U najribarskijoj hrvatskoj županiji traže se načini da se domaći ribari zaštite od nelojalne konkurencije

Foto: LUKA JELIČIĆ

Ribari, kako je na konferenciji Zadarskog lista potvrdio Ante Šarić iz Cromarisa, dijele istu sudbinu s poljoprivrednicima, kako globalno, tako i u Zadarskoj županiji.

– Ribarstvo je jako spora i jako nisko profitabilna industrija. Niske su otkupne cijene, a problem je što se trendovi okreću, percepcija potrošača se mijenja i ljudi se odmiču od peškarije. Naš kruh diktira otkupna cijena, a ona i dalje nije na razini cijele inflacije i svih ostalih nedaća koje su nas zadesile proteklih godina.

Šarićeve riječi potvrdila je i Renata Borić, koja u Cromarisu vodi Odjel za istraživanje i razvoj koji je uspio prvi u svijetu uzgojiti zubaca u uzgajalištu.

– Imamo izuzetno veliku potporu institucija, ali proizvodna cijena ribe, gledano iz perspektive proizvođača, jako je visoka, a trgovački lanci diktiraju cijene i zarađuju na najlakši način. Kada se pogledaju cijene sirovina, hrana je najskuplja komponentna u uzgoju ribe, a ona je zadnjih godina porasla za pet, šest puta i to je nemoguće nadoknaditi s prodajnom cijenom ribe. Osamdeset posto naših proizvoda odlazi na europsko tržište, koje dirigira cijene. A velik utjecaj imaju turski proizvođači i drugi s Bliskog i Dalekog istoka, oni su nelojalna konkurencija jer ribu proizvode po drukčijim pravilima. Oni koriste antibiotike i konzervanse, ali što je najvažnije, politika podržava njihove proizvođače financijski, sumira Borić.

Promišljeni razvoj

Cijena održivosti je jako visoka i tu cijenu netko treba platiti, kako je naglasila Borić. Europska unija ide upravo u tom smjeru, te, iako bi se na prvu loptu moglo reći da je samim time sebi sama stavili omču oko vrata, neophodno je nastaviti u smjeru održivosti jer, kako je naglasila Borić, poplave i ostali problemi neće se riješiti sami od sebe, u to se i dalje treba nastaviti ulagati.

Kako je u uvodnom govoru istaknuo župan Longin, na području Zadarske županije danas se proizvodi oko 70 posto od ukupne proizvodnje u akvakulturi u Republici Hrvatskoj, a prošle godine gotovo 30 posto ukupnog iskrcaja ulova dogodilo u ovoj županiji, pa ni ne čudi da Zadarska županija slovi kao najribarskija hrvatska županija. No, kako je istaknuo župan, za razvoj ribarstva od presudne je važnosti i kvalitetna infrastruktura.

– Naše nove ribarske luke u Lamjani i Gaženici rade vrlo uspješno i slobodno možemo reći da su najmodernije na Jadranu. Uz spomenute luke u Kalima i Zadru, nova ribarska luka, za koju je u tijeku izrada projektne dokumentacije, naći će svoje mjesto u Biogradu na Moru. Naravno, za izgradnju tih ribarskih luka ključna su bila sredstva iz EU fondova, a u Zadarskoj se županiji možemo pohvaliti kvalitetnim korištenjem europskih sredstava ne samo za ribarsku infrastrukturu, već i za niz drugih, nazovimo ih – ribarskih projekata, kazao je župan.

No, dobra pozicija Zadarske županije nije se dogodila sama od sebe. Kako je pojasnio pročelnik Segarić, marikultura se u Zadarskoj županiji razvila i zahvaljujući tome što je 2003. godine Županija napravila Studiju upravljanja morem i podmorjem, koja je bila podloga za definiranje prostora za uzgoj ribe u Prostornom planu uređenja Zadarske županije. Upravo je zahvaljujući tom dokumentu marikultura u županiji krenula snažnim koracima naprijed.

No, uzgoj ribe i školjaka uz obalu često izazove protivljenje lokalne zajednice, iako voditeljica ESG odjela Cromaris d.d. Tamara Tarnik napominje da održiva marikultura čuva okoliš, a kako je pri tom naglasila, Cromaris ima ishođene sve potrebne dozvole i djeluje u skladu s najvišim ekološkim standardima, pa se nakon uklanjanja kaveza za uzgoj, okoliš vraća u prvobitno stanje.

Konferencija Zadarskog lista "Konkurentna i održiva poljoprivreda i ribarstvo"

Snimio: Luka Jeličić

08.11.2024. 13:51

Galerija

Foto: Luka Jeličić

Pučinski uzgoj

Na protivljenje lokalne zajednice osvrnuo se i pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru Tomislav Šarić.

– Danas je apsurd da uzgoj školjkaša koji je ekološki najodrživiji način proizvodnje animalnih bjelančevina, jer školjkaši pročišćavaju more, nailazi na otpor lokalne zajednice jer ljudi ne žele da im se time na moru mijenja neokrznuti okoliš. Bitna je strategija, i u akvakulturi i poljoprivredi. Deset posto stanovništva na svijetu je gladno, cijene rastu, proizvodnja hrane postaje ključna za svaku zemlju. Treba pametno upravljati i voditi, sumira Šarić.

Ali, otporu lokalne zajednice moglo bi se doskočiti pučinskim uzgojem, no kako je istaknula Tarnik, takvo što zahtjeva novu tehnologiju, drugačiji vid uzgoja, infrastrukturu na kopnu i otocima, to je zahtjevan korak za županiju i proizvođače. No, županijski pročelnik Segarić potvrdio je da je jedna lokacijska dozvola za pučinski uzgoj već je izdana.

– Postoji interes, ali od lokacijske dozvole do uzgoja prilično je dugačak je put, to je nova tehnologija i za sada je nepoznato. Ali negdje treba početi, zaključio je.

Iako je problema mnogo, bolja budućnost u marikulturi i ribarstvu – kao i u poljoprivredi, doduše – može se osigurati prije svega tako da se domaća proizvodnja zaštiti od nelojalne konkurencije. Kako je istaknula Tarnik, neophodno je i uspostavljanje ravnoteže između uzgojne, otkupne i prodajne cijene, a proizvođačima u marikulturi značajno bi pomoglo i kada bi u Hrvatskoj postojala tvornica riblje hrane, uzevši u obzir da je Europska unija odredila da se u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba smanjivati divlji uzgoj i da se treba ići na zamjenske vrste hrane.