja ulova ribe u RH događa u našoj županiji, i to na 46 iskrcajnih mjesta, od čega 27 na otocima, naglasio je župan Longin i dodao kako Zadarska županija svojim ribarima osigurava najmoderniju infrastrukturu izgradnjom ribarskih luka u Kalima i Gaženici, ukupne vrijednosti oko osam milijuna eura, izgrađenih europskim i nacionalnim sredstvima.

– Uz to, priprema se i projektna dokumentacija za još jednu ribarsku luku, i to u Biogradu na Moru, dodao je Longin, kazavši kako je jedan od možda najzanimljivijih projekata iz domene ribarstva i marikulture bio Adri.SmArtFish kroz koji je postavljen u more prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj, jugoistočno od otočića Ošljaka u Zadarskom kanalu.

– Veliki iskorak, a naši norveški prijatelji već su itekako uključeni u to, je projekt SAFE koji je naša Županija prijavila kao vodeći partner. Kroz taj će projekt biti prikupljeni podaci o nusproizvodima riblje industrije kako bi u konačnici u sklopu Centra za gospodarenje otpadom bila uspostavljena tvornica za preradu ribljeg otpada i proizvodnju ribljeg brašna kao prva takva u Hrvatskoj. Uz sve navedeno, osigurali smo i sredstva za Centar za školjkarstvo čijom će se izgradnjom osigurati kvalitetna podrška i za uzgoj školjaka na području Podvelebitskog kanala, istaknuo je Longin.

Razmjena iskustava

Održivi razvoj ono je što obvezuje na kontinuirano održavanje ravnoteže između razvoja gospodarskih aktivnosti i očuvanja jednog od najvrijednijih prirodnih resursa – mora.

– Naslijedili smo more ovako lijepo i čisto od svojih predaka, ali i posudili od svojih potomaka. Bez ikakve rasprave, imamo obvezu odgovornog ponašanja prema njemu. Stoga je održavanje ovakvih stručnih događanja od iznimne važnosti kako bi se pružila mogućnost definiranja strateških planova. Ujedno i omogućilo usvajanje iskustava zemalja koje su, poput Norveške, učinile već puno više toga od nas na području održivog razvoja akvakulture, zaključio je Longin, dok je NJ.E. veleposlanik Haakon Blankenborg kazao kako je cilj radionice o akvakulturi prepoznati specifične teme i probleme, razgovarati o njima i pronaći načine za njihovo rješavanje.

– Upravo nam je zato drago da se radionici odazvao tako velik broj sudionika, koji imaju potporu nadležnog ministarstva i sve to u regiji koja je hrvatski predvodnik u ribarskoj industriji i marikulturi. Iako je Zagreb po mnogočemu predvodnik u Hrvatskoj, ribarstvo nije jedna od tih grana, tako da smo se uputili na obalu, na lokaciju gdje ta industrija godinama kontinuirano cvjeta, poručio je veleposlanik Blankenborg.

Sadržaj je nastao u suradnji sa Zadarskom županijom.