Spasilačka služba djeluje samo na šest županijskih plaža te na plivalištu Višnjik

Sutra će se navršiti tužnih godinu dana od tragičnog događaja u Biogradu kada je na popularnoj plaži Soline mladić u dobi od 16 godina iz Gline preminuo pred očima njegovih prijatelja i kupača na plaži. Nesretni mladić došao je u Dalmaciju na školsku ekskurziju.

Policijska uprava zadarska je u priopćenju navela kako je ovaj maloljetnik plivao s prijateljima, te se nakon nekog vremena odlučio vratiti sam na obalu.

– Ubrzo je pronađen na površini mora u besvjesnom stanju, te je odmah od strane drugih kupača iznesen na obalu gdje mu je pružena pomoć do dolaska Hitne medicinske pomoći. Unatoč pruženoj pomoći, maloljetnik je preminuo, izvijestili su tada iz PU zadarske.

Otkrilo se tada kako na plaži Soline nema čak ni automatskog vanjskog defibrilatora koji su osobe koje su obučene za njegov rad mogle upotrijebiti na licu mjesta te pokušati oživjeti tog mladića, a na toj plaži ne djeluje ni spasilačka služba, čije postojanje nije zakonska obveza.

Tečaj za spasioce

Iako na zadarskom području postoji nebrojeno puno plaža, od kojih na mnogima kroz dan boravi velik broj kupača, samo na šest plaža u županiji djeluje spasilačka služba: na Kolovarama gdje je koncesionar Obala i lučice, na otvorenom bazenu Kolovare kojim upravlja tvrtka Zadarski sport, Falkensteinerovim plažama Borik i Punta Skala, Turisthotelovom Zaton Holiday resortu te, kako se nadaju u Gradskom društvu Crvenog križa (GDCK) Zadar, od ove godine i na plaži Marine Dalmacija.

Jedino mjesto izvan plaža gdje djeluju spasioci je kompleks plivališta na Višnjiku. Otkrio nam je to Niko Vlatković, koordinator Službe spašavanja života na vodi GDCK-a Zadar.

– Društvo Crvenog križa Zadar organiziralo je nedavno redoviti godišnji sedmodnevni tečaj za spasioce koji je završilo desetero kandidata, a još osmero spasilaca je obnovilo licencu koja traje dvije godine. O koliko se zahtjevnom tečaju radi govori i da mu je pristupilo više od 30 kandidata, od kojih je 13 osoba isplivalo norme jer neki ne mogu otplivati 400 metara ispod osam minuta i preroniti dužinu bazena od 25 metara.

Zajedno s novoosposobljenim spasiocima njihov ukupan broj na području županije procjenjujem na 30 – 35, govori Vlatković istaknuvši kako na našem području postoji deficit u broju spasioca, tako da ovdje dolaze raditi spasioci iz drugih dijelova Hrvatske.

Ravnatelj GDCK-a Zadar Šime Lisica dodaje kako je uloga spasilačke službe velika te da nadgledajući situaciju na plažama u smjenama svake godina ima puno slučajeva u kojima pripadnici ove službe imaju potrebu djelovati.

Govoreći o slučaju stradavanja mladića na plaži Soline u Biogradu prošlog ljeta Niko Vlatković kaže kako ni postojanje spasilačke službe i njihovo eventualno djelovanje ne bi jamčilo da bi se spasio ovaj školarac.

– Ni ovaj tragični slučaj nije od prošlog ljeta do danas potaknuo ovdašnje gradove i općine, kao i tvrtke koje upravljaju plažama, uključujući i biogradsko komunalno društvo Bošana, da nam se jave za organizaciju spasilačke službe i osposobljavanja spasioca.

Poznato je kako dvije plaže u Biogradu na Moru, Bošana i Dražica imaju plavu zastavu, no dodjela plave zastave nekoj plaži ne obavezuje onoga koji njima upravlja da organizira spasilačku službu, već moraju samo imati ormarić prve pomoći i defibrilator na vidljivom mjestu, priča Vlatković dodajući kako mu je poznato da je Grad Biograd prošlog ljeta kupio tri defibrilatora za potrebe svojih triju plaža.

Korisni uređaji

Automatski vanjski defibrilatori (AVD) postavljeni su tako na plaži Dražica u Lagoon beach baru, Caffe baru Oaza na plaži Bošana i u restoranu Soline na plaži. Uputili smo upit gradskoj tvrtki Bošana kako bismo provjerili jesu li osposobljene osobe te zadužene za upotrebu defibrilatora na ove tri plaže, a njihov odgovor još očekujemo.

Ravnatelj GDCK-a Zadar Šime Lisica pojašnjava kako su licencirani spasioci koji su završili njihov tečaj također obučeni i za korištenje AVD-a ukoliko je smješten na plaži.

– Kada nekoj osobi pozli na plažama koje nadgledaju, spasioci koriste masažu srca i umjetno disanje do dolaska ekipe Hitne medicinske pomoći. Društvo Crvenog križa Zadar ne oprema plaže i javne površine AVD-ima, već su za to zadužene ustanove, kao i gradovi i općine. Taj uređaj postoji u Gradu Zadru koji ga je kupio, priča Lisica.

Na mrežnoj stranici su objavljene lokacije diljem Hrvatske na kojima su postavljeni automatski vanjski defibrilatori, a ima ih ukupno 752. U Zadarskoj županiji postoje u sjedištu PU zadarske u Ulici Andrije Hebranga, u objektu Grada Zadra, Postaji pomorske policije na Liburnskoj obali, u Supernovoj, u Općoj bolnici Zadar, u Zaton Holiday resortu, u Nacionalnom parku Paklenica na ulaznoj recepciji, u vojarni Zemunik i u Zračnoj luci Zadar.

Korištenjem automatskih vanjskih defibrilatora značajno je povećan postotak preživljavanja osoba koje su doživjele srčani udar. Dokazano je da kardiopulmonalna reanimacija i rana defibrilacija mogu vratiti normalan srčani ritam kod osoba sa srčanim zastojem.