ZAPLOVIMO U POVIJEST U Pomorskoj zbirci kriju se i Bagatovi brodski instrumenti

Foto: MISLAV KLANAC

Jedna od ljepših povijesnih zgrada koje krase naš grad, svakako je zgrada Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja se nalazi na Obali kneza Trpimira. Zgrada je izgrađena 1911. godine prema nacrtima inženjera Bartolomea Tamina. Nakon što se obitelj Tamina odselila u Italiju poslije Drugog svjetskog rata, zgrada je služila JNA u vojne svrhe, a od 1954. godine zgrada je u vlasništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Danas se u Zavodu nalazi vrijedna Pomorska zbirka otvorena 1966., a u razdoblju od 1958. do 1981. djelovao je i Restauratorski atelje gdje su restaurirane mnoge značajne i vrijedne crkvene i muzejske umjetnine.

S obzirom na atraktivan izgled zgrade i povijesni značaj uputili smo se do zgrade kako bismo prolaznike upitali jesu li možda posjetili ovu važnu građevinu, ali i još važniju zbirku. Zbirka je otvorena za javnost i može se posjećivati u vremenu od 9 do 13 sati, ali se čini kako je još uvijek nepoznanica brojnim Zadranima. Naš prvi sugovornik, kazao nam je da se sjeća da je bio Pomorski muzej unutar zgrade kad je bio još dječak. A još zanimljivije je to što nam je kazao da je njegov otac jedno vrijeme živio na gornjem katu zgrade, u poslijeratnoj obnovi grada Zadra.

Zgrada u sjeni

– U ovoj zgradi je živio moj otac, došao je u Zadar i tu su mu dali sobu kad je tek došao u ono vrijeme poslije rata. Sjećam se da je rekao da je došao u Zadar koji je bio u ruševinama, i sudjelovao je u obnovi jer je bio stolar. Ja sam osobno bio dosta puta u Pomorskom muzeju kad sam bio mali, igrali smo se u dvorištu, kazao je Boris dok nam je Danijela kazala kako on uvijek kaže da je to najljepša zgrada na obali, te da bi se na neki način trebala malo više otvoriti za javnost.

S njima se složio i naš sljedeći sugovornik, koji je istaknuo kako bi ponekad vidio da su se u dvorištu organizirale svadbe, ali u zadnje vrijeme nije primijetio da se nešto događa.

– To je zgrada više kao neka reklama, kao »imam je, pa neka stoji«. Tribalo bi malo poraditi na promociji, zašto se ne bi održavale neke zakuske, vjenčanja i slično. Mislim prekrasna je, najlipša vila u Zadru, kazao nam je naš sugovornik kratko, a druga osoba s kojom smo razgovarali mislila je da je to samo još jedna od prekrasnih kuća uz obalu.

– Iskreno, nisam znao da je tu neka zbirka. Mislio sam da je tu samo još jedna prekrasna vila u nizu. Iako, takvoj vili i priliči imati vrijedne predmete samo nisam očekivao da je tako otvorena za javnost. Mislio sam da je to neka privatna obiteljska priča, ali ne čudi da nešto tako vrijedno ima unutra. Sve ostale zbirke, svi ostali muzeji su na Poluotoku, a ako ljudi za ovo ne znaju teško je da će i otkriti. Ako ne tražite ni ne možete baš vidjeti onu tablu na ulazu, dok recimo neki drugi muzeji imaju ogromne natpise na zgradi pa makar znaš za njih radi toga, kazao nam je sugovornik.

FOTO: MISLAV KLANAC

Otvorena za javnost

Značajan dio Pomorske zbirke izložen je u stalnom postavu koji se nalazi u prizemlju zgrade Zavoda i u dvorištu ispred ulaza u zbirku. Kako je zbirka postavljena zalaganjem tadašnjeg direktora Instituta JAZU u Zadru Vjekoslava Maštrovića koji je bio i njen prvi voditelj, u centru dvorišta postavljena je i njegova bista. Društvo mu »prave« biste još nekoliko zaslužnih građana među kojima je Ivan Brčić, Božidar Petranović, Luka Jelić i Špiro Brusina.

