VALOVI IZAZOVA Kriza za charter - ogromna ponuda, a ima i puno nelojalne konkurencije

Turizam u Hrvatskoj već nekoliko godina obilježava kontinuirani rast cijena proizvoda i usluga, zbog čega polako, ali sigurno postajemo sve manje priuštiva destinacija za naše tradicionalne goste – pa čak i Nijemce! Gospodarska kriza koja ih je pogodila na našim se turističkim rezultatima itekako može osjetiti.

No, s obzirom na to da se o vanpansionskoj potrošnji u 2025. godini zasad može tek spekulirati, provjerili smo dojmove »iz prve ruke« i premda naši sugovornici pokušavaju biti pozitivni, daleko najteža situacija bila je u sektoru chartera, tj. najma plovila, gdje se, nakon pandemije, ponovno događa eksplozija u ponudi, koju ne prati jednaki interes u potražnji. Plovila se stoga iznajmljuju uz velike popuste, a kaosu na tržištu ne pomažu niti online booking platforme, koje svojim načinom rada dodatno ruše cijene u charteru za tradicionalne agencije.

Strože kontrole

Klaudio Grdović jedan je od najglasnijih zadarskih malih iznajmljivača koji kontinuirano upozorava na potrebu dobrog odnosa cijene i kvalitete smještaja, ali i češćih i strožih kontrola nelegalnog iznajmljivanja, koje kod nas uzima sve više maha zbog toga što zakonodavci prema iznajmljivačima imaju sve veća porezna traženja. Ipak, sezonu Grdović ocijenjuje kao korektnu i kvalitetnu, s tim da smatra kako su cijene bile na prihvatljivoj razini.

– Porezi i druga davanja su pak priča za sebe, kazao je, dodavši kako pozdravlja strožu zakonsku kontrolu iznajmljivanja, kao i uvođenje registracijskih brojeva apartmana, koji na snagu stupaju od lipnja.

Svaka smještajna jedinica morat će imati svoj registracijski broj. Iznajmljivači koji ga ne budu imali – svoj apartman neće moći oglašavati na platformama za iznajmljivanje smještaja. S obzirom na to koliki problem najam na crno predstavlja zadarskom turizmu, nada se kako će ova nova zakonska obveza napokon donijeti malo reda u turistički najam privatnog smještaja. Još jedna izmjena je i ta kako će nad iznajmljivačima koji izbjegavaju plaćati turističku pristojbu, lokalne turističke zajednice moći, bez državne intervencije, pokretati ovrhe, odnosno prisilne naplate.

– Tražimo uvijek još i bolje kontrole jer tržište je svakakvo. Pogledajte samo što su političari govorili ovog ljeta. Sami su nas proglasili preskupom destinacijom apelirajući javno na građane koji se bave iznajmljivanjem u turizmu da se suzdrže od prevelikih povisivanja cijena. Skupoća je stvar osobnog dojma gosta, poručio je Grdović, čvrsto uvjeren da oni iznajmljivači kojima se gosti svake godine vraćaju upravo tim potezom opravdaju svoj omjer cijene i kvalitete.

I direktorica Turističke zajednice grada Zadra, Iva Bencun, nada se kako potrošnja turista prati rast u dolascima i noćenjima.

Produljenje sezone

– Mi smo itekako zadovoljni sa sezonom. Istovremeno se, radeći na kvaliteti, ipak moramo pohvaliti i s brojkama koje su i dalje u plusu. Na razini cijele godine to je negdje jedan posto više dolazaka i noćenja, no najvažnije je da i dalje rastemo u pred- i posezoni. Posebice imamo lijepe brojke u prosincu. Čak je 11 posto više dolazaka i 13 posto više noćenja. U samoj špici sezone više nemamo gdje i kako rasti, infrastruktura to više ne može izdržati. Zato uporno i ponavljamo kako je krajnje vrijeme da se zaboravi na turističku sezonu i radi tijekom cijele godine, rekla je Bencun.

Marin Katičin ove je jeseni izabran za predsjednika nove Udruge chartera Hrvatske, koja je osnovana na Biograd Boat Showu, a za ovu je godinu kazao kako je, nakon postcovid euforije, napokon realna – splasnula su prvotna nerealna očekivanja. No, problemi su ostali.

– Ponovno smo došli do brojke veće od 4,5 tisuće plovila u charteru, no na poslovanje su nam negativno utjecala tri faktora. Prvi od njih je naravno rast ponude koju ne prati rast potražnje. Drugo, geopolitička nam situacija i inflacija i dalje ne idu na ruku, došlo je do pada kupovne moći kod tradicionalnog charter turista. Treće, charter više nije omiljen oblik odmora u špici sezone, započeo je Katičin.

Kada se plovilima u charteru pridodaju sva ona koja su u privatnom vlasništvu i iznajmljuju se, nastavio je Katičin, tradicionalnim je gostima na moru jednostavno prevelika gužva, a sve usluge koje se na charter naslanjaju također su znatno poskupjele. Dovelo je to, kaže, do priličnog pada u potražnji, uz rast troškova poslovanja.

Nove platforme

– Novi nagli interes za ulaganjem u charter nije bio popraćen rastom potražnje. Plovila su se zato prodavala uz velike popuste, a veliku pomutnju na tržištu izazvale su i nove online booking platforme, koje imitiraju klasičan turizam, rade na istom poslovnom modelu kao i mi, no pristaju iznajmljivati uz velike popuste, što i nama ruši cijene. Sljedeća se sezona tako već prodaje uz popuste koji idu i do 45 posto, naglasio je Katičin.

Hrvatska charter industrija, kako je više puta istaknuo, jedna je od najkvalitetnijih, ali muči nas prevelika ponuda plovila, dok je klasičnom charter gostu odmor uz ostale troškove sve skuplji.

– Ovo je zapravo teško izdrživa kriza iz koje će se samo najbolji izvući. Platforme za najam plovila one su koje prve posustaju, dok se klasične agencije još nekako i mogu izboriti za svoje mjesto na tržištu. Što će se dogoditi ove godine, teško je prognozirati. Tek ćemo početkom veljače moći vidjeti prve obrise onoga što nas očekuje. Charter nikako ne smije biti usputna djelatnost tvrtkama u turizmu, već čvrsta okosnica kvalitetnog rada. Jer charter gost je previše zahtjevan za one koji ne žele ulagati u kvalitetu i obrazovanje svojih klijenata, zaključio je Katičin.