U Zadru održana međunarodna konferencija "Od vizije do promjene: prema 2030."

Kao prostor koji povezuje kulture i nacije, ali i prirodu i gospodarstva, Mediteran je pod ogromnim pritiskom klimatskih i gospodarskih promjena. Međunarodna konferencija, koja je u Zadar dovela predstavnike brojnih udruga i organizacija za održivi razvoj, civilno društvo i euro-mediteransku suradnju, pod palicom Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i pod nazivom “Od vizije do promjene: prema 2030.”, okupila je stručnjake, donositelje odluka, predstavnike europskih institucija, međunarodnih organizacija, znanstvene zajednice, civilnog društva i društvenog poduzetništva iz Hrvatske, Europe i svijeta.

Civilno društvo

Konferencija je usredotočena na ključna pitanja vezana uz ostvarenje Ciljeva održivog razvoja (UN 2030), jačanje uloge civilnog društva, razvoj lokalnih zajednica, društvene inovacije te jačanje euro-mediteranske suradnje u vrijeme rastućih globalnih izazova.

Mladen Klanac iz gradskog UO-a za socijalnu skrb i zdravstvo naglasio je kako se sinergija prošlosti i sadašnjosti za bolju budućnost jasno vidi u Zadru, jednom od najljepših gradova Mediterana.

– Naša je vizija da Zadar iskoristi sve svoje razvojne potencijale. Često ističemo kako grad želimo učiniti jednim od najboljih mjesta za život za mlade generacije. Našim su ciljevima mladi itekako potrebni jer svaka generacija ima nešto novo što svom društvu može ponuditi, poručio je Klanac.

Nj.E. Marija Pejčinović Burić je, pak, dodala kako se aktere u društvu treba motivirati za postizanje ciljeva održivog razvoja.

– U vrijeme kad obilježavamo Dan Mediterana prilika je da podsjetimo što nas to spaja te koje probleme mi Mediteranci dijelimo, poručila je Pejčinović Burić.

Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Zaklade za razvoj civilnog društva, naglasila je kako su održivost i otpornost civilnog društva bili temelji njegova održavanja u kriznim godinama.

– Zaklada je već 15 godina u euro-mediteranskim asocijacijama. Strateške odluke važne za naš daljnji razvoj, jasno se vide u programima koje naše udruge članice provode. U šest godina, kada smo se posljednji put sastali, Mediteran je prošao kroz razne oblike nasilja, polarizacije i nazadovanja, koji dominiraju javnim prostorom i zasjenjuju one dobre. No, težimo aktivnom građanstvu u demokratskom društvu. Zato smo se i okrenuli budućnosti, istaknula je Plavša-Matić.

Marija Pejčinović Burić

Motor pokretač

Teme konferencije, ističe, raznolike su, jer civilno je društvo najvibrantniji dio svake zajednice.

– Tu se stvaraju nove prakse, pogledi i poduzetničke ideje, oko kojih smo i strukturirali ovu konfereciju. Sve je u našim životima povezano pa tako i mi koji živimo na Mediteranu. Posebno ćemo obilježiti i Dan Mediterana, gdje mi imamo sve važniju ulogu, najavila je Plavša-Matić, jer Zaklada u raznim područjima radi s partnerima iz mediteranskih zemalja.

Helena Beus, ovlaštena osoba za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH, dodala je pak kako su udruge civilnog društva motor pokretač brojnih promjena.

– Nalazimo se u vrlo izazovnim vremenima kada trebamo razmišljati o konkretnim promjenama potrebnima za bolje sutra. Vjerujem da će ova konferencija polučiti konkretne ideje, koje će otvoriti prostor novim idejama i iskustvima za naše lokalne zajednice. Posebno je važno da razmislimo o novim modelima podrške inicijativama, kako bismo osigurali sustav koji odgovara potrebama građana. Želimo osnažiti civilno društvo i inicijative koje stvaraju pozitivne promjene, poručila je Beus.

Drugi dan konferencije na raspordu su tematske rasprave u četiri radne skupine: Civilno društvo 2030., Održivi razvoj lokalnih zajednica, Društveno poduzetništvo te rad Savjeta za razvoj civilnoga društva, kao i predavanje članice Europskog revizorskog suda gđe Ivane Maletić o transparentnosti EU financiranja i kohezijskoj politici, dok je treći dan posvećen obilježavanju Međunarodnog dana Mediterana.