Voditeljica zbirke, Marijana Dlačić kazala nam je kako je zgrada, zbirka, otvorena za javnost, te da se može posjećivati pojedinačno ili s najavom u grupama. Dlačić nas je provela kroz zbirku, a mi smo ju upitali kako su zadovoljni posjetima, bilo individualnim, bilo grupama.

– S obzirom na profil stranih turista koji dolaze radi sunca i mora, a i više odlaze u centar, zadovoljni smo posjetima. Što se tiče posezone i predsezone, zadovoljni smo jer se često misli da zimi nema turista. Međutim, bude ih i zanimljivo je to što imamo manje posjetitelja ljeti nego zimi. Ljudi uvijek očekuju da je sve u centru grada, ali ovo je zapravo dobra pozicija. Sve je pola sata hoda od centra, a osim toga ljudi prolaze ovuda, šeću, i domaći i turisti…sve ovisi o tome koliko je tko zainteresiran za ovo ovdje, ali lokacija kao takva je dobra. U zadnje vrijeme često nam dolaze ljudi govoreći da nisu znali za zbirku. Jedan od razloga je i taj što se selila, a ovdje na ovom mjestu je tek zadnjih 10 godina. Svakako se trudimo, uz tradicionalne metode promidžbe i uz plakate, letke i najave medijima, radimo na novoj web stranici, a na Google kartama smo pozicionirali zbirku tako da smo postali vidljiviji, kazala je Dlačić dodavši da su iznimno zadovoljni suradnjom s školama, vrtićima i Sveučilištem koji ih redovito posjećuju.

Boris i Daniela

»Nismo znali, nismo vidjeli«

– Ovo je Zavod za povijesne znanosti i prvenstveno se ovdje vrše znanstvena istraživanja. Posebno treba izdvojiti godišnjak Zavoda koji izlazi od 1954. a do sada je tiskan u ukupno 61 svesku, u kojima je ukupno objavljen 991 znanstveni i stručni članak, te nekoliko stotina prikaza i ocjena knjiga. To je zapravo najvažnija djelatnost ovog zavoda. Iako, na razne načine pokušavamo privući građane i polako uspijevamo. Kao što sam rekla, dođu nam Zadrani, kažu ‘nismo znali, nismo vidjeli’, ali eto ipak su nas na kraju našli na neki način i došli su nam. Iako nam je jedan od ciljeva privući turiste, smatram da je važnije upoznati lokalno stanovništvo, djecu i mlade koji će kasnije preporučiti zbirku stranim posjetiteljima. Lokalno stanovništvo je ono koje treba prepoznati važnost zbirke i na tome radimo, kazala je Dlačić i pokazala nam neke najzanimljivije predmete.

– Pozivam sve da dođu i pogledaju našu Pomorsku zbirku. Rado ću provesti posjetitelje i odgovoriti na sva pitanja koja imaju. Pomorska zbirka predstavlja bogatu pomorsku baštinu ovog područja, te želimo da se građani upoznaju s predmetima koji su jako zanimljivi. Meni osobno je bilo najzanimljivije, a što Zadrani sami ne znaju, su brodski instrumenti koje je izradila tvornica Bagat, koja je inače poznata po šivaćim mašinama. Međutim, tvornicu je osnovala JNA baš za proizvodnju brodskih instrumenata. U zbirci imamo instrumente izrađene baš pedesetih godina i tek kasnije je ta tvornica bila prenamijenjena u tvornicu šivaćih strojeva po čemu je i bila poznata. To je bilo nešto što je nisam znala do dolaska u Zadar, a većina Zadrana to ne zna. Uz Bagatove instrumente imamo i proizvode tvornice Otočanka koja je isto tako osnovana u Zadru, a koja je izrađivala brodske konope koji su se koristili na brodovima u različite svrhe, kazala nam je Dlačić i pokazala ostatke zbirke unutar zgrade i u dvorištu.