U Gradskoj loži otvorena izložba fotografija: "Most prijateljstva i kulturne razmjene Hrvatske i Albanije"

Veleposlanstvo Republike Albanije u Republici Hrvatskoj, Počasni konzulat Republike Albanije u Zadru i Narodni muzej Zadar su u suradnji s Vijećem albanske nacionalne manjine Grada Zadra, Gradom Zadrom i Sveučilištem u Zadru svečano otvorili izložbu fotografija prirodnih i kulturno-povijesnih znamenitosti Albanije pod naslovom »Čarolija Albanije« u Gradskoj loži. Izložba donosi prikaz bogate kulturne baštine i prirodnih ljepota Albanije kroz objektiv renomiranih fotografa, a može se razgledati do 11. travnja.

Medij kulture

Na otvaranju izložbe sudjelovali su zamjenica veleposlanika Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Alma Kasa, veleposlanik Republike Kosovo u RH Martin Berishaj, posebna savjetnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Ermina Lekaj Prljaskaj, ataše Veleposlanstva Republike Kosovo u RH Sefedin Kuqi, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić sa suradnicima, predstavnici Zadarske županije, prorektor za međuinstitucijsku i internacionalnu suradnju Sveučilišta u Zadru, profesor Marko Lukić, počasni konzul Republike Albanije u Zadru Anton Dedaj, predstavnici Vijeća albanske nacionalne manjine u Gradskoj vijećnici Zadra, predsjednik Arbanaškog odbora Zvonimir Rogić, te čuvarica arbanaškog govora Maximiljana Barančić.

Kustosica izložbe Renata Peroš pozdravila je sve okupljene u ime ravnateljice Narodnog muzeja Zadar Vesne Sabolić te istaknula kako prostor Gradske lože datira u 13. stoljeće, dok je obnovljen u 16. stoljeću.

– Do sada smo u ovom prostoru ugostili brojne autore, kako domaće, tako i međunarodne. Naš muzej njeguje bogatu međunarodnu suradnju, a jedan od takvih projekata je svakako suradnja s Republikom Albanijom. Tijekom 2022. godine organizirali smo izložbu slikarstva »Illiricum«, a u sklopu toga održano je i predavanje o arheološkim istraživanjima crkve Pomoćnice u Prizrenu u suradnji sa Sveučilištem u Zadru. Naš Muzej je prostor inspiracije, razmjene, utjecaja i ideja. Muzej je medij kulture, i to vrlo moćan. To je mjesto gdje možete biti sami sa sobom, kontemplirati, pronaći nadahnuće i uživati, istaknula je Peroš.

Zatim se okupljenima obratio gradonačelnik Dukić, naglasivši kako je ova izložba zasigurno doprinos kulturnoj suradnji između dviju država.

– Kroz ovu izložbu ne samo da otkrivamo bogatstvo prirodnih ljepota Albanije, nego istodobno možemo pronaći i sličnosti, kako u prirodnim ljepotama podneblja, tako i spomeničkoj baštini koja seže duboko u prošlost, rekao je gradonačelnik.

Niti suradnje

Ermina Lekaj Prljaskaj naglasila je u svom govoru kako joj je velika čast i zadovoljstvo nazočiti na otvorenju ove izložbe.

– Ova izložba ne donosi samo vizualni prikaz albanskih ljepota, ona je most prijateljstva i kulturne razmjene između Albanije i Hrvatske, izjavila je Lekaj Prljaskaj, naglašavajući kako između ove dvije zemlje postoje mnoge povijesne, ali i suvremene niti suradnje i prijateljstva koje treba njegovati.

Zatim je Alma Kasa govorila na albanskom jeziku, dok je Lekaj Prljaskaj prevodila na hrvatski. U svom govoru Kasa se posebno osvrnula na razvoj Albanije koja se sve više pretvara u prepoznatljivu turističku destinaciju. Između ostalog, istaknula je kako su prošle godine zabilježili oko 11,5 milijuna turista, dok sama država broji tek oko 2,5 milijuna stanovnika.

– Imamo more, planine i agroturizam, a radimo u smjeru da postanemo jedna od top destinacija u ovom dijelu Europe. Za nas je bitno da svaki gost bude tretiran kao gost, a ne kao klijent. Postoji izreka koja potječe još iz srednjeg vijeka, a koja kaže da kuća u Albaniji pripada bogu i gostu. Turizam je iskustvo koje briše sve granice i otvara mogućnosti. Međutim, pritom ne smijemo zaboraviti da Albanija još uvijek treba podršku Hrvatske u razvoju turizma, istaknula je Kasa, dodajući kako Albanija, osim što treba pratiti smjer Hrvatske, treba raditi i na međusobnim projektima na obostranu korist.

Na kraju je Maximiljana Barančić dočarala ljepotu jezika pročitavši emotivnu pjesmu poznatog skladatelja Šime Dešpalja najprije na arbanaškom govoru, a zatim na hrvatskom jeziku.