Foto: Luka Jeličić
Iako su na društvenim mrežama, posebno u grupama koje okupljaju starije građane, česte objave u kojima se ističe kako su gradski parkovi zamrli i postali tek podsjetnik na neka davnija, bolja vremena, ipak nije sve tako sivo. Naime, perivoji Vladimira Nazora i kraljice Jelene Madijevke u jutarnjim su satima ispunjeni šetačima, rekreativcima, kao i slučajnim prolaznicima.
Jasno, vremena se mijenjaju i parkovi više nisu primarna mjesta okupljanja kao što je to bilo onda kada nije bilo kafića, restorana, trgovačkih centara i sličnih blagodati ili pošasti suvremenosti, kako se uzme.
Ipak, čuvajući bogatu povijest i nudeći prekrasne slike jeseni, i danas su oaza grada kojom su građani uglavnom zadovoljni.
Utvrda i balkon
Zadarski najveći perivoj, Perivoj Vladimira Nazora, nekada poznat kao Perivoj Blažeković, prostire se na području nekadašnje gradske utvrde Forte, veličine oko 5,5 hektara. Ova utvrda, izgrađena u 16. stoljeću na području Varoši, nastala je prema nacrtima i pod nadzorom mletačkog generala Sforze Pallavicina.
Na ovom prostoru izgrađeni su brojni objekti poput vojarni, skladišta, barutana i cisterne. Unatoč oštećenjima koje je pretrpio tijekom Drugog svjetskog rata, perivoj je sačuvan u izvornim dimenzijama zahvaljujući tome što se nalazi na prostoru nekadašnje utvrde. Nakon rata, obnovljen je, a 1968. godine proglašen je spomenikom prirode.
Zatim, Perivoj kraljice Jelene Madijevke, bio je svojevrsni »gradski balkon« s prekrasnim pogledom na more i okolni krajolik. Otvoren 1829. godine, perivoj je oblikovao tadašnji vojni upravitelj grada, barun Franz Ludwig von Welden, strastveni botaničar zaljubljen u dalmatinsku floru.
Gradski perivoj mnogo je nudio, imao je kavanu u maurskom stilu gdje su se služila rashlađena pića, kava – tadašnja novost, i sorbet, voćni sladoled od leda iz ledane. Subotom i nedjeljom park je bio središte društvenih događanja s glazbenim nastupima, igrokazima i sportskim egzibicijama.
Osim što je bio mjesto okupljanja, Gradski perivoj služio je i kao otvoreni muzej, po stazama su bile postavljene biste i kipovi, a stolovi i klupe bili su izrađeni od kamenih ulomaka poput kapitela i stupova čime je perivoj spajao prirodu, povijest i kulturu.
Šetači i trkači
Danas spaja zelenilo i mjesto je susreta, kao i odlična prilika za jutarnju rekreaciju, šetanje, trčanje, brzo hodanje i slično. Sudeći prema malobrojnim grafitima i išaranim klupama, navečer je vjerojatno okupljalište i mladih, no zahvaljujući marljivim radnicima Nasada, uvijek je uredno i čisto.
Trenutno stanje nije loše, no, kako nam kaže gospođa Neda, prije se ipak više uređivalo i obrezivalo.
– Dok sam tu išla u školu, priroda je bila bogatija. Doduše, još više su se promijenili ljudi, pandemija nas je potpuno udaljila jedne od drugih, otuđeni su i odvojeni, ostale su posljedice, komentira gospođa Neda koja je u parku tek u prolazu.
S druge strane, dvije simpatične i vitalne gospođe, 81-godišnja Ingeborg Rončević i 75-godišnja Jasna Đerđa tri puta tjedno dolaze u šetnju perivojem i na grupne vježbe u carstvu zelenila.
– Uredno je, ima dovoljno kanti, ma nemamo nikakvu zamjerku, kažu kratko i nastave sa svojom rutinom.
