TURIZAM I URBANIZAM Jaka turistifikacija grad u cijelosti još nije progutala

Iako će građani kazati kako je turizam u svemu preuzeo grad – od prekomjerne izgradnje novih stanova, otvaranja suvenirnica i drugih objekata namijenjenih prvenstveno turistima, stručnjaci kažu kako turistička industrija grad u cijelosti ipak nije progutala. Na jednom ih je mjestu okupilo Društvo arhitekata Zadra, na finalnoj panel raspravi u sklopu ciklusa predavanja »Turizam i urbanizam«.

Utjecaj turizma kao važne gospodarske djelatnosti na razvoj i promjene u urbanim sredinama vidljiv je na svakom koraku. Od novogradnje namijenjene kratkoročnom najmu, prometnih gužvi i manjka parkirnih mjesta, do tipizacije starih jezgri i okretanja ka sadržajima za turiste. Urbani i prirodni okoliš pod pritiscima intenzivne turistifikacije obalnog područja izložen je sve većim i ubrzanim promjenama sociokulturnih i identitetskih vrijednosti, pa se postavlja pitanje opravdanosti postojećih modela razvoja turizma.

Foto: Mate Komina

Prostorni planovi

Osim stručnjaka iz arhitektonske i sociološke struke, od strane Grada Zadra na panelu su sudjelovali Darko Kasap, pročelnik UO-a za prostorno uređenje i graditeljstvo, te direktorica zadarskog TZ-a Iva Bencun, koji su nam, svatko sa svog gledišta, kazali kako turizam utječe na izmjene u urbanom tkivu Zadra. Dok je Kasap kazao kako su izazovi prekomjernog turizma u urbanom prostoru boljetica svih mediteranskih gradova, Bencun je ustvrdila kako moderni turist ne želi biti ograničen prostorom ili enklavama za turiste, jer destinaciju želi doživjeti u punini.

– Grad je živi organizam, a kroz organizaciju prostornih planova možemo ostvariti određene pomake. Zato još uvijek jesmo biser Mediterana, urbanizma koji još uvijek nije u potpunosti erodiran turizmom da bismo ga morali promatrati u negativnoj konotaciji. Svi budući projekti će zato, osim već uređenih javnih prostora, biti direktno naslonjeni sa sve aspekte života u Zadru. Od čitavog niza pripremljenih projekata uređenja komunalnih lučica, uz koje se vezuje uređenje šetnica, od Borika do Arbanasa, kroz prostorno-plansku dokumentaciju smo izmjenama i dopunama Prostornog plana predvidjeli povećanje javnih zelenih površina na svim česticama – privatnim i javnim, istaknuo je Kasap te dodao kako postojeća prometna infrastruktura već sada, naročito u turističkoj sezoni, teško podnosi teret.

– Kad govorimo o planiranim projektima uređenja javnih garaža, one su zacrtane na više lokacija diljem grada. Osim onih koje su najavljivane kod Poliklinike na Relji i u blizini dvorane na Višnjiku, inicijative postoje za njihovom gradnjom na Bilom brigu, te na Voštarnici – ispred i iza hotela A’mare. Samo preko 1.200 parkirnih mjesta na Ravnicama redefinirat će promet u mirovanju tijekom cijele godine, kazao je Kasap.

Što se tiče povećanja zelenih površina, rubni su gradski parkovi savršene lokacije za izgradnju velikih javnih zelenih površina. Prva je faza uređenja parka u Ulici Kažimira Zankija na Bokanjcu već završena, a druga će faza obuhvatiti prostor prema Žmirićima, gdje će uz prometnicu nići cijeli zeleni pojas.

Zloupotreba prostora

– Sve retencije na Novom Bokanjcu, koje inače služe kao recipijenti oborinske vode pretvaraju se u velike parkovne površine. Osim park šume Miusapstan, koja će u budućnosti doživjeti cjelovitu revitalizaciju, uz potok Ričinu također će niknuti sustav javnih zelenih površina, jer je to predio grada kojem takvi sadržaji nedosataju, istaknuo je Kasap dok je Bencun poručila kako turizam ipak nije okupator prostora.

Foto: Luka Jeličić

Tihomir Jukić, redoviti profesor Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kazao je kako prostorno planiranje ne može biti učinkovito bez adekvatnog upravljanja. Jana Vukić, izvanredna profesorica Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, naglasila je kako turizam i urbanizam ne mogu u prostoru egzistirati odvojeno.

– Prostor je slojevita kategorija – fizički i sociološki, a mi smo samo jedan trenutak u vremenu. Upravo to turizam i urbanizam moraju uzeti u obzir kako bismo mogli koegzistirati, upozorila je Vukić, dok je Jukić dodao kako se prostor često zloupotrebljava, bez razmišljanja o tome kako naše aktivnosti utječu na prostor. Turizam je u mnogima najvažnija, ali ne smije biti jedina aktivnost u prostoru.

Upravljanje destinacijom

Bencun je istaknula kako su turističke zajednice izmjenama Zakona o turizmu dobile cijeli niz novih zadaća, među kojima je i ona izrade Plana upravljanja destinacijom.

– S obzirom na utjecaj turizma na gradski prostor, za očekivati je da je velik teret upravljanja destinacijom upravo na turističkim zajednicama koje rade na privlačenju novih turista i u velikoj mjeri određuju kako će se turizmom u budućnosti upravljati, istaknula je Bencun zaključivši da treba vidjeti kako turizam doživljavaju lokalci, a kako turisti.

Pročelnik Kasap napomenuo je kako su se u prošlosti glavne rasprave u turizmu vrtjele oko manjka kapaciteta i sadržaja, dok je danas situacija potpuno drugačija.

– Mene najviše muči imamo li dovoljno vremena napraviti potrebne korake, s obzirom na globalne trendove i promjene. Prostorno-planska dokumentacija, kao temelj svih zahvata u prostoru, uz strategiju njegova boljeg korištenja, iznimno je spor proces, zaključio je pročelnik Kasap, dodavši kako je Zadar u isto vrijeme sredina po mjeri građanina i turistička destinacija najviše kategorije koju vrijedi posjetiti.