Sutra u školama kreće cirkularni regionalni štrajk, evo što kažu ravnatelji iz Zadarske županije

Nakon tzv. štrajka upozorenja održanog 19. ožujka, a zatim i neuspjelog mirenja između Vlade Republike Hrvatske i Školskog sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama (NSZSŠ) i Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja prošlog tjedna, od sutra u školama kreće cirkularni regionalni štrajk, i to najprije na jugu Hrvatske, točnije u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Valja napomenuti da će cirkularni štrajk sindikatima omogućiti stalnu prisutnost u javnosti, dok će se, s druge strane, na taj način smanjiti potencijalni negativni utjecaj na nastavni proces.

Zahtjevi

Podsjetimo, zahtjevi sindikata uključuju povećanje osnovice plaće za 10 posto, veće koeficijente, privremeni prosvjetni dodatak dok se ne riješe koeficijenti te odgodu modularne nastave u strukovnim školama za godinu dana, kao i odgodu ocjenjivanja učitelja i nastavnika. Vlada je dosad pokazala spremnost za odgodu modularne nastave i odgodu ocjenjivanja, dok su ostali zahtjevi odbijeni.

U skladu s tim, danas su predsjednici sindikata uključenih u štrajk održali konferenciju za medije u Splitu na kojoj su, između ostalog, istaknuli nemogućnost ostvarivanja dijaloga s Vladom, kao i svoju spremnost na “maraton” ako to bude potrebno.

Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, naglasio je da je štrajk zadnji instrument sindikata, nakon neuspjelih peticija i prosvjeda, pa i štrajka upozorenja.

– Spremni smo za ovu maratonsku disciplinu. Sa sutrašnjim danom, 1. travnja, kreću regionalni štrajkovi, sljedeći će biti 3. travnja, zatim 7., 9. i 11. travnja. Ova dva tjedna pričat će se o zahtjevima, mjerit će se snaga našeg pritiska i iskazivat će se u brojkama ljudi koji sudjeluju u štrajku. Prema manjkavim podacima Ministarstva, u prošlom štrajku sudjelovalo je nešto manje od 25.000 ljudi. Naravno, mi znamo da su brojke bile daleko veće, govori Stipić i tvrdi da je štrajk bio miniran prijetnjama da štrajk neće biti plaćen, ali i nuđenjem posebne naknade za opstrukciju, tzv. fuchsice.

Početak u Dalmaciji

Međutim, prema podacima Ministarstva u štrajku upozorenja najbolji je odaziv zabilježen upravo u Dalmaciji, stoga su je odabrali kao prvu dionicu štrajka.

– Ova tri sindikata na području ovih četiriju županija imaju između 7.500 i 8.000 članova što znači da se nalazimo pred ozbiljnim štrajkom, kaže Stipić i dodaje da su u posljednjem štrajku sudjelovali i oni koji nisu ni u jednom sindikatu, kao i članovi sindikata koji se nije uključio u štrajk, Sindikata hrvatskih učitelja (SHU).

Foto: ZVONIMIR BARIŠIN/PIXSEL

Na koncu, Stipić je poručio da će ustrajati u borbi, a Matija Kroflin, predsjednik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, započeo je kazavši da je Vlada “odradila loš posao s koeficijentima”, a da nema sluha za zahtjeve, odnosno korekciju.

– Nama štrajk nije u interesu, nama su u interesu učenici, studenti, roditelji, građani… Nama nije u interesu opstruirati obrazovni proces, zato smo pokušali mirenje, na našu inicijativu, a Vlada je odbila dijalog, govori Kroflin i dodaje kako na mirenje nije došao nijedan ministar, već državni tajnici što također vidi kao svojevrsnu poruku.

Očekuju, a i imaju naznake, nastavio je Kroflin, da će ovaj štrajk imati odličan odaziv.

Na kraju pressice, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Zrinko Turalija govorio je kako se nije uvažilo mišljenje struke po pitanju strukovne reforme, a istaknuo kako bi međusobno ocjenjivanje nastavnika loše utjecalo na međuljudske odnose.

– Nedopustivo je da jedan učitelj, nastavnik, asistent na fakultetu ima koeficijent 2.01, a neka druga zanimanja imaju puno veće koeficijente. Možda javnosti nije jasno što je koeficijent, koeficijent uz osnovicu čini plaću, no to je ona kategorija koja vas pozicionira u društvu, naglašava Turalija.

Brojne najave

Kako je danas objavio Školski sindikat Preporod, od ukupno 78 škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojima Sindikat Preporod ima podružnice, štrajk je najavljen u svih 78 škola. Zatim, od ukupno 34 škola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u kojima Preporod ima podružnicu, štrajk je najavljen u 22 škole. U Šibensko-kninskoj Preporod ima sedam podružnica, no štrajk je najavljen, barem danas, u tek dvije, ali zanimljivo je da je najavljen u pet škola u kojima Preporod nema podružnicu.

Ipak, valja naglasiti da je i prilikom prošlog štrajka bilo mnogo najava, no na koncu do štrajka nije došlo, kao što je to bio slučaj u Osnovnoj školi Petra Preradovića Zadar.

