Zadrani »važu« što im se najviše isplati, a stručnjaci savjetuju najbolje opcije za grijanje

Dolaskom zime, sve češće teme naših razgovora postaju razlike, prednosti i mane raznolikih sistema grijanja, uz koju riječ i o potrošnji struje ili potrebnoj metraži drva. Uz klime, neki naši građani se griju i na pelete posebno popularne zadnjih nekoliko zima. S obzirom na to da se većina kućanstava u gradu Zadru grije na struju, a sve manje na drva obratili smo se jednoj od firmi koja nam je predstavila sve mogućnosti, prednosti i nedostatke pojedinih.

Filip Babić, vlasnik tvrtke Babić.d.o.o. objasnio nam je kako postoje dvije regulative koje određuju sisteme grijanja u objektima.

– Postoji zakonska regulativa prema kojoj u sve nove objekte više ništa ne možete staviti osim električnog grijanja preko podizača topline što bi bila klima ili dizalica topline. Tu baš nemate izbora, praktički, grijete se na struju. Što se tiče starih objekata, u Zadru je većina objekata prije bila na lož ulje s tim da su prije petnaestak godina krenuli peleti i plin tako da je to sve dosta »šareno«. U svakom slučaju, i u starim objektima vlasnici koji kreću u renovaciju odlučuju se za dizalice topline. Dakle, dizalice topline su trenutačno najbolja opcija za grijanje, istaknuo je Babić dodavši da su svakako upute da se ide na struju, bez obzira na koji tip uređaja, dok se prema najavama oprema za lož ulje planira izbaciti iz proizvodnje sljedeće godine, a oprema za plin do 2030. godine.

Peleti nemaju smisla

– Postoje naputci od Europske unije koje bismo mi trebali ispoštovati, ali vidjet ćemo kako će sve to ići. Sve je to periodički i sve se ponavlja. Kao na primjer, osamdesetih je bilo popularno lož ulje, pa ponovno 2000-ih, svakih desetak godina se ponavljaju sistemi. Generalno, pitanje je što će se događati u budućnosti. Energenata će biti, prestat će se proizvodit možda kotlovi i bit će pitanje koliko će dijelovi biti dostupni, ali energenata će biti. Dakle, budućnost će odrediti onaj tko barata s cijenama plina, goriva i struje. Iako, bit će nemoguće da se svi grijemo na struju, bez obzira na to što na primjer dizalice topline malo troše. To je stvarno, što se tiče rada najbolje i zasad nema nekog specijalnog rješenja u budućnosti koje bi bilo bolje, ali pitanje je koliko će struja koštati, kazao je Babić kojeg smo upitali i za jednu od popularnijih metoda grijanja, za pelete.

– Peletima je čak pala cijena sad, a iako je jedno vrijeme bila jako velika potražnja, sad pada. Zanimljivo, kad su peleti došli u Hrvatsku u Njemačkoj su bili praktički na zalasku. Peleti ni energetski ni ekološki nemaju smisla. Peleti su osmišljeni prije tridesetak godina u vrijeme kad su njemačke autoceste, nakon čišćenja stabala uz ceste, odlučili da ne bacaju sječku već da ju iskoriste za grijanje. To je bila prvo mokra sječka pa su je kasnije počeli sušiti radi bolje energetske učinkovitosti te koristiti i u širokoj potrošnji. Međutim, došlo je do toga da više nije bila dovoljna količina od čišćenja cesta i šume nego su počeli sjeći stabla da bi zadovoljili potrebe potražnje, što nema smisla jer time su potrošili puno više energije i zagadili nepotrebno okoliš. Postoje pirolitički kotlovi koje ložimo drvima i imaju odličnu učinkovitost što je, po meni, bolja i ekološkija opcija kazao je Babić.

S obzirom na rast cijena energenata, te ukidanje uredbe Vlade o subvencioniranoj cijeni struje i plina upitali smo Babića i o ugradnji solarnih kolektora.

Solari u velikim objektima

– Svi sad idu na uštedu, a solarne panele ljudi doživljavaju kao nešto novo. Iako, u Splitu je postojala firma koja je još osamdesetih godina proizvodila kolektore na veliko. Princip rada koji koristi dizalica topline otkriven je 1824.godine tako da kad ljudi kažu da je to najnovija tehnologija… U svakom slučaju, što se nas tiče, mi imamo klasične solarne kolektore za toplu vodu. To se ugrađuje, ali bitno je znati da se to više uopće ne isplati za privatne kuće, dok je iznimno isplativo za hotele, kampove i velike komplekse gdje je potrošnja značajna. Tu se već da uštedjeti! Dakle, tim velikim kompleksima doprinos solara jako je bitan. Osobito u špici sezone. Bitan je i ekološki moment koji solari imaju. Tako da solari imaju smisla u velikim objektima, a za manje objekte nema financijskog smisla, dok ekološkog ima napretek, kazao je Babić dodavši kako je na korisnicima da odvažu ekonomske i ekološke aspekte ugradnje solarnih kolektora.

S obzirom na sve što smo čuli, na potencijale i mogućnosti podnog grijanja, upitali smo Babića koliko bi trebalo izdvojiti za podno grijanje u jednom prosječnom stanu.

– Većina danas projektiranih stanova ima klime, ali s klimom se ne možete zgrijati stan. Ona puše toplo, a kad je ugasite onda je stan hladan. Međutim, ako imate stan do 40-50 kvadrata postaje upitno ugrađivanje podnog grijanja jer su veliki troškovi. Praktički, od 50-100 kvadrata jednako košta u investiciji, razlika je desetak posto jer imate fiksne troškove za opremu. Za jedan dobar sistem grijanja, u prosjeku je potrebno izdvojiti oko 15 tisuća eura, iako to može varirati i od 10 do 30 tisuća jer odabirete mogućnosti, klase i slično, zaključio je Babić.