Za pripremu toplih obroka nedovoljni kuhinjski kapaciteti u školi

Hrvatski sabor u petak je donio jednoglasnu odluku kako će od drugog polugodišta svi učenici osnovnih škola u Hrvatskoj, njih oko 311 tisuća, imati pravo na jedan besplatan obrok u školi. Za ovu svrhu iz proračuna se izdvaja 550 milijuna kuna. Zbog uvođenja mjere Sabor je dopunio Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojima se ti obroci omogućuju.

Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinancirat će i organizirati vlasnici i osnivači škola u suradnji sa školom, s tim da će od drugog polugodišta, osnivači od države dobiti deset kuna po učeniku kako bi svaki imao barem jedan besplatan obrok u školi. Najava mjere još u listopadu ove godine otvorila je i brojna pitanja, prije svega ono što je sa školama koje nemaju kuhinje ili kantine ili ljudske resurse da bi pripremale obroke za učenike.

Iz Ministarstva tvrde kako bi do 2027./28. godine sve škole trebale imati uvjete za pripremu i posluživanje školskih obroka, a odobravat će se i nova zapošljavanja kuhara po školama. Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola procijenila je da je za provođenje besplatnog obroka spremno oko 60 posto škola, a da 40 posto nema uvjete.

S obzirom da će se povećati broj učenika koji će dobivati obrok, osnivači škola u suradnji s ravnateljima dužni su pronaći najbolja rješenja za organiziranje prehrane. Nedostatak odgovarajućih kuhinja i blagovaonica trebao bi se riješiti kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) u kojemu su predviđena velika sredstva za izgradnju i dogradnju škola.

Najavljeno je kako će uskoro biti objavljen i poziv za rješavanje problema smjenskih škola gdje će prihvatljiv trošak biti i izgradnja adekvatnih blagovaonica i kuhinja odnosno opremanje istih.

Prostorne i tehničke (ne)mogućnosti

Što se tiče zadarskih osnovnih škola, upravo ovih dana, provode se ankete među roditeljima učenika, odnosno o njihovoj zainteresiranosti za besplatni obrok unutar škole. Ravnatelj OŠ Šimuna Kožičića Benje, Dražen Adžić, istaknuo je kako su spremno dočekali odluku Hrvatskog sabora te da će mjera unutar ove škole zaživjeti već početkom idućeg polugodišta, odnosno 9. siječnja 2023. godine.

– Trenutno provodimo anketu među roditeljima kako bismo vidjeli zainteresiranost roditelja djece za ovaj projekt u okvirima u kojima ga možemo realizirati. Naime, ne možemo osigurati topli obrok, a mislim da je velikoj većini škola to neizvedivo. Problem je i što se tiče priprave, ali i same distribucije obroka. Naša škola ima 1.100 učenika, ako bi uzeli u obzir samo više razrede, to je 12 odjeljenja u jutarnjoj i još 12 u poslijepodnevnoj smjeni, što znači da bi istovremeno u kuhinju došlo 300-ak učenika.

Tko bi ih toliko u 10 minuta uspio poslužiti? Ono što mi možemo je dati marendu, nešto pečeno, sendvič, pahuljice ili sl. uz nešto tekuće. Putem ove ankete koju provodimo dali smo roditeljima i mogućnost da tu državnu subvenciju od 10 kuna iskoriste zapravo za ručak, doplatili bi još 19 kuna, a djeca bi imala pravi ručak. Nekih 200 do 300 toplih obroka naša škola bi mogla podnijeti, ali 1100 je nemoguća misija.

Nemamo mogućnosti, niti blagovaonicu, niti broj kuharica i svega ostalog. Mada, moram priznati zatražili smo suglasnost resornog Ministarstva za još jednu kuharicu da bismo ovakav pritisak mogli podnijet. Realno, 1.100 obroka znače već ozbiljan restoran koji bi trebao imati 10 do 15 zaposlenika, a mi za sada imamo dvije kuharice.

