Vikend posvojenja u Zadru: Roditelji i djeca nisu brojevi, posvojenje nije matematika

Tko sve može posvojiti? Kome se javiti kada se odlučim za posvojenje? Gdje predati papire? Što mogu očekivati? Kako si olakšati taj proces? Gdje mogu dobiti podršku? Odgovore na ova pitanja možete saznati od Udruge za potporu posvajanju Adopta koja organizira »Vikend posvojenja« diljem zemlje, pa tako i u Zadru. Vikend posvojenja provodi se u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, Županijska služba Zadarske županije – Područni ured Zadar, u okviru projekta Centar posvojenja, uz financijsku podršku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Važnost pripreme

Kroz ovaj vikend, u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad Zadar, na edukativnoj radionici Priprema djeteta za posvojenje, stručnjaci sustava socijalne skrbi dodatno će se educirati, a posvojitelji imati priliku naučiti kako i kada s djetetom razgovarati o posvojenju. Osim toga predavači udruge, Dubravka Marušić, Nikolina Moretić i Bojan Krsnik bit će na raspolaganju za individualna savjetovanja.

– Ideja je da budemo dostupni posvojiteljskoj populaciji i stručnjacima. Danas će stručnjaci imati priliku naučiti nešto više o pripremi djeteta za posvojenje. U cijelom procesu posvojenja, uz pripremu posvojitelja, to je najvažniji korak. Iznimno je važno da se ta priprema provede temeljito, da se poštuju načela i svi koraci u pripremi djeteta. Nadam se da ćemo zajednički iznjedriti još neke dodatne ideje unaprjeđenja posvojenja u državi. Vrijeme teče, zakoni zastarijevaju i treba vidjeti je li potrebno nešto mijenjati u zakonu ili samoj stručnoj praksi, kazala je Marušić.

Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djeteta bez odgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta, a regulirano je Obiteljskim zakonom i drugim podzakonskim aktima i protokolima.

– Što se tiče pripreme djeteta za posvojenje, osim postojećeg članka koji obvezuje sve stručnjake, bilo bi dobro uvrstiti jedan podzakonski akt u kojem bi se detaljnije razradila načela, područja i teme, sve ono što je potrebno za pripremiti dijete za posvojenje. Također, pred samo posvojenje, napraviti procjenu potreba djeteta, utvrditi ima li teškoće, koji su potencijali djeteta kako bi budući posvojitelji dobili jedan detaljan izvještaj koji bi im uvelike olakšao, kazala je Marušić.

Obitelj digne ruke…

– Djeca koja odlaze na posvojenje, uglavnom dolaze iz obitelji koje su, takoreći digle ruke, nisu se snašle u odgoju djeteta, poremećena je dinamika obitelji ili je obitelj opterećena nizom socijalno-patoloških ponašanja tako da bude i nerada, alkohola, ovisnosti, razvoda, nasilja u obitelji, zlostavljanja i zanemarivanja djeteta. To nikad nije samo jedan čimbenik, već je riječ o kumulativnom efektu različitih čimbenika koji kad traju određeno vrijeme kulminiraju izdvajanjem djeteta iz obitelji. Tad se dijete smješta u dječji dom ili udomiteljsku obitelj, a intencija je da taj smještaj ne traje beskrajno dugo i to je nešto na čemu sustav socijalne skrbi itekako ima što za raditi, napomenula je Marušić.

Kako je već poznato, put prema posvojenju nije lak, a u javnosti se uvriježilo mišljenje da je cijeli proces – prespor. Nažalost, to se gleda iz najgore perspektive. Međutim, ne možete to staviti u prosjek zato što imate individualno dijete i individualni posvojiteljski par. Roditelji i djeca se ne mogu tehnički, matematički spajati. Da bi neko posvojenje bilo kvalitetno, da bi se osigurali preduvjeti za razvoj privrženosti roditelja i djeteta, jako je važna i ogromna odgovornost na stručnjacima Zavoda za socijalni rad da temeljito rade procjene da bi taj spoj bio kvalitetan jer se može dogoditi rizik da se dijete vrati u sustav, kazala je Marušić dodavši da javnost gleda iz jednog kuta, zanemarujući ogromnu odgovornost i savjesnost ljudi koji rade u Zavodu.

