Umjetna inteligencija već je neizostavna tema u nastavi, evo što kažu zadarski ravnatelji

Od jeseni u svim bi se osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj trebao provoditi kurikul »Umjetna inteligencija: od koncepta do primjene«, čime Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih širi program koji već obuhvaća više od pet tisuća učenika u osnovnim i srednjim školama. Prema podacima Ministarstva obrazovanja, u hrvatskim školama trenutačno se provodi kurikul o umjetnoj inteligenciji u 147 osnovnih i 93 srednje škole.

Program je zasad organiziran kao izvannastavna aktivnost za osnovnoškolce od 5. do 8. razreda te kao fakultativni predmet za učenike 2. i 3. razreda srednjih škola. Trenutačno se provodi njegova revizija na temelju rezultata akcijskog istraživanja eksperimentalne provedbe tijekom školske godine 2024./2025., u kojem su nastavnici sudjelovali u praćenju i izradi preporuka. Program zasad najčešće provode profesori informatike, matematike i stručnih predmeta, za koje su dostupne dodatne edukacije i webinari »Nastavnici za nastavnike«.

Dobre i loše strane

Što se tiče uvođenja ovakvih programa u odgojno-obrazovne procese, ravnatelji zadarskih škola s kojima smo razgovarali ga pozdravljaju, ali uz napomenu da kurikul moga biti strogo prilagođen dobi učenika, s ciljem isticanja i dobrih i loših strana primjene umjetne inteligencije.

S njom se u radu već susreću učenici Strukovne škole Vice Vlatkovića, koji ovaj kurikul za sada imaju kao izvannastavnu aktivnost. No, ravnatelj Tihomir Tomčić upozorava kako su njihovi kurikuli već gusto popunjeni, te kako učenici nemaju puno slobodnog vremena u školskom danu za izvannastavne aktivnosti općenito.

– Nastavnici učenicima kroz module već govore o primjeni umjetne inteligencije jer ona postaje sastavni dio brojnih poslovnih procesa u zanimanjima koje obrazujemo, tako da je postala neizostavna tema u nastavnom procesu, istaknuo je Tomčić dodavši kako podržava uvođenje takvog kurikula, kada bi se on prilagodio potrebama obrazovnih ustanova.

– Našim će učenicima znanja o umjetnoj inteligenciji na tržištu rada svakako koristiti, no razgovor o umjetnoj inteligenciji mora se implementirati kroz više modula. Potrebno je, također, uvođenje dodatnog obrazovanja za nastavnike. Mi kao škola već radimo na modifikaciji rasporeda sati, kako bi učenici mogli imati izvannastavne aktivnosti jer većinu školskih dana imaju po sedam sati, tako da radimo na pronalasku rješenja kako bi što više dana u tjednu imali šest nastavnih sati, pojasnio je Tomčić.

Njegov susjed, ravnatelj Tehničke škole Denis Prusac kazao nam je kako njegovi učenici do sada nisu imali prilike susresti se s kurikulom o umjetnoj inteligenciji. Ističe ipak kako krajnji cilj svakog takvog modula mora djecu naučiti kako raditi s umjetnom inteligencijom, bez da se na nju sto posto oslanjaju.

Obrazovni alat

– Čovjek na kraju i dalje mora biti taj koji će imati pravo krajnje odluke jer umjetna inteligencija ima svoje prednosti i nedostatke, tako da se u budućnosti moraju osmisliti radni i nastavni modeli koji bi djecu naučili kako su takvi sustavi samo produžetak njihovih sposobnosti, a nikako ne zamjena za njih. S tim na pameti, uz redovite korekcije i unaprjeđenja kurikula, bio bi dobar obrazovni alat, smatra Prusac.

Kao glavne prednosti uvođenja kurikula navodi se razvoj kritičkog i analitičkog razmišljanja, poticanje interdisciplinarnosti te jačanje konkurentnosti mladih na tržištu rada. Učenici kroz taj proces ne uče samo o tehnologiji, nego i o vlastitoj ulozi u društvu koje tu tehnologiju oblikuje. S druge strane, potencijalni nedostatak vidi se u mogućoj neujednačenoj provedbi između škola.

Što se tiče uvođenja ovakvog nastavnog predmeta u osnovne škole, ravnatelj OŠ Petra Preradovića Ante Barać kaže kako se djeci dosezi umjetne inteligencije moraju predstaviti u izričito kontroliranim uvjetima jer već su pod njezinim utjecanjem kroz korištenje društvenih mreža.

– Iako smatram kako su djeca tek u srednjoškolskoj dobi dovoljno zrela da shvate sve prednosti i nedostatke umjetne inteligencije, izloženi su joj od mlađe dobi, tako da vjerujem da će postati dijelom obrazovnog procesa već pred kraj osnovne škole jer razvoj tehnologije već previše ide na štetu djece, koja je koriste bez potpunog razumijevanja, zaključio je Barać.