SISTEMATSKI PREGLEDI Branitelji boluju od tumora, ali su i na rubu egzistencije

Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2016. godine do danas provodi Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, s ciljem smanjenja broja prijevremenih smrti, invaliditeta i onesposobljenosti od bolesti, kao i povećavanjem mogućnosti izlječenja te produženja očekivanog trajanja i podizanjem kvalitete života hrvatskih branitelja.

106 000 pregleda

Od počeka provedbe Programa 2016. godine do danas preventivnom sistematskom pregledu pristupilo je više od 106 tisuća hrvatskih branitelja, a posljednjih godina intenzivirane su aktivnosti i programi usmjereni ka zaštiti zdravlja hrvatskih branitelja poput sistematskih pregleda, bolničke medicinske rehabilitacije, liječenja u barokomori i dugotrajnog liječenja s pojačanom skrbi.

Najveći broj hrvatskih branitelja danas se nalazi se u dobnim skupinama koje su rizične i u kojima započinje intenzivniji porast kroničnih bolesti na koje se značajno može utjecati preventivnim aktivnostima, stoga je Program preventivnih sistematskih pregleda usmjeren prevenciji i ranom otkrivanju kardiovaskularnih i drugih kroničnih nezaraznih te onkoloških bolesti, odnosno onih bolesti od kojih pobolijeva i umire najveći broj branitelja.

Za postizanje značajnijih rezultata, uz kontinuitet u provedbi, izrazito je važna koordiniranost te uključivanje ostalih važnih društvenih sektora. Radi toga su, uz nadležne ustanove i stručnjake iz područja zdravstva, u aktivnosti usmjerene promicanju zdravlja uključene i udruge proizašle iz Domovinskog rata, a Ministarstvo je tijekom provedbe ovog Programa na adrese hrvatskih branitelja uputilo više od 290 tisuća pisanih poziva.

Jere Zurak, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a (UHBOPTSP) Zadarske županije, kazao nam je kako se branitelji odazivaju na ove pozive, u vrlo velikom broju.

Sve u jedan dan

– Ispočetka nisu svi sudjelovali, ali sada raste svijest, čak se i ovi koji se nisu prije odazivali sami javljaju i sami traže pregled. Jako je to korisno za njih, stanje u našem zdravstvu je takvo da se mjesecima čeka na preglede, a na ovim pregledima provjere sve u jedan dan, što bismo rekli, od glave do pete, govori Zurak i dodaje da su najčešće teže bolesti karcinom prostate i debelog crijeva.

– Svako drugi to nažalost nosi, zato je važno otkriti na vrijeme, ističe Zurak.

Da je takva situacija i na nacionalnoj razini, potvrđuje podatak da je, s ciljem dodatnog iskoraka u prevenciji pobola i smrti, u okviru Programa preventivnih sistematskih pregleda za 2024. godinu definiran protokol pojačanog uključivanja hrvatskih branitelja u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

Cilj je zajedničkom suradnjom sa županijskim zavodima za javno zdravstvo povećati broj osoba koje se odazovu ovom Nacionalnom programu te tako utjecati na otkrivanje bolesti u što ranijem stadiju, kada su mogućnosti izlječenja značajno veće.

Naravno, kada govorimo o kvaliteti života braniteljske populacije, neizostavno je uzeti u obzir i mentalno zdravlje, kao i (ne)dostatnost novca za čistu egzistenciju.

Nedostatne mirovine

– Prije je bilo jako puno samoubojstava, ima i danas ljudi koji imaju takve misli, koji se zavaravaju time da će samoubojstvo riješiti sve njihove probleme. No, neće, ostavit će te probleme svojoj obitelji, to nipošto nije izlaz, o svemu tome često razgovaramo, a imamo i brojne radionice s psiholozima. Situacija je po tom pitanju bolja sada, kazuje Zurak.

No, nažalost, premda materijalna situacija varira, od osobe do osobe, generalno stanje prilično je loše.

– Treba više misliti na branitelje. Mnogi jedva preživljavaju, a često čujemo da je braniteljima lako jer imaju mirovinu. Da, imaju mirovinu, mirovinu od 560 eura, što će s tim, pita se Zurak koji dodaje da su mnogi branitelji prisiljeni i raditi na pola radnog vremena, uz mirovinu.

Materijalna nesigurnost i dalje je ozbiljan problem koji zahtijeva veću pozornost društva i države. Premda branitelji imaju mirovine, njihova visina često nije dostatna za osnovne životne potrebe što mnoge prisiljava na dodatni rad.

Ovakvi izazovi zahtijevaju širu društvenu i institucionalnu podršku kako bi se osigurao dostojanstven život onima koji su dali nemjerljiv doprinos obrani Lijepe Naše.