Marušić ističe kako zbilja u nekim slučajevima postupak traje dugo, međutim, ovisi o karakteristikama djeteta i mogućnostima posvojitelja.

Registar posvojitelja

– Kojim karakteristikama djeteta se mogu nositi? Koje dobi? Koje etničke pripadnosti? Mogu li se nositi s djetetom koje ima zdravstvene ili mentalne poteškoće? Puno je faktora… Također, djeca koja su starija od osam godina, koja su s teškoćama u razvoju ili pripadnici nacionalnih manjina, standardno su ona koja teže pronalaze roditelje. Međutim, tu ostaje prostora gdje država može zakonskim instrumentima napraviti iskorak. Recimo, u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama bi za posvojenje djeteta starijeg od osam godina trebalo odobriti roditeljski dopust u istom trajanju kao i za dijete mlađe od osam godina. iz razloga da se ne diskriminira djecu, ali i da se olakša posvojiteljima i posvojenoj djeci starije dobi jer je potrebno uložiti pojačane napore i trud u stvaranje privrženosti, bliskosti i sigurnosti koja im je nužno potrebna u budućnosti, naglasila je Marušić.

Prema podacima kojima Adopta raspolaže, zaključno s 31. prosinca 2024. godine, u Hrvatskoj je bilo 766 djece s ispunjenim pravnim pretpostavkama za posvojenje.

– Podaci govore o tome da je potrebno brže reagirati da se ne bi dogodilo da dijete ostane nepotrebno dugo u domu ili udomiteljskoj obitelji, već da se sustav pobrine da mu se pronađe obitelj na vrijeme, naglasila je Marušić koju smo upitali što bi potencijalni posvojitelji trebali znati vezano uz sam postupak.

Proces

– Najjednostavnije im je da se obrate našoj udruzi, a i na našim stranicama su svi koraci opisani od podnošenja prijave namjere posvojenja i zahtjeva nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, postupka prikladnosti i podobnosti do edukacija koje provodimo i online. Svakako, ako budući posvojitelji dobiju pozitivnu ocjenu, onda se upisuju u registar potencijalni posvojitelja i čekaju poziv o mogućem posvajanju djeteta. U svim tim točkama, važno je da ne trebaju lutati, već se mogu javiti i područnom uredu i udrugi kako bi dobili u kratkom roku sve informacije, kazala je Marušić.

Ariana Pavić, psihologinja Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Zadru, kazala nam je kako u Zadru u prosjeku imamo jedno do dva posvojenja godišnje.

– Zadnje četiri godine imamo četiri do pet novih zahtjeva za obradu potencijalnih posvojitelja. Trenutačno imamo 28 potencijalnih posvojitelja koji imaju namjeru posvojiti od kojih je 16 već završilo proces i posvojilo dijete, što se odnosi na period od zadnjih 10 godina. Također, imamo četvero djece s pretpostavkama za posvojenje, od kojih je jedno već u postupku. U prosjeku, imamo jedno do dva posvojenja godišnje, a ove godine imat ćemo tri, kazala nam je Pavić koju smo upitali koliko dugo traje postupak od prvog zahtjeva do posvojenja.

– Obrada kod nas ide relativno brzo, ali edukacije se održavaju dva puta godišnje pa u skladu s tim moramo čekati da završe edukaciju kako bismo mogli napisati pozitivno mišljenje. Edukacija, koja traje 40 sati, odvija se u Obiteljskom centru, ali posvojitelji je mogu pohađati i pri Adopti što skraćuje cijeli proces. Svakako, oni koji su jako angažirani u prvih godinu dana najčešće i posvoje dijete, napomenula nam je Pavić dodavši kako bi vjerojatno sve išlo nešto brže da nema tog problema deficita stručnog osoblja.