Razvodi sve češći, ali što je s djecom? Zadarska stručnjakinja otkriva ključne odgovore

Međunarodni dan rješavanja sukoba obilježava se svake godine trećeg četvrtka u listopadu, s ciljem promicanja učinkovitih strategija za rješavanje sukoba u obiteljima, školama, radnim mjestima, u lokalnim zajednicama, pravnim i političkim sustavima i sl. Pod pretpostavkom da ne postoji prijetnja fizičkim nasiljem, ključno je ne pokušavati izbjegavati sukobe, već naučiti kako ih rješavati na konstruktivan način.

– Prepirke i neslaganja dio su svih odnosa pa tako i obiteljskih, vršnjačkih i partnerskih, započinje Maja Škifić, obiteljski medijator i savjetnica u Područnoj službi zadarskog Obiteljskog centra.

Napominje da postoji uvjerenje kako su sukobi i konflikti uvijek negativni te da ih se vrlo često pokušava izbjeći, što je zapravo nepotrebno i nemoguće.

Takvim pristupom sukobi ne nestaju, već bivaju potisnuti, a frustracija raste što u konačnici izrazito negativno utječe na odnos.

Rješavanje sukoba

– Ako se sukobi konstruktivno rješavaju, određena količina sukoba u međuljudskim odnosima vodi pozitivnim promjenama i pruža sudionicima mogućnost za osobni rast.

Dobro ili konstruktivno rješavanje sukoba je stvar izbora, zahtijeva hrabrost, određenu fleksibilnost i socijalne vještine koje mijenjaju pogled na problem i vide komunikaciju kao ključ u rješavanju sukoba, ističe Škifić.

Sukobljavamo se, tumači, jer smo različiti, s jedinstvenim osobnostima. Ponekad nam se takve razlike čine nevažne, ali kada se sukobljavamo i osjećamo loše, naše potrebe za sigurnošću, poštovanjem ili bliskošću nisu zadovoljene te postoji potreba za popravljanjem narušenih odnosa.

– Dvoje ljudi isti sukob nikad ne doživljava jednako, obično ga interpretiraju subjektivno jer na naše interpretiranje i doživljavanje sukoba utječe naše iskustvo, vrijednosti, kultura, uvjerenja, pa sukob često doživimo više od samog neslaganja.

U obiteljskim odnosima, ako sukobe rješavamo na dobar, konstruktivan način, gradimo međusobno povjerenje, članovi se osjećaju sigurno znajući da njihova veza može preživjeti nesuglasice i izazove.

S druge strane, povlačenje pred sukobom i neadekvatna komunikacija koja uključuje optuživanje i traženje krivca umjesto traženja rješenja, u konačnici može završiti prekidom odnosa ili rastavom braka, objašnjava Škifić.

U Republici Hrvatskoj svaki treći brak završava rastavom, a nema podataka koliko izvanbračnih zajednica s maloljetnom djecom završava prekidom, a trajni sukob među roditeljima značajan je čimbenik razvojnog rizika za dijete.

Savjetodavne usluge

– Korištenjem savjetodavnih usluga koje Obiteljski centar besplatno pruža, može se smanjiti intenzitet i trajanje sukoba među bivšim partnerima te spriječiti razvoj konfliktnog razvoda. U slučajevima rastave braka ili prekida veze, roditelji mogu koristiti uslugu obiteljske medijacije kako bi smanjili sukobe i omogućili kontinuitet odnosa između djece i roditelja nakon razvoda braka.

U ovim slučajevima obiteljske medijacije sudionicama se omogućava postizanje plana o zajedničkoj skrbi i razvod braka bez dodatnih troškova i dugotrajnih sudskih procesa, povećava održivost sporazuma te sklad u brizi za djecu, odnosno unaprjeđuje roditeljsko partnerstvo nakon prestanka zajednice te u znatnoj mjeri pomaže djetetu u prilagodbi na novonastalu obiteljsku situaciju, govori Škifić te dodaje da se sporazum postignut u medijacijskom postupku može mijenjati, kada se okolnosti promijene i kada to sudionici sami zatraže, bez potrebe za pokretanjem sudskih postupaka.

Obiteljska medijacija alternativa je sudskom rješavanju sporova. Obiteljska medijacija nije mirenje, ne fokusira se na povijest sukoba niti pokušava promijeniti obrasce ponašanja ili osobnosti, već je usmjerena na budućnost i time na rješenje, a ne na traženje uzroka sukoba.

