Usprkos nastojanjima svih dionika, čitavi hrvatski turizam i dalje je sezonalan, ali i centraliziran u veća središta. Uz te izazove, turistička se industrija, najvažnija grana gospodarstva, suočava i s visokim cijenama u veleprodaji koje ugostitelje tjeraju na konstantno povećanje cijena proizvoda i usluga. Posljedično dolazi do pitanja jesmo li postali preskupi u odnosu na naše mediteranske konkurente, kao i kakav je omjer cijene i kvalitete koju gosti dobivaju u našim destinacijama.
Uz to, ova se djelatnost već dulje vrijeme suočava s izazovom pronalaska adekvatne radne snage, a otegotna je okolnost, ističu ugostitelji, primjena zakonskih regulativa, odnosno tromost sustava i neprepoznavanje prave slike na terenu.
Siva ekonomija
Velik je problem i siva ekonomija, tj. neprijavljivanje smještaja, a brojke na županijskoj razini pokazuju silnu odjavu smještaja. Županija je, naime, primila čak 600 zahtjeva za brisanjem registriranog smještaja, u odnosu na nešto manje od dvije tisuće zahtjeva za prijavu koje su primili. Za pretpostaviti je kako je to rezultat nove porezne politike i sve većih nameta.
– Od početka godine broj ležajeva se smanjio na 110.000 te procjenjujemo kako se skoro četvrtina smještaja iznajmljuje na crno, kazala je Marta Hordov iz Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam Zadarske županije.
Ipak, Zadarsku je županiju u prvih šest mjeseci ove godine posjetilo preko milijun turista, ostvarivši 6,2 milijuna noćenja u 2025. godini, što je blagi porast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prevladavaju ultra last minute rezervacije, a bilježi se rast njemačkog, slovenskog i austrijskog tržišta u prvoj polovici godine.
S druge strane, kako ističe predsjednik Ceha ugostitelja pri Udruženju obrtnika Zadar, Robert Kovačević, Hrvatska je država čiji turizam pati zbog loših odluka zakonodavaca, koje onda plaćaju – turisti.
– Prvi problem s kojim se suočavamo je posljedica odluka zakonodavca koji nisu pripremili sustav za potrebe turističkog tržišta. Ponajprije, govorim o problematici sporog izdavanja radnih dozvola za strane radnike o kojima naš turizam ovisi. Nije to krivica djelatnika sustava, već onih koji njime upravljaju. Implementacija novih zakonskih odredbi debelo je kasnila, što je stvorilo velike gužve i zaostatke, koji se tek sada polako rješavaju, kad se sezona već ozbiljno zahuktala, rekao je Kovačević.
Kako predviđa, kolovoz će također biti problematičan jer već polako stižu najave odlazaka studenata i srednjoškolaca, koji se moraju pripremiti za jesenski ispitni rok i novu školsku godinu.
– Neki su se ugostitelji tek ekipirali. Pravi posao tek sada kreće, a potom i jesen, kada dolaze zahtjevniji turisti. Turističko tržište počiva na principu divljine, dodao je Kovačević.
Promjena iz temelja
Također, Kovačević je objasnio i visoke cijene naglasivši kako se ugostitelje nema za što kriviti s obzirom na to da oni posluju prema tržišnim principima.
– Sustav ne poznaje princip limitiranih cijena, tako da veleprodajni lanci mogu određivati cijene kako žele te se uvijek pravdati svojim troškovima poslovanja. Mi ovisimo o dobavljačima i njihovim zahtjevima te tako krojimo krajnje cijene kako bi naše poslovanje moglo biti u plusu, kazao je Kovačević.
No, i dalje ima svijetlih primjera, a to potvrđuje primjer luksuznog zadarskog baštinskog hotela »Almayer« čija nam je voditeljica Elena Rušnjak kazala kako je »Almayer« rezultatski otprilike na razini prošle godine.
– Popunjenost na godišnjoj razini manja je, doduše, za otprilike pet posto, ali lipanj je bio bolji i od lani i od onoga što smo mi planirali, dok je srpanj zasad koji postotak lošiji u dijelu popunjenosti kreveta, a kolovoz je za sad u najavama najbolji otkad je hotel, prije osam godina, otvoren. Već duži niz godina najbolje rezultate postižemo u rujnu i listopadu te su i naša marketinška sredstva usmjerena upravo na to razdoblje, kazala je Rušnjak dodavši kako povratne informacije njihovih gostiju jesu pozitivne, ali da gotovo svi ističu kako su im cijene smještaja u Zadru prihvatljive, dok cijene ostalih usluga, osobito svježih namirnica i ugostiteljskih usluga, ponekad premašuju i cijene u njihovim domicilnim zemljama.
