Tri zadarske gradske tvrtke dobile zeleno svjetlo za kredite, donosimo iznose

sim proračuna za 2025. godinu, na maratonskoj sjednici Gradskog vijeća koja je u ponedjeljak trajala od 10 sati ujutro do iza 10 sati navečer, tri gradske tvrtke – Vodovod, Eko d.o.o. i Tržnica Zadar – dobile su suglasnost za dizanje tri kredita u ukupnom iznosu nešto manjem od 28,4 milijuna eura, nakon što su i SDP i nezavisni Denis Barić bez uspjeha zatražili da se glasovanje o kreditima – uglavnom zbog manjka transparentnosti – ukloni s dnevnog reda.

Zeleno svjetlo za kredite gradske su tvrtke na koncu dobile od HDZ i partnera, te dvoje vijećnika DOMiNO-a i predsjednika Gradskog vijećnika Ivice Žuvele, koji su u međuvremenu osnovali zajednički klub vijećnika, nakon što je dvojac iz DOMiNO-a napustio nezavisni Robert Modrić.

Plaće u Eku

Tvrtki Eko suglasnost su dali za dizanje kredita u iznosu od 15 milijuna eura za dovršenje Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim, odnosno kako bi se podmirila dugovanja koja potražuje izvođač radova, a taj će se kredit otplaćivati do siječnja 2040. godine.

Nadalje, Vodovod Zadar dobio je zeleno svjetlo za dizanje kredita u iznosu od 13 milijuna eura, namijenjenog za Aglomeraciju Zadar – Petrčane i refinanciranje kredita EBRD-a, a on bi trebao biti otplaćen koncem srpnja 2039. godine, dok će Tržnica Zadar kredit od 350 tisuća eura uzeti zbog nabavke tipiziranih kioska i nadstrešnica sa zelenim krovovima, a kredit planiraju otplatiti krajem prosinca 2041. godine.

I Eko d.o.o. i Tržnica Zadar suglasnost za kredite tražile su i u prošlom sazivu Gradskog vijeća, koncem 2024. godine. Tada su, doduše, u Tržnici za nadstrešnice i kioske tražili kredit od 400 tisuća eura, odnosno 50 tisuća eura više nego ove godine.

S druge strane, iznos koji su tražili u Eku nije se mijenjao – 15 milijuna eura tražili su koncem prošle godine, a isti iznos kredita žele i danas, kako su primijetili oporbenjaci – iako su u ožujku od Vlade u svrhu dovršetka CGO-a dobili nešto manje od 3,2 milijuna eura bez PDV-a.

Osim toga, SDP-ov Daniel Radeta ponovio je da je u tvrtki Eko zaposleno preko 80 ljudi koji primaju plaću, a da nisu obradili kilogram smeća te pesimistično poručio da je pitanje kada će CGO uopće biti gotov odnosno hoće li biti gotov prije negoli budu morali početi otplaćivati kredit.

Drita Dunatov (Ričard nezavisni) dodala je na to izračun da se za bruto plaće zaposlenih u toj tvrtki kojoj su osnivači osim Grada Zadra i Zadarska županija i Grad Benkovac – mjesečno izdvaja oko 200 tisuća eura, odnosno oko dva i pol milijuna eura godišnje.

– Da je to vaša privatna firma, biste li imali 80 zaposlenika kroz sve vrijeme izgradnje te vaše tvrtke i plaćali ih da brišu prašinu i da ne rade i onda još uz to digli kredit da možete završiti tu firmu, pitala je Dunatov gradonačelnika Šimu Erlića i direktora Tonija Kozinu.

Direktor tvrtke Eko Zadar Toni Kozina objasnio je da su bili prema ugovoru dužni primiti radnike na probni rad.

– Oni održavaju opremu, čuvaju sustav i provode obuku. Njihove plaću nisu trošak, to je ulaganje u standard i njihovu operativnu spremnost, istaknuo je Kozina dok se gradonačelnik Erlić osvrnuo na cijelu investiciju.

Uobičajen scenarij

– Cijena same investicije je više puta iskomunicirana, taj su projekt pročešljale sve europske institucije. Ništa se ne skriva, zna se koliko košta i za što su namijenjena kreditna sredstva.

Bez tog kredita i rješavanja duga prema izvođaču nema ni stavljanja u funkciju CGO-a i zatvaranja Dikla, kazao je i gradonačelnik Erlić pa istaknuo da je ovakav scenarij normalan i uobičajen za velike investicije.

Od 15 milijuna eura kredita, Eko će trećinu utrošiti na dospjela potraživanja od strane izvođača, oko šest milijuna eura iskoristit će se za zatvaranje revolving kredita, a nešto više od tri i pol milijuna eura osigurano je zbog spora koji još uvijek traje pred Vijećem za rješavanje sporova.

Dugoočekivano otvaranje CGO-a, koje bi trebalo značiti zatvaranje i sanaciju Dikla, trebalo bi donekle riješiti i problem zbrinjavanja građevinskog otpada koji sadrži azbest.

Kazeta u CGO-u namijenjena za zbrinjavanje azbestnog otpada imat će kapacitet od 600 tona godišnje, dok je u kazeti na Diklu u periodu od 2020. do 2025. godine zbrinuto u prosjeku 23,5 tona godišnje.

O opasnom otpadu

No, u ovom trenu – i tko zna dokad – građevinske tvrtke u Zadru nemaju gdje odlagati azbestni otpad, kako je tijekom aktualnog sata upozorio vijećnik Radeta, a s istim se problemom susreću i građani.

– Jedna građevinska tvrtka koja skida azbest u Zadru pokušala je otići na Diklo i platiti sanaciju, ali na rampi su ih vratili i poslali u Odlagalište sirovina jer tamo ne zaprimaju azbest, nego samo od građana.

Ta ista građevinska tvrtka otišla je u Odlagalište sirovina i tamo im je rečeno da nemaju više licencu da tamo mogu primati takav otpad. Očito će početi nastajati ilegalna odlagališta otpada kada ni sami ne znate što ćete s njim. Opasni otpad se skida, ali nema se gdje s njim, upozorio je Radeta.

Osim spomenute građevinske firme, isti je odgovor u Odlagalištu sirovina dobivaju i fizičke osobe, što nam potvrđuje čitatelj iz Kukljice koji je – umjesto da ih baci u more – želio salonitne ploče sa svoje vikendice zbrinuti na zakonom predviđen način.

Poput građevinskih firmi, ni on svoj otpad nema pravo zbrinuti na Diklu, i to zato što na otoku Ugljanu nema prijavljeno prebivalište.