Zadarska regija ima potencijal razvoja zdravstvenog turizma

Najpoznatiji europski turistički sajam – ITB u Berlinu u svom je ovogodišnjem izdanju tradicionalno na jednom mjestu okupio tisuće turističkih stručnjaka iz cijeloga svijeta, među kojima su brojni bili i iz Hrvatske. Jedna od tema o kojoj se u sklopu sajma raspravljalo bila je i ona o zdravstvenom turizmu, sve važnijoj i brzo rastućoj niši specijaliziranih odmora, koja u Hrvatskoj još uvijek ima veliki prostor za rast i razvoj.

Izuzev kvarnerskih otoka, koji su već godinama poznati po lječilišnom i weliness turizmu, druge su domaće destinacije i dalje velika nepoznanica. Zadarska županija u tom se kontekstu izdvaja kao regija koja ima velike potencijale, ali oni nisu dovoljno iskorišteni.

Izuzev putovanja radi stomatoloških ili kozmetičkih zahvata, u našoj se regiji skoro nigdje, osim wellness programa u hotelima, ne može dobiti sustavni paket zdravstvenog ili lječilišnog programa. U kapacitete zdravstvenog turizma zato se na nacionalnoj razini ulaže više od 170 milijuna eura, od čega je više od 120 milijuna bespovratnih sredstava.

Procesi su usmjereni na porast standarda i kategorizacije do razine hotela s četiri zvjezdice, uz proširenje kapaciteta, izgradnju novih smještajnih jedinica, restorana i wellness sadržaja.

Održivost, dostupnost

O spomenutoj akrtualnoj temi razgovarali smo sa sveučilišnom profesoricom Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Boženom Krce Miočić koju smo pitali koriste li se dovoljno potencijali zdravstvenog turizma u našoj regiji te prepoznaju li uopće struka i poduzetnici naše prave privlačne faktore, jer u našoj regiji zdravstveni turizam još uvijek nije sustavno prepoznat kao važan segment turističkog tržišta.

– Pojam zdravstvenog turizma je vrlo širok i uključuje ponudu od zdravstvenih tretmana u bolnicama pa do unaprjeđenja općeg blagostanja turista. Zdravstveni turizam bismo mogli podijeliti na onaj usmjeren na bolest i onaj usmjeren na zdravlje. Smatram da je ovaj drugi primjereniji za našu destinaciju.

Stoga kad gledamo potencijal koji naša destinacija ima u zdravstvenom turizmu usredotočila bih se osobito na prirodne lječilišne čimbenike koje posjedujemo gdje bi se razvijali segmenti kao što što je terapija blatom, sol kroz npr. slane sobe, dobrobiti mora i slično; stomatološke usluge u privatnim poliklinikama i rehabilitacijske centre, naglasila je Krce Miočić.

Kompleksnost zdravstvenog sustava, kao i dugo vrijeme čekanja pacijenata na liječničke preglede ili neke zahvate, onemogućuju pružanje zdravstvene skrbi turistima, koji bi zbog bolje medicinske usluge možda i dolazili u naše ustanove.

Pitali smo stoga kako se dugoročno usredotočiti na one sektore koji bi regiji donijeli najviše posjetitelja i profita.

– Prirodni lječilišni čimbenici kao što je blato, ali i more i sol predstavljaju posebnost ovog područja i svakako bi oni bili moj prvi izbor. No, dentalni turizam postoji i uvjetovan je kako našom kvalitetom tako i nižom cijenom od one u emitivnim tržištima.

Turizam baziran na estetskoj kirurgiji je kod nas najnovija pojava. Ovdje ću upozoriti na nekoliko činjenica. Održivost turizma znači kako lokalno stanovništvo ne smije biti zakinuto u dobivanju neke usluge da bi se ona pružila turistima.

Odnosno ove usluge se mogu pružati isključivo u privatnim poliklinikama koje su jednako dostupne i lokalnom stanovništvu i turistima, nagčlasila je profesorica, poručivši kako ne treba zaboraviti na efekt rizika od neuspjeha liječničkog ili stomatološkog zahvata koji ovdje sa sobom nosi i element potencijalno snažno negativnog imidža za cijelu destinaciju.

Ugljan i Biograd

Jedan od dugo najavljivanih projekata takve vrste davanje je u koncesiju zemljišta na području Psihijatrijske bolnice Ugljan upravo za razvoj zdravstvenog turizma, no kako nam je potvrdio ravnatelj Mladen Mavar, prvi natječaj, nakon nekoliko pisama namjere, nije urodio niti jednim kandidatom.

Prvi korak prema komercijalizaciji neiskorištenog prostora predstavlja projekt izgradnje naselja za zdravstveni turizam. Iz bolnice ističu kako još uvijek traže investitora za projekte liječenja, rehabilitacije te suživota s prirodom uz medicinsku skrb osoba s psihičkim smetnjama.

Pravo građenja odnosi se na pet parcela ukupne površine 5,8 hektara u rubnom dijelu Ugljana na rok od 50 godina.

– Natječaj ćemo uskoro ponoviti, jer zainteresirani ponuditelji, tijekom prvog roka, u traženom okviru vremena nisu uspjeli pribaviti svu potrebnu dokumentaciju. Kompleksan je to proces koji zahtjeva mnogo dokumentacije, no, uvjereni smo kako će se zainteresirani investitori naći. Pitanje izgradnje kompleksa za zdravstveni je turizam tako još uvijek itekako aktualno, poručio je Mavar.

S druge je, pak, strane Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu odobreno financiranje projekta »Poboljšanje kvalitete postojećih i uvođenja novih usluga u zdravstvenom turizmu« vrijednog više od tri milijuna eura. Kroz ovaj projekt bolnica će uz ostalo, dobiti 40 ležajeva koji će biti namjenski orijentirani na zdravstveni turizam.

Kroz provedbu projekta uložit će se u rekonstrukciju i adaptaciju najstarijeg dijela bolničke zgrade s novim vanjskim ulazom, recepcijom, restoranom i cafe barom te novim dizalom.

Sezonski neosjetljivo

Krce Miočić smatra kako bi bio poželjan razvoj rehabilitacijskih centara, novih usluga koje bi unaprijedile trenutačnu zdravstvenu skrb lokalnog stanovništva, ali bile i u funkciji unaprjeđenja ponude zdravstvenog turizma.

– Što se tiče Biograda, to možemo usporediti s nizom toplica i rehabilitacijskih centara u zemlji i u inozemstvu. To je nešto što je u skladu sa svjetskim trendovima porasta brige o zdravlju, pa time i željom turista da u okviru turističkih kretanja unaprijede svoje zdravlje, dodala je Krce Miočić.

U slučaju zdravstvenog turizma u kojem pacijenti dolaze zbog veće kvalitete usluga i usmjereni su na izlječenje bolesti, najčešće su to posjetitelji iz visokorazvijenih zemalja kao što je to SAD ili Njemačka i kod njih ne postoji sezonalnost.

– No, kad govorimo o turistima koji dolaze zbog unaprjeđenja svog zdravlja, ili zbog nižih cijena usluga onda su poznate destinacije u stomatološkom turizmu Mađarska, tu je svako i Turska za estetsku kirurgiju, ali i za stomatologiju. Ovaj oblik turizma nije sezonski osjetljiv.

Ako, pak, razmišljamo o zdravstvenom turizmu koji uključuje i spa i wellness turizam onda su pokazatelji različiti i oni pokazuju značajniju sezonalnost, ali značajno manju nego kod nas najkonzumiraniji proizvod, sunce i more, zaključila je Krce Miočić.