Veleposlanica BiH Elma Kovačević-Bajtal u nastupnom posjetu Sveučilištu u Zadru

Rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić i prorektor prof. dr. sc. Marko Lukić danas su u nastupni posjet u Rektoratu primili veleposlanicu Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj dr. sci. Elmu Kovačević-Bajtal. S veleposlanicom su u posjet stigli poduzetnica porijeklom iz Zadra Snježana Köpruner i professor emeritus Mladen Ančić, čiji je znanstveni rad dijelom vezan uz susjednu zemlju.

Rektor Faričić goste je upoznalo sa Sveučilištem u Zadru, koje ostvaruje dobru suradnju sa sveučilištima u BiH, pogotovo onim u Mostaru, gdje je angažiran velik broj profesora iz Zadra. U prošlosti je veći broj bio angažiran i na sveučilištu u Bihaću, zahvaljujući poveznici s pokojnim profesorom Mithadom Kozličićem, a nešto manja suradnja prisutna je i s drugim visokoobrazovnim ustanovama. Mnogi znanstvenici svoja istraživanja provode u susjednoj zemlji, posebice u polju arheologije. Hrvatska i BiH dijele problem sve manjeg broja studenata, bilo zbog iseljavanja ili manjeg demografskog prirasta.

Veleposlanici Kovačević-Bajtal jedan od motiva dolaska u Zadar je prijateljstvo s poduzetnicom Köpruner, vlasnicom tvrtke GS – TMT iz Travnika, koja proizvodi elemente strojeva, kompletne strojeve pa i najmodernije električne bicikle za renomiranu europsku tvrtku. Osnovna znanja u strojarskoj struci stekla je u projektiranju specijalnih alatnih strojeva u nekadašnjem Bagatu. Nakon odlaska iz Hrvatske deset je godina bila konzultant u projektima u Njemačkoj, zatim direktorica i  na kraju investitorica u BiH. U ovom trenutku njezina tvrtka zapošljava 578 radnika te uskoro otvara novu tvornicu u Rami.

– Nažalost uvidjeli smo da mladi kod nas, a i u Hrvatskoj je slična situacija, nemaju osnovna znanja te ne mogu raditi poslove koji su malo složeniji. Prvi korak je bolji status nastavnika i pedagoga, koji će djeci pružiti kompetencije potrebne za današnje tržište rada, rekla je Köpruner

Veleposlanica Kovačević-Bajtal rekla je da svi trebaju raditi na poboljšanju kvalitete kadrova koji izlaze sa sveučilišta, da im motiv bude znanje, a ne zvanje. Nakon otvaranja pristupnih pregovora otvaraju se brojne mogućnosti međusobne suradnje dviju zemalja te se nada kako će ona biti iznimna u području znanosti i visokog obrazovanja.