– Osobno smatram da se hrvatski turizam mora iz temelja mijenjati i vratiti na »tvorničke postavke«, pravilnicima odrediti tko što smije i gdje plasirati, osobito u dijelu cjenovne politike smještaja gdje je nedopustivo da objekt visoke kategorije bude plasiran na tržište po cijenama jednakima, pa čak i nižim od objekta najniže kategorije, a što je slučaj na cijeloj jadranskoj obali, upozorila je Rušnjak.
Platežna moć
Ipak, dodala je cijene ugostiteljskih usluga diktiraju i dobavljači kojima opet cijene diktira tržište i tako se vrtimo u začaranom krugu, a nauštrb gostiju. Uz to, valja imati na umu kako se platežna moć gostiju bitno smanjila.
– Ono što do sad nismo imali, osobito u ovakvim objektima visoke kategorije i specifične usluge, jest cjenkanje gostiju. Ugostiteljska ponuda nije interesantna gostima koji dolaze ove godine, traže se ćevapčići i hamburgeri, a domaća i tradicionalna kuhinja im je cjenovno nedostižna. Gosti koji traže luksuznije brodske izlete ili ekskluzivne restorane ove se godine broje u promilima. To možemo smatrati pokazateljem kako se vraćamo natrag na masovni turizam kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća, za što mislim da nikome nije intencija. Kolege iz restorana i s recepcije izrazito su nezadovoljni napojnicama kojih već neko duže vrijeme nema u iznosima na koje smo, možda pomalo i razmaženo, navikli, zaključila je.
U svakom slučaju, statistički podaci prikupljeni putem sustava e-Visitor, pokazuju kako je od početka godine Zadar posjetilo više turista nego u istom periodu prošle godine.
– Za grad Zadar imamo porast od jedan posto u broju gostiju, odnosno 1,5 posto u noćenjima. S obzirom na to da su prognoze uvijek oprezne jer je nemoguće predvidjeti sve što se može dogoditi, a bilo je zabrinutosti i zbog globalnih zbivanja i zbog rasta cijena, mislim da možemo biti zadovoljni, smatra Iva Bencun, direktorica Turističke zajednice Grada Zadra.
A rastu turističkog prometa nada se i velik dio hotelijera i ugostitelja, naročito oni koji su tek za ovu sezonu otvorili svoja vrata. Među njima je i luksuzni hotel Hyatt koji bi, prema najavama i nadanjima, trebao imati veliku ulogu u kvalitativnim pomacima u turističkoj slici grada.
– Pomaci su već vidljivi, čini mi se da su najbrže reagirale agencije s ponudom izleta, sve je veća ponuda kvalitetnih, autentičnih izleta koji stvaraju doživljaj. To vidimo i kroz sustav mjerenja IQM gdje su gosti agencije ocijenili s visokom ocjenom od 98 na ljestvici do 100. Puno ljudi misli da gostima više platežne moći moramo ponuditi luksuzne marke i da, ako toga nema, nemamo ni pravu ponudu za te goste. To jednostavno nije istina. Ako pružimo autentičan doživljaj, domaću hranu, nešto što ne mogu probati u sljedećih deset gradova koje će posjetiti – onda itekako imamo »konja za utrku«, zaključila je Bencun.
najnovije
najčitanije
Gospodarstvo
fina
Kraš i dalje lider po prihodima, dobiti i broju zaposlenih, pogledajte brojke
Zadar & Županija
studentske stipendije
“Deficitarne” stipendije u Benkovcu 230, u Zadru 180, a Pag planira i 1.000 eura
Zadar & Županija
SJEĆANJE NA ŽRTVE
Uskoro obilježavanje 34. obljetnica ubojstva civila u Bruškoj i branitelja u Pristegu
Ostali sportovi
2. Futsal liga
Smiljevcu pripala jesen, Krneza uhvatila zamah
Crna Kronika
pp pag
POLICIJA RIJEŠILA SLUČAJ Kaznene prijave protiv vandala koji su uništili adventske ukrase na Pagu
Plodovi zemlje i mora
U straigradu
NAJULOV 2025. Antonio Koić ulovio je ribu života
Županija
Stari problem
Liječnik Makedonac napustio otok, Ižani opet bez svog liječnika
Zadar & Županija
Lijekovi za otoke
Napravili smo đir s brodskom ljekarnom: “Ma ovo je pun pogodak, donijela nam je život!”
Zadar
nakon 16 godina
Boćarski klub »Crvene kuće« prestaje s djelovanjem, a “odjavili” su se na poseban način
Zadar
educiranje i informiranje