Zadarski turistički djelatnici o zapošljavanju stranaca sezonaca: 'Domaći neće u turizam, žele siguran posao'

Zaposliti obrazovanog i visokokvalificiranog radnika u turizmu za ovu će sezonu biti najteže do sada. Uvjereni su u to naši sugovornici na ovu temu, jer zapošljavanje za novu sezonu već je u punom jeku. A upravo u tome ključ je neuspjeha, smatra dugogodišnji turistički djelatnik Dragan Šimac, koji je uvjeren kako bi domaća radna snaga našu turističku sezonu držala na nogama, samo kada ona ne bi bila sezonska. Upravo je u nedostatku sigurnosti, te sezonskim radnim ugovorima, koji ne omogućavaju kreditnu sposobnost, smatra Šimac, glavni uzrok sve većeg oslanjanja na stranu radnu snagu, te odlasku domaće rade snage ili u druge industrije ili u inozemstvo.

Izazovi ekipiranja

Kada bi turističke destinacije uistinu postojale na temeljima sinergije i kontinuirane suradnje svih uključenih dionika, umjesto na individualnom poslovanju uz sporadičnu komunikaciju, zajedno bi se mogla premostiti zimska rupa i u turizmu raditi tijekom cijele godine. Najlakše je kaže Šimac, hotelima i ugostiteljima koji rade tijekom cijele godine i svojim djelatnicima mogu osigurati cjelogodišnje zaposlenje.

– Obučiti i pripremiti djelatnike za novu sezonu jako je zahtjevan posao, za koji većina ugostitelja najčešće nema dovoljno vremena. Ekipirati se domaćom radnom snagom zato je nemoguće, neovisno o tome koliko se kunu u zapošljavanje lokalnog stanovništva. Domaća radna snaga u turizam se može privući prvenstveno cjelogodišnjim zaposlenjem, što se u nas, barem još nekoliko godina neće dogoditi, istaknuo je Šimac, kazavši kako problem u turizmu nisu plaće, već sezonalnost.

– Čak i kada im se ponudi cjelogodišnje zaposlenje u turizmu, ta prilika zvuči predobro da bi bila istinita, što je samo odraz loših percepcija koje postoje o domaćem turizmu. Mi zapravo nemamo masovni turizam, iako se o tome naveliko priča. Turisti istina, dolaze u velikim brojkama, ali samo u kratkom razdoblju godine, nakon čega promet usporava i potom staje, kreću kolektivni godišnji odmori radi uštede i manjka posla. Nama zapravo fali turista i radna godina koja bi trajala svih 12 mjeseci. Tada ne bismo morali posezati za stranom radnom snagom, naglasio je Šimac.

Prednosti lokalaca

Obrazovati stranog radnika, naročito kada postoje kulturološke i jezične barijere, smatra Šimac, jako je teško, ne zbog predrasuda, već kratkih rokova u kojima se realno priprema za sezonu. Ne moći se osloniti na svog poslodavca najgore je što se djelatniku može ponuditi.

– U turizmu je najlakše poslovati onim objektima koji rade cijelu godinu te u periodu izvan vršne sezone imati mogućnost potrebnu radnju snagu povući iz drugih objekata. Svake ćemo godine imati sve manje kvalitetnih i iskusnih djelatnika ako se nešto ne promijeni, rekao je Šimac koji smatra kako će upravo zbog kvalitete radne snage sezona biti izuzetno izazovna. Gosti, ističe, očekuju da im se ispune očekivanja koja imaju o destinaciji. A da cjelogodišnji rad igra veliku ulogu prilikom odabira za rad u turizmu kazala nam je i naša sugovornica iz obiteljskog hotela »Almayer«.

– »Almayer Art & Heritage« hotel posluje cijelu godinu, s jednakim brojem djelatnika i u visokoj, kao i u pred i posezoni. Od samog otvorenja hotela, politika je uprave zapošljavati prvenstveno domaću, lokalnu radnu snagu. Dobar dio naših djelatnika s nama je već duži niz godina, postali smo nešto kao mala obitelj te vjerujemo u fer odnos poslodavca prema radniku i obrnuto. Kategorija baštinskog hotela obvezuje nas da zapošljavamo ljude koji dobro poznaju i Zadar, i njegovu okolicu ali i Dalmaciju i Hrvatsku u cjelini. Tako su naši recepcioneri domaći dečki koji će gosta uputiti na najbolju plažu, pojasniti im što i gdje mogu vidjeti, gdje je najbolja spiza i od koga će na tržnici kupiti najbolje maslinovo ulje. Naši konobari pojasnit će porijeklo vina i koje ide uz odabrano jelo, a sve kako bi gost doživio vrhunsko iskustvo koje zaslužuje odabravši Zadar za svoju destinaciju, naglasila je generalna menadžerica hotela Elena Rušnjak.

Dragan Šimac

Prilagođavanje zaposlenicima

– Na kraju krajeva, takozvani »storytelling« postao je dio hrvatskog turizma tek nedavno, a mi priče o povijesnim zgodama i nezgodama svojim gostima pričamo od 2017. godine po čemu smo postali prepoznatljivi, kazala je Rušnjak, pojasnivši kako aktualne plaće, i to ne samo u turizmu, definitivno ne odgovaraju troškovima života što je frustrirajuće za društvo u cjelini.

– Ako se od djelatnika u turizmu i ugostiteljstvu očekuje da bude ‘ambasador’, onda taj isti čovjek zaslužuje korektnu i konkretnu plaću za svoj rad. Rad u turizmu najčešće je obrnuto proporcionalan dobiti koju radnik ima. Dugi radni sati, često i bez slobodnog dana tijekom špice sezone, uz neizostavni sezonski rad, nisu primamljiva opcija Hrvatima, koji se umjesto turizmu, sve više okreću ili inozemstvu ili drugim zaposlenjima. Istina je da se radna okolina u turizmu, osim sporadičnog rasta plaća malo promijenila kako bi zadovoljila potrebe lokalne radne snage, koja prvenstveno traži siguran i cjelogodišnji posao.

– S obzirom na očiti nedostatak radne snage u turizmu jasno je kako se dio, osobito velikih hotelskih kuća, mora okrenuti zapošljavanju stranaca, no mi imamo tu sreću da svoje djelatnike pronalazimo bliže doma. Tu svakako veliku ulogu imaju konkurentni uvjeti s plaćama koje su i do 20 posto više od prosjeka u hotelijerstvu, dodatnih beneficija u obliku 13. plaće, nagrada za uspješan rad i regresa, ali i kraći radni tjedan i prilagodba njihovim privatnim obvezama i potrebama. Trenutno smo u potrazi za pojačanjem na recepciji i u domaćinstvu, dok je restoransko osoblje ekipirano, zaključila je Rušnjak.