Zadrani čitaju više nego lani: femicid, rat, samopomoć i bijeg od stvarnosti u vrhu interesa

Unatoč sveopćoj digitalizaciji, Zadrani itekako čitaju, i to i domaću književnost u čijem su fokusu društveni problemi, femicid, samoubojstvo, ali i Domovinski rat, odnosno poimanje djeteta tih strašnih zbivanja. No, isto tako, kako se danas često može čuti, rade i na sebi, pa su među najposuđivanijim naslovima i tzv. knjige za samopomoć, a naravno, opuštaju se i na neki način bježe od svakodnevice uz nešto laganije teme.

Trendovi su to koji ne jenjavaju, već su godinama neki naslovi na vrhu liste najposuđivanijih u Gradskoj knjižnici Zadar, središtu za ljubitelje pisane riječi, ali i društvenom epicentru koji kontinuirano, uz razne programe i gostovanja, radi na podizanju svijesti o važnosti čitanja i brojnim benefitima.

Sve generacije

Koliko su u tome uspješni, osim posjećenosti događaja, potvrđuje i svakodnevna atmosfera – listanje knjiga među policama, čitanje dnevnih novina za stolovima, druženje u knjižničnom kafiću Li.bar, kao i na Odjelu za mlade, ili pak radost na Dječjem odjelu, ispunjenom mališanima u pratnji roditeljima koji bezbrižno uživaju u igri i slikovnicama, otkrivajući nove svjetove.

Pohvalne čitalačke navike naših sugrađana ističe i ravnateljica Gradske knjižnice Zadar, Doroteja Kamber-Kontić. Naime, trenutno imaju gotovo 200 korisnika više u odnosu na prošlu godinu.

– Brojimo oko 16.284 aktivnih korisnika. Do četrnaest godina imamo oko 6.054 korisnika, mladih od 15 do 17 godina 1.661, a odraslih je 7.117, dok starijih preko 65 godina ima oko 1.451. Odrasli korisnici često imaju obiteljsku iskaznicu, što uključuje različite dobi, pa je teško pratiti tko što čita, ali nekako je to najzastupljenija skupina, no i broj umirovljenika je dosta dobar, rekla je Kamber-Kontić ne skrivajući svoje zadovoljstvo.

Knjižnica redovno prati i najčitanije naslove, u kategorijama hrvatska književnost, strana književnost, publicistika…, a »analizu« 2025. godine smo započeli s domaćim autorima.

– Na prvom mjestu je Marina Vujčić i njezin roman »Sigurna kuća«. Ona je prošle godine, kao i Julijana Matanović, čiji je roman »Stoji ti put« na drugom mjestu po čitanosti, gostovala u okviru našeg programa Palača riječi, baš kao i Drago Held s romanom »Matija«, koji je na četvrtom mjestu, dok je prije njega Kristian Novak i roman »Slučaj vlastite pogibelji«, kazala je ravnateljica te dodala kako su se na listi našli i romani Ante Tomića »Nada«, Igora Beleša »Listanje kupusa« te romani »Žigice«, »Crvena voda« i posljednji roman »Usta puna mora« Jurice Pavičića.

»Sigurna kuća« Marine Vujčić snažan je psihološki roman o ženi koja je ubila »savršenog« muža, napeta priča o skrivenom, tihom nasilju koje žene trpe iza zatvorenih vrata. Zatim, primjerice, roman s popisa »Listanje kupusa« Igora Beleša govori o petorici prijatelja čije idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno, u jeku Domovinskog rata, prerasta u triler i horor.

Gostovanja autora

Svi se romani s popisa bave itekako važnim temama, no na interes zasigurno utječu i gostovanja autorica i autora. Primjerice, u okviru programa Palača riječi Zadrani su imali priliku upoznati deset književnika.

– Takvi događaji su povezani s čitanjem, saznajemo to iz komunikacije s korisnicima, jer dosta prate domaće autore. Vrlo često nam znaju doći s popisom koji se objavi na različitim mrežnim stranicama, dok se mi, s druge strane, uvijek potrudimo da naslove mogu dobiti u knjižnici, pa tako vezano uz to nudimo i gostovanja autora i predstavljanje recentnih knjiga, kazala je Kamber-Kontić.

A kada su najpopularnije teme u pitanju, kaže kako nema pravila. Međutim, ono što primjećuju iz neposredne komunikacije s korisnicima, to dosta ovisi o tome koji posao rade.

– Ono što znamo iz neposredne komunikacije s korisnicima, s obzirom na njihove poslove i obiteljsko okruženje, jest da o trenutačnom raspoloženju nekad vole čitati laganije stvari, nekakve ljubiće i laganice. Rekla bih da to najviše ovisi o poslovnom okruženju iz kojeg dolaze. Ako se bave, uvjetno rečeno, teškim poslom, kao što je, recimo, područje socijale, onda vole odmak od teških tema, objašnjava nam Kamber-Kontić.

Kada je riječ o beletristici stranih autora, dominiraju brojni povijesni naslovi, motivacijski govori i slična tematika.

– Ističu se sva tri romana francuske spisateljice Valérie Perrin, »Svježa voda za cvijeće«, »Troje« i »Oni koje nitko ne posjećuje«, kao i romani američke spisateljice Kristen Hannah (»Žene«, »Njezina bitka«, »Vučja djevojčica« i »Moja Aljaska«). Na trećem mjestu su trileri američke spisateljice i liječnice Freida MacFadden »Kućna pomoćnica«, »Profesorica«, »Dečko«, »Sudar«, dok se na četvrtom mjestu nalaze romani turske spisateljice Elif Safak, kao što su »I nebom teku rijeke«, »Otok nestalih stabala« te »Četrnaest pravila ljubavi«, kazala je Kamber-Kontić, dodavši kako su na petom mjestu po traženosti skandinavski autori mračnih i napetih trilogija kao što su Jo Nesbø, Jussi Alder Olsen, Camilla Läckberg te Henning Mankel.