S tim da je sve dobro i uredno suglasan je i Rade Kačavenda koji smatra kako je, kad je riječ o posjećenosti, isto kao što je i danas. Ni veseli vježbači iz Škole trčanja Zadar, pod vodstvom Ivana Tute, ne bi ništa mijenjali u parku.
– Svaki dan smo u Parku Vladimira Nazora, od ponedjeljka do subote, imamo jutarnje i večernje termine, a sudjeluju razne dobne skupine, od 20 do preko 80 godina.
Ponajprije, promoviramo zdrav način života, ali ispunjavamo i socijalnu komponentu što je itekako važno s obzirom na današnji stil života. Družimo se, usvajamo dobre navike, priča Tuta i dodaje da je park vrhunski uređen i da imaju sve, čak i više nego što im treba.
Mjesto susreta
Međutim, sugrađanin koji je vježbao na spravama i koji je htio ostati anoniman mišljenja je da je parku itekako potrebno više sadržaja i sprava. Također, ističe i kako je potrebno da netko prošeta i provjeri što se radi petkom i subotom navečer s ciljem zaštite prirode i javne imovine.
Perivoji Vladimira Nazora i kraljice Jelene Madijevke i dalje su dragocjene zelene oaze Zadra, iako s vremenom mijenjaju svoju funkciju u skladu s modernim stilom života.
Iako se više ne koriste kao primarna mjesta društvenih okupljanja, kao nekada, danas nude prostor za rekreaciju, opuštanje i druženje što potvrđuju brojni građani svih dobnih skupina.
Unatoč ponekim kritikama vezanim uz sadržaje i noćna okupljanja, opći dojam ostaje pozitivan – perivoji su uredni, dobro održavani i zadovoljavaju potrebe posjetitelja. Njihova povijesna i kulturna važnost, kao i prirodna ljepota, čine ih nezamjenjivim dijelom urbanog identiteta Zadra.
Pogledi prolaznika poput gospođe Nede ukazuju na nostalgiju za prošlim vremenima, dok vitalne šetačice i sportski entuzijasti svjedoče kako parkovi i dalje ispunjavaju važnu ulogu u promicanju zdravog načina života i međusobne povezanosti.
Uz daljnju brigu i promišljanje, ovi prostori mogu nastaviti služiti kao mjesta gdje se susreću priroda, povijest i suvremenost, na dobrobit svih Zadrana.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
PREDSJEDNIČKI KANDIDAT
Bulj: Plenković, Milanović i Božinović omogućuju “ilegalcima” slobodno kretanje
Ostali sportovi
Parataekwondo
Mateo Škara brončani na Svjetskom prvenstvu!
Hrvatska
VELIKA AFERA
Uskok objavio detalje: Na preprodaji TV i filmskih sadržaja zaradili gotovo 6 milijuna eura
Županija
PRIVLAKA
Nadbiskup Zgrablić predvodio obilježavanje 79. godišnjice mučeničke smrti don Eugena Šutrina
Nogomet
ČUVENI MOMENTI
Izabrali smo 10 najikonskijih trenutaka u povijesti Lige prvaka, na popisu je i Luka Modrić!
Zadar
POČIVAO U MIRU
Preminuo glazbenik Mario Šeperić: ‘Mirno spavaj anđele, živjet ćeš zauvijek u našim srcima…’
Svijet
u naselju Jocay
U Ekvadoru ubijen sin pokojnog zadarskog pjevača!
Županija
ubrzan RAZVOJ
MISTO MOJE (5) Nekad su u Debeljaku rasle “strišnje” i Titova stabla, danas niču vile i bazeni
Zadar
PRIOPĆENJE
REAKCIJA GRADONAČELNIKA: ‘Dosta je više bježanja, rušenja! Čitav svoj mandat nisu donijeli ni jedan suvisao prijedlog’
Županija
SLUČAJ BENZINSKA