S pomorskog dobra uklonit će se sve izgrađeno nakon 2011.

U povodu blagdana svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, u Zadru je svečano obilježen Dan pomorstva i unutarnje plovidbe. Na svečanosti koja je okupila velik broj predstavnika institucija i tvrtki vezanih uz pomorstvo i pomorsko gospodarstvo dodijeljene su nagrade zaslužnima za razvoj pomorskog sektora, a glavne teme ovogodišnjeg skupa bile su donošenje novog Zakona o pomorskom dobru te inovacije u pomorstvu.

Zakon o pomorskom dobru i inovacije u pomorstvu u svom je pozdravnom govoru istaknuo i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ističući da je Vlada, nakon dvadeset godina od donošenja postojećeg Zakona o pomorskom dobru, izradila prijedlog novog zakona kojim bi trebala biti riješena mnoga pitanja i problemi na koja sadašnji zakon nema adekvatne odgovore, omogućujući pravednije, učinkovitije i transparentnije korištenje pomorskog dobra uz njegovu bolju zaštitu.

Spriječiti devastacije

– Izrada prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru nije bila popularna ni lagana tema jer je riječ o jednom od najvažnijih i najsveobuhvatnijih zakona u sustavu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ali smatrali smo da je ta promjena nužna. Kako zbog uočene prakse i promjena koje su u međuvremenu nastupile, tako i zbog želje za promjenom nabolje.

Pomorsko dobro jedno je najvažnijih prirodnih resursa naše zemlje i imperativ je sačuvati ga za sljedeće generacije. Želimo spriječiti devastacije, uvesti red i učinkovito i transparentno upravljanje pomorskim dobrom. Želimo pronaći ravnotežu u gospodarskoj valorizaciji pomorskog dobra i njegovoj zaštiti, donijeti zakon koji će služiti javnom interesu i hrvatskim građanima, rekao je Butković.

Istaknuo je koliko je važno odgovarajuće reagirati i poslovanje prilagođavati trenutačnim uvjetima na tržištu, a istovremeno biti spreman prihvatiti nove trendove koje donosi budućnost. Ministar je naveo i kako je kriza izazvana ratom u Ukrajini, nakon COVID-krize koja je snažno pogodila hrvatsko pomorstvo i lučki promet, donijela veće količine tereta u domaće luke.

– Primjerice, do početka ovog mjeseca došli smo na gotovo 24,8 milijuna tona tereta u lukama, dok je u cijeloj predpandemijskoj 2019. zabilježen promet od ukupno 21 milijun tona. Sigurno da tome doprinose i ulaganja koje provode lučke uprave u izgradnju novih terminala za prihvat različitih tereta i u luci Ploče, i u luci Rijeka, koja se zajedno sa Zadrom sve više prepoznaje u poslovnim krugovima zbog iznimno dobre povezanosti, kazao je ministar.

Detaljnije je o novom Zakonu o pomorskom dobru govorila Marijana Iviček, načelnica Sektora za pomorsko gospodarstvo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koja je istaknula da novi zakon donosi, među ostalim, bolju zaštitu pomorskog dobra kroz nadzor lučkih uprava i kapetanija te jedinica lokalne samouprave, uz nemale sankcije za one koji ga devastiraju.

Navela je da će se sve što je na pomorskom dobru izgrađeno ili nasipavano nakon 2011. godine, kad je iz zraka fotografirana cijela hrvatska obala, ukloniti. Iznimno, neki će objekti izgrađeni ili nasuti nakon te godine moći biti sačuvani, ali isključivo ako to odredi jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi i uvrsti ih u prostorne planove.

Umjesto dijela sadašnjih koncesijskih odobrenja za korištenje pomorskog dobra, ubuduće će se izdavati dozvole na rok od četiri godine, i to ne temeljem zahtjeva, nego javnih ponuda što će, smatra, povećati prihode od pomorskog dobra, kao i transparentnost njegovog korištenja.

Navela je i niz drugih novosti, poput jasnijeg definiranja plaža i njihove dohrane ili uvođenje privremene dozvole za korištenje pomorskog dobra na rok od najviše dvadeset dana, primjerice za organizaciju zabavnih ili kulturnih sadržaja na pomorskom dobru.

Inovativna rješenja

Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva, najavila je da će novim zakonom za one koji budu nasipavali pomorsko dobro ili na njemu gradili bez dozvola biti propisana kazna od čak milijun kuna, što bi prekršitelje trebalo odvratiti od sličnih radnji.

Jurica Gašpar, urednik portala Morski.hr je kazao da, zbog činjenice da su mnogi nalazili rupe u postojećem zakonu, dijelovi Jadrana danas izgledaju devastirano »kao Vukovar 1991. godine ili Mariupolj sada«. Upozorio je i na to da će za provedbu novog zakona biti potrebno više ljudi na terenu koji će to nadzirati, kao i da ih nadležne institucije moraju adekvatno platiti i opremiti za taj posao.

Maja Jurišić iz Pokreta otoka je istaknula da je pri donošenju novog zakona potrebno zaštititi interese najšire javnosti.

– No, moramo biti svjesni da postoji i gospodarsko korištenje pomorskog dobra. Ako želimo razvijati pomorsku industriju, onda nešto moramo i žrtvovati. Ovim prijedlogom zakona postignut je kompromis, a drago mi je da su naši prijedlozi i komentari prihvaćeni u njegovoj pripremi, rekla je Jurišić.

Na drugom panelu održanom u okviru Dana pomorstva, pod nazivom Innovamare – nove tehnologije u pomorstvu, razgovaralo se o novim inovativnim rješenjima koja se mogu primijeniti u zaštiti mora i njegovom održivom korištenju. Primjerice, govora je bilo o novim senzorima za bolji monitoring kvalitete mora, upotrebi robota u marikulturi, u istraživanju podmorja i slično.

U procesu je i uspostava digitalnog inovacijskog huba Innovamare kao facilitatora razvoja inovativnih rješenja plave tehnologije, u kojemu sudjeluje 14 institucija s područja Hrvatske i Italije, a uspostavu s više od pet milijuna eura sufinancira Europska unija.