A kada je riječ o Zadarskoj županiji, Preporod ima podružnicu u deset škola, a primjerice ravnateljica Medicinske škole Ante Kuzmanića Anita Basioli nam je potvrdila da su djelatnici najavili štrajk u ovoj školi u kojem su u prethodnom štrajku, tzv. štrajku upozorenja, sudjelovali svi.

Najavljen je štrajk i u Srednjoj školi Biograd na Moru, no ravnatelj Leo Zorica kazao je kako ipak većina neće štrajkati.

U Osnovnoj školi Šimuna Kožičića Benje Sindikat Preporod ima svoju podružnicu, no, kako nam je kazao ravnatelj Dražen Adžić, štrajk je (opet) najavilo dvoje djelatnika od ukupno 12 članova Sindikata.

– U našoj je školi 120 djelatnika, ako štrajka dvoje, za školu, tj. nastavu to ne predstavlja prepreku, govori Adžić.

I u Osnovnoj školi Bartula Kašića Zadar, saznajemo od ravnateljice Katice Skukan, najavljen je štrajk, a nastava je organizirana prema uputama Ministarstva.

Rast plaća

Upute je, na konferenciji za medije Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, obrazložila državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić naglasivši kako će se sve aktivnosti odvijati prema planu. Ravnatelji imaju podatke o broju djelatnika koji štrajkaju te sukladno tome organiziraju nastavu.

– Sva djeca moraju doći u školu, za njih će biti organiziran odgojno-obrazovni rad. Ravnatelji su obvezni upisati djelatnike koji štrajkaju u centralni obračun plaća. Do kraja radnog dana imat ćemo broj djelatnika koji su sudjelovali u štrajku, kaže Mužinić Bikić istaknuvši kako ne očekuju veće probleme.

Državni tajnik Stipe Mamić govorio je o rastu plaća nastavnika istaknuvši kako su rasli koeficijenti plaća u obrazovanju te napomenuo kako je Ministarstvo pristalo na šest posto rasta osnovice, po sistemu 3+3, a da su sindikati tražili 10 posto povećanje osnovice.

– Od 2019. prosječna plaća rasla je 67 %, a ovisno o poziciji nastavnika na razini sustava, plaća je rasla i do 71 %. Sindikati kažu da im je učinjena nepravda promjenom koeficijenata u odnosu na druge sektore. No, koeficijenti u obrazovanju rasli su znatno više od koeficijenata u drugim sektorima. Učiteljima su koeficijenti rasli za 25.7 %, dok je primjerice medicinskim sestrama on rastao 20.9 %, govori Mamić i naglašava kako ne stoji ni teza da je inflacija “pojela” rast plaća.

Ugled nastavnika

Isto je kazao i ministar Radovan Fuchs zaključivši kako opravdanja za štrajk – nema. Komentirao je i (ne)isplatu dana provedenog u štrajku postavljajući pitanje tko ima barem moralnu obvezu podmiriti sredstva za taj dan.

– Problematizira se tko će i kako djelatnicima platiti dan proveden u štrajku, ali samo je pitanje iz kojih izvora. S jedne strane, mislim da je to moralna obveza onoga tko je pokrenuo štrajk i svoje članove doveo u situaciju štrajka, čak i nakon odluke Vlade da dan štrajk ne bude obračunat u isplatama plaća. Neka se obrate sindikatima da im nadoknade taj dan proveden u štrajku. Kad već skupljaju sindikalne članarine koje iznose jedan posto plaće djelatnika, od 2019. rastu i prihodi u sindikalnim kasama, kaže Fuchs.

Foto: MATIJA HABLJAK/PIXSELL

Kada je riječ o brojkama djelatnika koji su u štrajku, kazao je da je jedini relevantan podatak onaj centralnog obračuna plaća. Podsjetio je da se štrajka na radnom mjestu, a ne od kuće te da djece trebaju doći u školu, a da će se ravnatelji pobrinuti za sljedeći korak.

Zaključio je izlaganje kazavši da se: “ugled učitelja stvara u učionici, a ne na ovakav način kako su to zamislili sindikati”.

Raspored po regijama

Sutra, 1. travnja 2025. godine, štrajka južna Hrvatska, odnosno Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija. Nadalje, u četvrtak, 3. travnja slijedi istočna Hrvatska (Vukovarsko-srijemska županija, Brodsko-posavska županija, Požeško-slavonska županija, Osječko-baranjska županija i Virovitičko-podravska županija), a u ponedjeljak, 7. travnja, štrajku će se priključiti zapadna Hrvatska (Istarska županija, Primorsko-goranska županija i Ličko-senjska županija). Zatim, u srijedu, 9. travnja štrajkat će sjeverna Hrvatska (Koprivničko-križevačka županija, Varaždinska županija i Međimurska županija), dok je zadnji štrajk planiran u petak, 11. travnja, a tada će štrajkati središnja Hrvatska (Bjelovarsko-bilogorska županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija i Grad Zagreb).