ZVONO ZA UZBUNU U zadarskim školama sada fali čak i učitelja razredne nastave!

Nedostatak stručnih nastavnika i potreba za privremenim zamjenama postaje sve veći i veći izazov u hrvatskom obrazovnom sustavu, iako je dugi niz godina postojao suficit učitelja razredne nastave, hrvatskog jezika, stranih jezika i sl.

No, sve veći broj radnih mjesta u drugim područjima, kao i nedovoljno privlačna plaća nastavnika, ali i društvena klima u kojoj nastavnici nemaju ni približno poštovanja kao prije, kako od učenika, tako, nažalost, i od roditelja uzroci su novonastale situacije koja je, najblaže rečeno, izazovna.

Naime, prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Zadarska županija nalazi se u gornjem dijelu ljestvice po udjelu nestručnih zamjena, posebice u osnovnim školama. Udio učitelja bez potpune stručne kvalifikacije u Zadarskoj županiji iznosi 2,54 posto, što je više nego u većini drugih dijelova Hrvatske. Najviše nestručnih zamjena bilježe Ličko-senjska županija s 4,75 posto i Istarska županija s 4,25 posto, dok se Zadarska nalazi odmah iza njih.

Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Požeško-slavonska županija, gdje je svega 0,20 posto učitelja bez odgovarajuće kvalifikacije, što je trenutno najbolji rezultat u državi.

Nestručne zamjene

Kada je riječ o srednjoškolskom obrazovanju, situacija u Zadarskoj županiji je nešto bolja, prema ovim podacima, udio nestručnih zamjena u srednjim školama iznosi 1,37 posto. Najveći udio u toj kategoriji imaju Istarska županija s 4,52 posto i Šibensko-kninska s 2,05 posto. S druge strane, Brodsko-posavska, Međimurska i Požeško-slavonska županija u ovom trenutku nemaju evidentiranih nestručnih zamjena u srednjoškolskom sustavu.

Navedene podatke potvrđuju i oglasi Zavoda za zapošljavanje; u zadarskim osnovnim školama traže se učitelji informatike, kemije i matematike, ali i razredne nastave, kao i učitelji hrvatskog jezika za pripremnu nastavu, odnosno podučavanje stranih učenika hrvatskom jeziku.

Dražen Adžić, ravnatelj OŠ Šimuna Kožičića Benje, istaknuo je kako uspijevaju pronaći kadar kad je riječ o natječajima koji se odnose na neodređeno radno vrijeme, međutim, oni natječaji na određeno vrijeme druga su priča.

– Nekad je bio problem pronaći učitelje matematike, fizike, kemije i biologije, ali sad je došlo vrijeme da je problem za sve predmete! Teško je naći zamjenu u razrednoj nastavi, a znamo da imamo taj fakultet u Zadru. Očito da su ljudi zbog nemogućnosti zapošljavanja zadnjih nekoliko godina otišli u druge branše, govori Adžić i napominje kako u »Benje« imaju puno stranaca zbog čega organiziraju pripremnu nastavu iz hrvatskog jezika.

Za tu pripremnu nastavu, samo u »Benje« potrebno je, saznajemo od ravnatelja, petero djelatnika, a imaju samo jednog. Isto tako, imali su natječaj za četiri radna mjesta učitelja razredne nastave i prijavilo se tek pet učiteljica.

– Usporedbe radi, kad sam postao ravnatelj 2019. godine, u rujnu je odmah bio natječaj za učitelja razredne nastave, za jedno mjesto, bilo ih je 26 koji su pristupili testiranju. A sad, za četiri radna mjesta imamo pet prijava, naglašava Adžić.

Kraće zamjene rješavaju nestručnim zamjenama, a Adžić napominje i da je iznimno teško pronaći zamjenu i za nenastavni kadar; domare, spremačice, kuhare…

Problem plaće

Izazovno je i u Pomorskoj školi, saznajemo od ravnatelja Marina Perinića, posebno kad je riječ o stručnim predmetima – nedostaje brodostrojara i tehničara za brodostrojarstvo.

– Teško da će netko odbaciti plaću od nekoliko desetaka tisuća eura i doći u školu za plaću od tisuću i nešto eura. Slično je i za nautiku, no to ipak uspijevamo, ima ih više zainteresirnih za školu iz raznoraznih razloga. Imamo mlade profesorice matematike, govori Perinić i dodaje da je ipak najveći izazov pronaći doktora medicine, u Pomorskoj imaju nekoliko sati medicine rada i teško je pronaći liječnika koji bi došao to odraditi za nekoliko stotina eura.

No, kad je riječ o zamjenama, u Pomorskoj »prešaltaju« raspored pomoću programa Edupagea ili, pak, uskaču kolege odrađujući nadoknadu.

– Škola je živa ustanova, uvijek se može dogoditi da se netko razboli i da ne može doći, a nastava se mora odraditi. Uvijek uspijemo nadoknaditi sate koji su eventualno izostali, kaže Perinić.

Stručni predmeti

Ista je situacija i u Strukovnoj školi Vice Vlatkovića. Kako kaže ravnatelj Tihomir Tomčić, uspiju se pokriti, ali stručnog kadra nedostaje, osobito u sektorima strojarstva i elektrotehnike.

– Nema velikog interesa za ta područja, ako se jedan javi, mi presretni! Za matematiku, fiziku i ostalo smo popunjeni, stručni predmeti su izazov. Funkcioniraju i zamjene, ako nije u pitanju strojarstvo i elektrotehnika, govori Tomčić.

Nedostatak stručnih nastavnika i potreba za privremenim zamjenama postao je ozbiljan sustavni problem koji sve više opterećuje cijeli hrvatski obrazovni sustav. Unatoč zastupljenosti obrazovnih institucija koje školuju buduće učitelje i profesore, činjenica da se sve manje mladih odlučuje za taj poziv, uz nisku razinu društvenog priznanja i neadekvatne plaće, dovela je do situacije u kojoj škole sve češće moraju posezati za nestručnim kadrom. Time se, dugoročno gledano, ugrožava kvaliteta nastave i jednakost obrazovnih prilika.

U skladu s tim, nužna je sustavna reforma koja bi obuhvatila bolje uvjete rada, motivacijske programe za buduće nastavnike te financijske i statusne poticaje koji bi učiteljski poziv (ponovno) učinili poželjnim.