U Zadarskoj županiji ipak postupno raste odvajanje otpada

Udio miješanog komunalnog otpada u ukupno prikupljenoj količini prikupljenog komunalnog otpada na području Zadarske županije postupno opada. U 2018. godini taj udio je iznosio 94,11 posto, da bi se prošle godine udio smanjio na 83,18 posto. Proizilazi to iz Izvješća Zadarske županije o provedbi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za 2022. godinu i objedinjenih izvješća ovdašnjih jedinica lokalne samouprave o provedbi tog Plana.

Tako je u 2022. na području županije prikupljeno 88.717,43 kg komunalnog otpada, od čega je miješanog komunalnog otpada prikupljeno 73.969,81 kg, što predstavlja udio od 83,38 posto, dok je ostalih vrsta komunalnog otpada prikupljeno 14.747,62 kg, a to je udio od 16,62 posto.

U 2018. je u županiji prikupljeno ukupno 88.325,27 kg otpada, od čega je miješanog komunalnog otpada 83.119,95 kg (udio 94,11 posto), a ostalih vrsta komunalnog otpada prikupljeno je 5.205,32 kg (udio 5,89 posto).

Kružno gospodarstvo

No kada se ovi podaci usporede s ciljevima koji su definirani Izmjenama Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine prema kojima treba smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za pet posto u odnosu na 2015. te da minimalna oporaba recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu iznosi 52 posto, vidljivo je koliko odvojeno prikupljanje otpada još zaostaje.

Hrvatska je spomenutim Planom usvojila i dva akcijska plana EU-a za kružno gospodarstvo. Kružno gospodarstvo ima za cilj očuvanje vrijednosti resursa i proizvoda u gospodarstvu što je dulje moguće, a stvaranje otpada svedeno je na minimum.

U Izvješću Zadarske županije može se vidjeti kako neke općine čak nisu ni predale Županiji svoja izvješća o provedbi plana za 2022., a radi se o općinama Kukljica, Posedarje, Povljana i Sv. Filip i Jakov.

Što se tiče količine prikupljenog komunalnog otpada u 2022., od ukupnih 88.717,43 kg očekivano prednjači otpad prikupljen na području grada Zadra s 39.475,94 kg, a zanimljivo je kako je odmah iza općina Vir sa 6.228,94 kg te slijede grad Biograd s 4.427,3 kg, Benkovac s 2.815,06 kg i općina Pakoštane s 2.742,25 kg.

Iz tablice s količinom prikupljenog komunalnog otpada u kg po stanovniku može se vidjeti kako prednjače općine u kojima posebice ljeti boravi veliki broj nedomicilnog stanovništva. Tako ovdje popis predvodi općina Vir s 2.045,63 kg/stanovniku, slijedi općina Starigrad s 1.022,12 kg/stanovniku i Kolan s 1.008,91 kg/stanovniku, dok je grad Zadar tek deveti s 557,74 kg/ stanovniku.

U Izvješću za 2022. navedeno je i kako se na području Zadarske županije u izvještajnom razdoblju otpad odlagao na četiri aktivna odlagališta otpada, Diklo, Jagodnja Gornja, Kljakovača i Sv. Kuzam.

Prema podacima prijavljenim u Registar onečišćavanja okoliša Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na aktivna odlagališta na području Zadarske županije u izvještajnom razdoblju odloženo je ukupno 640.618,59 tona otpada, od čega je na odlagalištu Diklo odloženo 604.166,80 t otpada, odlagalištu Jagodnja Gornja 31.657,28 t otpada, Kljakovača 2,244,94 t otpada i Sv. Kuzam 2.549,57 t otpada.

Dvije crne točke

Na području županije nalaze se dvije crne točke definirane Izmjenama Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine i to bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu i Odlagalište kamenog agregata (crno brdo) u Biljanima Donjim.

Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom sanaciju lokacije onečišćene otpadom utvrđenu ovim Planom osigurava Republika Hrvatska, a sve aktivnosti sanacije lokacije onečišćene otpadom uime RH provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Fond je u prosincu 2006. godine započeo sanaciju bazena crvenog mulja i otpadne lužine koji su zaostali nakon prestanka rada bivše Tvornice glinice Jadral, a koji se nalaze na području današnje općine Jasenice. Radovi su započeli temeljem izrađenog Programa sanacije bazena crvenog mulja otpadne lužine bivše tvornice glinice. Prestankom rada tvornice 1981. zaostalo je cca 400.000 m3 crvenog mulja i cca 800.000 m3 lužnate vode.

Prema predloženom tehnološkom rješenju do listopada 2010. zbrinuto je cca 350.000 m3 crvenog mulja i ispareno cca 500.000 m3 lužnate vode.

Međutim, kako je Fond iz više razloga u prosincu 2010. godine kao investitor prekinuo radove ostaje činjenica da radovi na sanaciji nisu završeni, iako je onemogućen utjecaj crvenog mulja na okoliš, što je dovelo do vidnog poboljšanja okoliša, ali i činjenica da tekuća faza nije do kraja uklonjena te predstavlja i dalje opasnost po okoliš.

Brdo u Biljanima

Fond je potom izradio novi sanacijski program, na koji je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u studenom 2015. godine izdalo suglasnost. Fond nije u mogućnosti planirane aktivnosti vremenski determinirati zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju radova na predmetnoj sanaciji te kaznenog postupka koji se vodi na Županijskom sudu u Zagrebu, a Fond nema ni slobodnih novčanih sredstava koja bi mogao usmjeriti u završetak sanacije.

Što se tiče odlagališta kamenog agregata (Crno brdo) u Biljanima Donjim, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja još nije donijelo odluku o sanaciji jer je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ugovorilo ispitivanje svojstava talioničke troske odložene na lokaciji Biljane Donje radi utvrđivanja mogućnosti uporabe ovog agregata u građevinarstvu.

Na temelju tog izvješća od 5. srpnja 2022. godine o vještačenju na lokaciji Cmo brdo, koje izradilo društvo Ascon Institut iz Velike Kosnice, proizlazi da je trosku odloženu u Biljanima Donjim moguće koristiti s drugim materijalima, a ne samostalno, zbog čega se ona više ne smatra mineralnom sirovinom, te je u tijeku određivanje daljnjih aktivnosti i dinamika postupanja.