Doduše, naša intencija jest da jednog dana svim roditeljima damo mogućnost da njihova djeca imaju topli obrok unutar škole, kao što je u unutrašnjosti. Znači, može se uz cijenu od 10 kuna napraviti zamišljeno, no naše prostorne i tehničke mogućnosti nam to ne dozvoljavaju, istaknuo je Adžić.

S druge strane kazao je kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije niti inzistiralo da se u sklopu ovog projekta mora raditi isključivo o varivu, odnosno toplom obroku.

– Nigdje nije naznačeno da to mora biti obrok kao ručak. Bit je da djeca neće biti gladna i imat će objed, koji može biti u svakakvim oblicima. Vjerujem kako je i Ministarstvo svjesno da neke županije, odnosno škole ne mogu odjednom realizirati ovako naglu odluku bez prethodnih priprema. Za ovo se trebalo malo duže pripremati, kazao je Adžić.

Podjela tijekom velikog odmora

Pripreme su u tijeku i u OŠ Zadarski otoci, te ravnatelj Davor Barić kaže kako će anketa o zainteresiranosti roditelja za ovim obrokom unutar škola biti provedena tijekom ovog tjedna.

– Vidjet ćemo raspoloženje roditelja, da znamo njihovu zainteresiranost, kako nam ne bi ostajale velike količine hrane, odnosno da se ista ne baca. Što se tiče same realizacije projekta, to je provedivo unutar naše kuhinje gdje bi obroci bili pripremljeni. Baš sam s kuharicom pričao o potencijalnom meniju, i kada ga složimo za pet dana u tjednu, onda ćemo ga ponuditi roditeljima i vidjeti hoće li ga kao takvog prihvatiti.

Naime, uvođenje toplog obroka je veliki problem, za 768 djece koliko ih pohađa našu školu, trebala bi nam ogromna kuhinja i barem 10 zaposlenih ljudi. To su kuhinje kao u hotelskim kućama, ni one nemaju 700 ručaka dnevno. U trenutnoj situaciji to će biti teško organizirati. Mi bismo uveli marende, još razgovaramo o tome, pa ne znam ništa konkretno što će biti. Bit će dijeljene tijekom velikog odmora.

Poslije imamo djecu u produženom boravku, njih je 80-ak, i za njih treba skuhati ručak jer su cijeli dan u školi, a ovakvi kuhinjski kapaciteti kakvi su trenutno po našim školama teško to možemo napraviti, kuhati za svu tu djecu, istaknuo je Barić naglasivši kako će s provedbom ovog projekta nastojati krenuti odmah po početku drugog polugodišta, iza Nove godine.

I djelatnici ove zadarske škole očekuju kako će sve organizacijske pripreme uspjeti ostvariti do 9. siječnja 2023. godine. Ipak, moguće da se s ovom mjerom ipak ne krene na predviđeni datum s obzirom na opseg posla koji se mora odraditi..

– Radi se o ogromnoj količini hrane, 768 jogurta, malog mlijeka, sendviča i sl. Sve se to mora naručiti, nabaviti na vrijeme i sve pripremiti za realizaciju. Svi obroci bi trebali biti dijeljeni kod nas u blagovaoni i kuhinji, prizemlju škole ili sl., kazao je Barić.

Važni potezi Grada

Joso Nekić, pročelnik gradskog UO-a za odgoj i školstvo naglasio je kako je Grad Zadar u posljednjih nekoliko godina napravio značajne poteze kada je u pitanju školska prehrana, odnosno revitalizirali su postojeće i napravili nove kuhinje unutar odgojno-obrazovnih institucija.

– Sada smo u poziciji da svaka škola može, ako ne kuhati, bar pripremati i podijeliti obroke, a neke mogu i kuhati. Pozdravljamo ovu mjeru Vlade jer je to bila naša intencija sve ove protekle godine, da školske kuhinje zažive, jer smatramo kako je djeci korisno imati jedan obrok, pogotovo ako su duže u školi. To je jedan ogroman i zahtjevan projekt u čijem povođenu će svkako biti i sitnih problema, ali vjerujem da će ih u Zadru biti manje nego igdje jer smo mi napravili dobre pretpostavke za to. Mi popriličino smireni čekamo razvoj situacije, istaknuo je Nekić.