Hararijeva djela

Neki naslovi su na popisu najčitanijih bili i pretprošle i prošle godine. Među publicistikom se ističe na prvom mjestu knjiga »Psihologija duhovnog razvoja«, zatim djela kanadskog liječnika Gabora Matea poput »Kada tijelo kaže ne« i »Mit o normalnom«, nakon čega slijedi »12 pravila za život« kanadskog psihologa Jordana Petersona, kao i djelo »Mi koji se hrvamo s Bogom«.

– Zatim dolazi na red djelo »Atomske navike« američkog pisca knjiga samopomoći Jamesa Cleara. Ali isto tako i djela izraelskog povjesničara Hararija, kao što je njegovo zadnje objavljeno djelo »Neksus«, ali i njegovi stariji naslovi »Sapeins« i »21 lekcija za 21. stoljeće«, dok je na sedmom mjestu djela američkog motivacijskog govornika Davida Gogginsa »Ne možeš mi ništa« i »Nikad gotov«, nabrojala nam je ravnateljica.

– Takva literatura dugi niz godina drži konstantu u čitanosti. Rekla bih da je moguće da ljudi vjerojatno kroz knjigu žele pronaći neke odgovore na ona pitanja koja ih muče. Primjerice, »12 pravila za život« je već dugo na listi, više godina zaredom, najčitanijih i najtraženijih naslova za samopomoć, naglasila je te dodala kako su tijekom godina, posebno nakon onih pandemijskih, primijetili kako korisnici jako vole doći i razgovarati, a ne samo posuditi knjigu.

To su, ističe, primijetili na svim odjelima, kod svih dobnih skupina. Kako objašnjava, ljudi imaju sve veću potrebu za živom riječi i komunikacijom.

– To potvrđuje da je smjer i put kojim radimo dobar. Nastojimo svojim korisnicima omogućiti te trenutke razgovora, komunikacije o pročitanom. Ako je knjiga, pa je prema njoj ekraniziran film, pa i o filmu, preporučiti nešto… Nastojimo im pružiti sveobuhvatnu uslugu. Dakle, ne samo preporučiti knjigu ili im je dati, ako je slobodna na polici, nego i kroz razgovor im omogućiti mjesto na kojem se mogu podržati i porazgovarati, naglasila je Kamber-Kontić.

Palača riječi

Svakako, knjižnica je čuvar, zaista palača riječi, i pisane i usmene, a kako bi u suvremenom svijetu obilježenom brzinom informacija, zadržali naviku čitanja, redovno održavaju zanimljive programe.

– Festival pripovijedanja Naraton će se održati krajem veljače u sklopu obilježavanja Dana knjižnice, a sve s ciljem poticanjem čitanja, usmenog pripovijedanja, okupljanja, čitanja i pričanja priča, najavila je ravnateljica.

A osim raznih čitateljskih klubova koji djeluju u sklopu Knjižnice, isto tako njeguju i razne čitateljske kampanje; do 29. siječnja provode čitateljski izazov »15 po 15 minuta« u sklopu Nacionalnog programa »Rođeni za čitanje« u kojem sudjeluju od samog početka, odnosno od 2023. godine.

– Već smo pripremili preporuke na Dječjem odjelu, kao i u svim ograncima, kako bi roditelji, djeca i svi ostali imali prijedloge za čitanje. Želimo potaknuti što veći broj ljudi da se uključi i izdvoji 15 minuta vremena za čitanje, naglasila je ravnateljica te dodala kako se svi zainteresirani mogu prijaviti preko njihove službene stranice.

Osim razgovora o čitanju i najčitanijim prošlogodišnjim naslovima, Kamber Kontić nam za kraj otkrila i kakva je bila prva polovica siječnja nove godine te kakvi su trendovi.

– Trend čitanja se i dalje nastavlja. Sada trenutačno čekamo što će nam nakladnici ponuditi od novih naslova. Također, čekamo novi krug otkupa Ministarstva kulture i medija, da vidimo što će se pronaći na listi. Prošle godine smo otkupili oko 3.500 jedinica građe i tako smo upotpunili svoj fond i ponudu korisnicima. Naravno, uz to ćemo pratiti produkciju i ugošćavati književnike, kazala je ravnateljica.

Na koncu, ravnateljica nas podsjeća nas na višestruku važnost čitanja od najranije dobi i zašto je uopće bitna kultura čitanja.

– Knjiga, uz slikovnicu, je vrlo moćan alat koji djecu potiče na razmišljanje i razvija komunikaciju, govor i jezik, maštu, empatiju, socijalne vještine… Na nama je da im to omogućimo kako bismo svi bolje živjeli, zaključila je ravnateljica Kamber-Kontić.

Glazbena i filmska zbirka te Odjel za mlade

Osim knjiga, knjižnica svojim korisnicima nudi i raznoliku glazbenu i filmsku zbirku, koja je, prema riječima ravnateljice Kamber-Kontić, i dalje vrlo tražena.

– Bez obzira na to što se danas puno toga može pronaći na internetu, ljudi ipak vole doći u knjižnicu, posuditi gramofonsku ploču, CD ili film, prokomentirati i tražiti preporuku, kazala je ravnateljica.