Žene su sve ravnopravnije muškarcima, ali društvo je još uvijek primitivno

Danas se obilježava Međunarodni dan žena. Prošlo je 114 godina od obilježavanja prvog Dana žena, 28. veljače 1909. u SAD-u kada su žene ustale u borbi za ravnopravnost u ekonomskom, političkom i društvenom životu.

Što se promijenilo u više od 100 godina i jesmo li uistinu postale ravnopravne s muškarcima? Ovo je pitanje koje bi vjerojatno u svojoj kolumni napisala i Sarah Jessica Parker u seriji Sex i grad, ali misao vodilja je ista.

Puno stvari se promijenilo na temu ravnopravnosti, a istovremeno, još uvijek živimo u svijetu gdje vladaju muškarci, gdje se većina žena osjeća potlačeno na radnom mjestu, u vlastitom domu, obitelji, društvu… Balans između obitelji i karijere nikad nije bio teži…

Balans obitelji i karijere

Kada se govori o ravnopravnosti između muškaraca i žena, treba istaknuti kako je ujedno ovo i jedan od ciljeva Europske unije, izmijenjeni su zakoni, ali u poslovnom svijetu je to sumnjiva ravnopravnost. Idila ne postoji, no činjenica je kako žene dulje od muškaraca čekaju na posao, za iste poslove primaju manju plaću, a svima su puna usta ravnopravnosti.

Ni Hrvatska nije puno drukčija, dapače, još uvijek živimo u muškom svijetu gdje se položaj žene isključivo veže za obitelj i dom, u manjem broju žene imaju uspješne karijere…

U Hrvatskoj se posljednjih godina Dan žena obilježava prosvjednom manifestacijom Noćni marš, koji se od 2019. godine održava u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli i Zadru.

Poznate Zadranke jednoglasne su u mišljenju kako se položaj žena u društvu kroz godine bitno promijenio, polako stoje uz bok muškarcima, ali još uvijek nailaze na predrasude, neravnopravnost i primitivizam koji je, nažalost, još uvijek prisutan.

Nevenka Marinović, predsjednica HDZ-ove Zajednice žena Katarina Zrinski, ističe kako svaka žena treba znati što želi, treba se osnažiti te kako o nama samima ovisi hoćemo li i u kojoj mjeri biti potlačene.

– Cilj nam je biti ravnopravne s muškarcima. Ja osobno ne vidim razliku između muškaraca i žena, a tako sam i odgajana. Kao predsjednica Zajednice Katarina Zrinski uvijek nastojim osnažiti žene i mlade da se ne osjećaju manje vrijednim i da polaze od toga kako smo svi jednaki. Doduše, te komponente se mogu gubiti u obitelji, ali ne bi trebalo biti tako, kazala je Marinović.

Diskriminatorni razgovori

S druge strane, još uvijek se mnoge žene suočavaju s poteškoćama kako uskladiti obitelj i karijeru, a posebice kada ostanu trudne i odu na porodiljni dopust ili se pak vraćaju na posao, a poslodavac ih ne želi natrag. U današnjem društvu, u 21. stoljeću, na razgovorima za posao još uvijek se ženama postavljaju pitanja jesu li udane, imaju li djecu te planiraju li još djece?

Diskriminacija je, nažalost, još uvijek prisutna. A žene su na istim poslovima kao i muškarci većinom potplaćene.

– Zakoni, kada je riječ o gubitku posla zbog trudnoće ili povratku na posao su jasni. Žene se trebaju boriti protiv toga, iako priznajem još uvijek pojedini poslodavci pritom nemaju sluha. Mi moramo biti snažne i promijeniti to, dodaje Marinović.

Gabrijela Meštrović Maštruko, zadarska glumica, smatra kako žene i muškarci još uvijek nisu ravnopravni.

– Pomaci su vidljivi, ali društvo je još uvijek primitivno. Mi žene smo vrijedne, pametne, empatične, pune ljubavi, tolerancije, požrtvovne, što smo pokazale na svim poljima. Ipak, još uvijek se susrećemo s primitivizmom i mislim kako je to najveći problem. Također, tu je i osjećaj inferiornosti kod muškaraca, ali i žene koje se još uvijek primitivno ponašaju, rekla je Meštrović Maštruko.

Njezina poruka svim ženama jest – poštuj sebe, druge žene i cijelo društvo!

– Čestitam Dan žena i ženama i muškarcima, za kraj je poručila Meštrović Maštruko.

Adela Frank, nezavisna gradska vijećnica, mišljenja je kako su žene uspjele izravnati status s muškarcima te kako je jedina razlika između žena i muškaraca u fizičkoj snazi.

– Ipak, primitivizam je još prisutan. Nadalje, u obitelji, ako muž i žena rade, imaju djecu, kućanske i obiteljske poslove trebaju raditi zajedno, kao tim, a ne većinu posla ili sve prebaciti na ženina leđa.

Žene su sposobne za sve, mogu raditi što žele, pa evo u poduzetništvu ima sve više žena, na rukovodećim su pozicijama, u politici… Smatram i kako žena ženi treba biti iskrena podrška, ne smije biti ljubomore, zavisti…, istaknula je Frank.

Problematičan obiteljski odgoj

Po njezinom mišljenju, u obitelji još uvijek ima žena koje sinove odgajaju na tradicijski način, prema kojem su žene inferiornije, a to samo produbljuje jaz između dva spola.

Renata Sabljar Dračevac, saborska zastupnica Socijaldemokrata, cijenila bi više kada bi se žena poslodavci i partneri sjetili svakog dana, ne samo na Međunarodni dan žena.

– Još uvijek se treba boriti za izjednačavanje radnih prava, i dalje se susrećemo s diskriminacijom, postoji i rad u kućanstvu koji je »nevidljiv«, a zapravo jako težak. Sve su ovo razlozi na kojima treba ustrajati kako bi se položaj žena u svim segmentima društva poboljšao, navodi Sabljar Dračevac.

Žene danas marširaju, prosvjeduju, traže da ih se čuje, no koliko smo zapravo napredovale u odnosu na ranija vremena kada nisu smjele izaći iz kuće i svoj život podrediti muškarcu? Bila su to vremena kada je udaja i rađanje djece bio imperativ, a o poslu se nije govorilo? Kada nismo smjele imati vlastito mišljenje? Jesmo li danas emancipirane? Jesmo li pobijedile?

Danas možemo biti uistinu što poželimo, »žene, majke, kraljice«.