'U deset dana na zadarskom hitnom prijemu napadnute su četiri djelatnice, uveli smo zaštitare, a ljudi dolaze i zbog - uboda ježa'

Na objedinjenom hitnom prijemu Opće bolnice Zadar strahovite su gužve, tijekom ljetnih mjeseci kada je višestruko povećan broj stanovnika u našoj županiji mnogo je, nažalost, životno ugroženih, ali je znatno više onih koji dolaze na Hitni prijem potražiti pomoć zbog tegoba oko kojih im može pomoći liječnik obiteljske medicine, pa čak i farmaceut u ljekarni, kao i onih koji dolaze u nadi da će im na Hitnom prijemu riješiti dugotrajne tegobe i kronične bolesti.

Kako saznajemo od dr. Marijane Surać Jurline koja je preuzela vodstvo Objedinjenog hitnog bolničkog prijema od 1. svibnja ove godine, na dnevnoj je bazi čak između 340 i 370 upisanih pacijenata, a od toliko pacijenata tek je između pet i deset posto onih koji ostaju u bolnici.

Dolaze turisti

– Probleme nam stvara to što se ljudi ne obraćaju svojim liječnicima obiteljske medicine koji rješavaju sve primarne stvari, znamo da nedostaje liječnika, da su česta bolovanja i godišnji odmori, ali kolege iz obiteljske medicine su na raspolaganju. Osim toga, koliko znamo, u Zadarskoj županiji nema turističkih ambulanti, stoga nam dolazi i velik broj turista koji se također, možda to ne znaju, mogu javiti u bilo koju ordinaciju obiteljske medicine, započinje dr. Surać Jurlina.

Trenutno je velik broj infektoloških pacijenata, gastroenterokolitisa i trovanja hranom što ne zahtijeva hitnu pomoć.

– Vremenski su uvjeti takvi da se hrana brzo kvari, ljudi baš i ne vode računa o tome, nose hranu na plažu, jedu u raznim fast foodovima i sl. Također, koronavirus je i dalje aktivan, a ima naravno i drugih virusa. Pacijenti dolaze ako imaju povišenu temperaturu sat, dva, ako povraćaju jedan sat, ako ih zaboli trbuh. Ne treba dolaziti zbog uboda ježa, znaju nam doći ljudi jer su izgorjeli na suncu, zbog upale mjehura i slično. Razumijem da ih je strah, ali sve to može riješiti liječnik obiteljske medicine. Isto tako, često dođu i ljudi koje npr. boli trbih zadnjih tri, četiri mjeseca očekujući da ćemo im mi dogovoriti CT, ultrazvuk, gastroskopiju, kolonoskopiju, no to nisu hitne pretrage, hitne su samo u određenim indikacijama, ako netko krvari, objašnjava dr. Surać Jurlina i ističe da su liječnici u stalnom strahu da će zbog ogromnog broja takvih nehitnih pacijenata napraviti neki previd.

S druge strane, velik je broj utapanja, mnogo je prometnih nesreća, kao i nepromišljenih poteza turista koji mogu kobno završiti, npr. spuštaju se biciklom s Kudinog mosta, odlaze neopremljeni u planine, ne poštuju preporuke i slično.

Napadi na medicinsko osoblje

– Hitni pacijenti zahtijevaju i vrijeme i veći broj sestara i liječnika, trebamo odrediti terapiju, onda ostatak pacijenata čeka. Obično su najglasniji oni koji nisu hitni slučajevi, verbalno napadaju službenice i trijažne sestre, a zna se dogoditi napad i na medicinsko osoblje koje odrađuje neki drugi pregled. U 10 dana dogodila su se četiri napada, dva na mlade medicinske sestre. Zbog ometanja u radu, na prijedlog svih kolega, ali i policije na međuresornom sastanku, uveli smo zaštitare. Mi smo na istim kapacitetima medicinskog osoblja kao i zimi, ne dobivamo ispomoć kao primjerice policija. Uz velike napore, uspijevamo sve odraditi, kazuje dr. Surać Jurlina i pohvaljuje trijažne sestre koje su prekjučer upisale čak 50 pacijenata u samo pola sata i u svemu tome uspjele prepoznati ženu koja je imala srčani udar i koja je odmah primljena u koronarnu.

U trijažnoj kategoriji 1 nalaze se životno ugroženi pacijenti, u kategoriji 2 su manje ugroženi pacijenti koji i dalje zahtijevaju brzu intervenciju, dok su u kategoriji 3 teže bolesni pacijenti koji mogu sačekati do pola sata na kontrolu. Problem nastaje kada dolazi velik broj pacijenata koji spadaju u kategorije 4 i 5, a riječ je o ljudima koji imaju tegobe koje traju danima i ne ugrožavaju ih, dakle nije im poremećeno stanje svijesti, nije im ugroženo disanje i sl.

– Ljudi moraju shvatiti da mi nismo ambulanta za prolaznike. U inozemstvu 30 do 40 posto pacijenata upisanih na Hitni prijem zaista ostaje u bolnici, a tako je bilo i kod nas za vrijeme pandemije, dolazili su samo oni koji su stvarno trebali hitnu pomoć, zaključuje dr. Jurlina.

Usprkos gužvama, stresu i nerijetko nerazumijevanju pacijenata, svi djelatnici Objedinjenog hitnog prijema OB Zadar ulažu nadljudske napore kako bi osigurali pravovremenu i kvalitetnu pomoć svima kojima je potrebna, stoga je najmanje što možemo učiniti olakšati im ne tražeći skrb onda kada nam nije hitno potrebna.

Radna jedinica bolnice

Centar za hitnu medicinu i objedinjeni hitni prijem radna je jedinica OB Zadar koja djeluje kao hitan prijem koji objedinjuje sve specijalnosti osim hitne pedijatrije i hitne psihijatrije, ali uključuje dječju kirurgiju (najčešće traumatologiju), oftalmologiju i otorinolaringologiju. Centar za hitnu medicinu i objedinjeni hitni prijem je organizacijska jedinica OB Zadar koja zbrinjava akutno oboljele i ozlijeđene osobe s ugroženim vitalnim funkcijama, održava život u iznenada vitalno ugroženih bolesnika, provodi reanimaciju na razinu naprednog održavanja života, omogućava opservaciju bolesnika i 24 satni monitoring.