– Učestali međugeneracijski sukobi u obitelji, između starijih i mlađih članova obitelji, odnosno roditelja i djece koji su nužno upućeni jedni na druge zahtijevaju uvođenje drugačijeg načina komuniciranja za rješavanje sukoba, u kojoj će potrebe svake strane u sukobu biti jednako važne jer sve strane u sukobu zaslužuju poštovanje i uvažanje, naglašava Škifić.

Nedostatak razumijevanja o različitim potrebama, nastavlja Škifić, može rezultirati udaljenošću, svađama i prekidima te preplaviti osobu neugodnim emocijama. Bez regulacije emocija izuzetno je teško rješavati sporna pitanja i sukob između osoba, kako u svakom postupku, tako i u medijacijskom postupku.

Područja primjene

– Ako kod sudionika prevladavaju snažne emocije koje ometaju postizanje sporazuma, sudionicima pružamo mogućnost individualnog, roditeljskog, partnerskog savjetovanja, sudjelovanja u radionicama za roditelje (Rastimo zajedno, Odgovorno roditeljstvo) i mogućnost povratka u medijacijski postupak nakon ili paralelno s traženjem podrške izvan postupka medijacije, kazuje Škifić.

Područja primjene obiteljske medijacije obuhvaćaju pitanja koje proizlaze iz prekida bračne ili izvanbračne zajednice, odnosno stvara se plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, kontaktima djece s roditeljima, mjestu stanovanja djece, zdravlju, sportskim aktivnostima, odlukama o školovanju i sl.

Poslije razvoda radi se modifikacija financijske i druge podrške, modifikacija roditeljskog rasporeda kontakata s djecom, promjena plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, rješavaju se problemi u slučaju preseljenja jednog roditelja, novog braka jednog roditelja, planiraju se troškovi školovanja djeteta, odgovornost za izvanredne slučajeve, rješavaju se budući sporovi i sl.

– Kada je riječ o svakodnevnom životu, radi se podjela odgovornosti za domaćinstvo, dogovara se briga o djeci, osobni razvoj, usklađivanje osobnih, obiteljskih i profesionalnih ciljeva, raspored obiteljskih financija, povremena promjena uloga, obrazovni planovi i sredstva, odvojeni ili zajednički računi i imovina, vjerska pitanja, odnos s djecom – način odgoja i dr., objašnjava Škifić.

Područje primjene obiteljske medijacije obuhvaća i odnose u užoj i široj obitelji, tj. sukobe roditelja i djece, brigu o starijoj osobi u zajedničkom kućanstvu, brigu o starijoj osobi kada živi na drugom mjestu, prava djedova i baka na viđanje unuka, dogovor među braćom i sestrama oko preuzimanja posla ili korištenja zajedničke vikendice i dr.

Važnost edukacije

Uključena su i pitanja starijih osoba i odrasle djece; odlazak u dom umirovljenika, pomoć u kući, ponovni brak roditelja nakon nekog vremena od smrti supružnika, nasljeđe i uzdržavanje, briga o zdravlju i svakodnevnim potrebama, plaćanje računa, podjela odgovornosti među braćom i sestrama i sl.

U slučaju smrti člana obitelji, dogovara se način daljnje organizacije života, pomoć i podrška. Kad je riječ o posvojenju ili udomiteljstvu, govori se o životu bez djece, potpomognutoj oplodnji, posvojenju, udomiteljstvu, vjerskim pitanjima…

Obiteljski centar provodi preventivne programe unutar dječjih vrtića i osnovnih i srednjih škola na području Zadarske županije kako bi djeca naučila konstruktivno rješavati sukobe.

– Rješavanje sukoba među djecom i mladima uključuje edukaciju o razvoju vještina aktivnog slušanja, prepoznavanja emocija, razvoja empatije, poticanje pravila i pronalaženje zajedničkog rješenja, a ne pronalaženje krivca.

Naglasak je na učenju nenasilne komunikacije, usvajanja vještina upravljanja emocijama, koja u konačnici dovodi do promjene ponašanja.

Nenasilna komunikacija omogućuje izražavanje vlastitih emocija uz poštivanje i uvažavanje emocija drugih što značajno doprinosi rješavanju problema u svim odnosima, zaključuje Škifić i napominje na koncu kako su usluge Obiteljskog centra besplatne te da je anonimnost zajamčena.