Sveučilište u Zadru i Narodni muzej Zadar potpisali sporazum o uređenju Etnološkog odjela na Poljani pape Aleksandra III.

Sveučilište u  Zadru i Narodni muzej Zadar danas su u Domu županije potpisali o međusobnoj suradnji na razvijanju projekta stalnog postava Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar sukladno uputama Hrvatskog muzejskog vijeća. Sveučilište i Muzej surađivat će u izradi Idejne i Glavne muzeološke koncepcije Etnološkog odjela i Centra za tkanje Ana i Ivan Tomljanović.

Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar u dvije će faze izraditi plan razvitka Etnološkog odjela, idejnu muzeološku koncepciju, plan raspodjele muzejskog prostora, odabrati građu, idejno rješenje prezentacije građe itd.

Prilikom potpisivanja sporazuma rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je Zadarska županija vrlo raznolik prostor, s otocima, priobaljem, zaobaljem, velebitskim i na kraju zavelebitskim dijelom. Taj prostor imao je šarolik razvoj, koji je bilo moguće pratiti u obalnom dijelu, za razliku od zaobalnog, koji u okolnostima osmanlijskog prodora nije bio kontinuiran, ali je pridonio bogatstvu mozaika naše baštine. Etnografska baština izložena je nažalost depopulaciji i deagrarizaciji, stanovništva koje u prirodi osigurava egzistencijalne potrebe sve je manje, kao i različitih tradicijskih vještina koje prepoznajemo kao etnografski ukras našeg prostora i dio identiteta. Posljednji je trenutak da se posvetimo istraživanju onoga što će, sasvim je izgledno, za pet ili deset godina posve iščeznuti iz ruralnih prostora, rekao je Faričić.

Dugogodišnja kustosica Etnološkog odjela Narodnog muzeja Zadar Jasenka Lulić Štorić podsjetila je kako je inicijativa o osnivanju etnološkog muzeja star više desetljeća, budući da je brzo postalo jasno da Gradska straža nije adekvatna i dovoljna za prezentaciju građe. Izrađena je i maketa prema kojoj je trebao biti smješten u staroj bolnici uz današnju tržnicu, ali loš odnos prema baštini i nagla urbanizacija nisu išli u prilog tom projektu. Koliko je to bilo loše pokazale su devedesete godine prošlog stoljeća, kada su kulturno-umjetnička društva širom županije tražila pomoć jer nisu imala sačuvanu narodnu nošnju.

V. d. ravnateljice Narodnog muzeja Vesna Sabolić rekla je kako će budući Etnološki odjel biti smješten u prostoru dosadašnjeg Muzeja grada Zadra na Poljani pape Aleksandra III., kod sv. Krševana.

– U Gradskoj straži nismo mogli osigurati uvjete koje nalaže Hrvatsko muzejsko vijeće i pravilnici muzejske djelatnosti. Sada dobivamo zgradu koja će biti i suvremena i moderna te će prezentirati našu baštinu na moderan i aktualan način. Prepoznali smo pravi trenutak u kojemu možemo ući u investiciju i aplicirati na sredstva EU fondova, moramo pripremiti dokumentaciju, koncept, stručnjake, a bez pomoći Sveučilišta to ne bismo uspjeli. Građa će biti digitalizirana tako da će naša tradicijska baština biti dio globalne kulturne baštine, rekla je Sabolić.

Na sporazumu i velikom projektu objema stranama čestitao je župan Božidar Longin, kao predstavnik osnivača ustanove.

– Suradnja Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru je na visokoj razini, upućeni smo jedni na druge i  to će se nastaviti ovim projektom. Moram se osvrnuti na donaciju supružnika Anite i Ivana Tomljanovića koja daje dodanu vrijednost našoj zbirci te pokazuje da su nekada bitnije nematerijalne stvari koje čovjek može stvoriti od onih nematerijalnih, rekao je župan Longin.