Razgovarali smo s Marinom Ćurkovićem: 'Dvije palače moraju oduzimati dah. To su simboli grada...'

Dok iz Arheološkog muzeja Zadar procjenjuju kako će do kraja godine doći do brojke od sto tisuća posjetitelja, u Muzeju antičkog stakla do 60 tisuća, Dvije palače do kraja studenog posjetilo je tek nešto više od deset tisuća posjetitelja, a Prirodoslovnu zbirku oko tri tisuće. U situaciji koja jasno pokazuje kako niti domaći niti strani posjetitelji Dvije palače još ne percipiraju kao prostor vrijedan posjećivanja, u fotelju ravnatelja Narodnog muzeja Zadar sjeo je Marin Ćurković, napustivši, nakon 17 godina, funkciju ravnatelja Zavičajnog muzeja Benkovac.

Nevidljive palače

Naslijedio je bivšu v.d. ravnateljicu Vesnu Sabolić, koja je posredstvom političkih veza na poziciji bila više od dvije godine te prije nje Renatu Peroš, koja je na sličan način zaslužila tu funkciju. Sabolić je i sada zaposlenica NMZ-a, na pola radnog vremena radi kao pomoćnica ravnatelja, zasad – do kraja godine. Razlog tomu je, kako objašnjava Ćurković, činjenica da je s mandatom počeo na samom kraju godine te njezinu pomoć treba u završavanju započetih projekata. Ćurković je naglasio kako ne želi da mu politika bude omča oko vrata, a muzeologija sekundarna djelatnost. U vremenu kada muzeji ovise o posjetiteljima, prezentaciji na društvenim mrežama te široj prepoznatljivosti u društvenom kontekstu, Dvije palače u samom centru stare gradske jezgre stoje praktički nevidljive. Brojke posjetitelja jasno govore kako se taj prostor zasad ne percipira kao kuća kulture, a upravo je to problematika s kojom se Ćurković namjerava prvo uhvatiti u koštac. Iz razgovora s njim lako se može zaključiti kako promišlja ulogu kulturnih institucija u društvu te njihovu misiju čuvanja i prezentacije baštine stavlja ispred popularnih trendova. No, u prostoru koji spaja kulturu, umjetnost te svakodnevne društvene djelatnosti, taj suživot, kazat će neki, ide nauštrb muzeja, jer politika ima previše interesa. Ideja da Grad i Županija podijele među sobom zbirke Narodnog muzeja, te osnivanjem nove gradske kulturne ustanove svatko stekne pravo upravljanja nad dijelom muzejskih zgrada i građe, Ćurkoviću – nije sporna.

Kada bi se Narodnom muzeju dala prilika da pomaže drugim muzejskim ustanovama te svoj imidž i utjecaj proširi na cijelu regiju, sveukupna bi struka profitirala, a Zadar imao svoj stalni postav koji zaslužuje. S obzirom da je 17 godina proveo gradeći Zavičajni muzej u Benkovcu, praktički od samih temelja, do stanja u kojem je danas, uvjeren je kako ravnatelj muzeja prije svega mora biti dobar menadžer, ali prije svega iz struke. No, svoju će, onu arheološku, sada morati ostaviti po strani, jer NMZ zahtijeva njegovu potpunu pažnju.

Pozitivan šok

U nešto manje od mjesec dana koliko je na poziciji, priznaje, nije stigao niti upoznati sve kolege, a kamoli steći potpunu sliku o zdravlju ustanove i načinu njezina funkcioniranja.

– Kad sam došao u Benkovac, imao sam zidove, odluku o osnivanju i građu koju je tek trebao urediti i predstaviti javnosti. Osam sam godina sam radio, a 2019. godine dobio drugog kolegu, kada je projekt obnove Kaštela već bio u procesu. Sve me to potaknulo da se na natječaj za ravnatelja NMZ-a i javim, jer iskustva imam, dolazim iz struke te sam se godinama borio da na noge dignem instituciju u maloj sredini gdje kultura nije u prvom planu, istaknuo je Ćurković dodavši kako se kultura teško financira ako nema konkretnih učinaka, a oni se opet ne mogu postići bez velikih ulaganja.

– Ideja osnivanja muzeja u nekim je krugovima čak nailazila na podsmijehe, a i ja sam se, iako su mi tamo korijeni, osjećao kao stranac u gradu. Kada smo 2014. godine organizirali našu prvu Noć muzeja vidjeli smo koliko se naš rad isplatio jer našu je izložbu, od oko tri tisuće žitelja centra grada, posjetila trećina. U sredini koja obiluje arheološkom te posebice etnološkom baštinom, kultura je napokon dobila svoje mjesto u društvu, prisjetio se Ćurković dodavši kako su tada doživjeli pozitivni šok, zbog čega su i nastavili raditi na razvoju muzejske koncepcije.

– S obzirom na to da sam godinama surađivao s djelatnicima Muzeja, osjećam se odgovornim da nakon tog vrhunca nastavim raditi dalje i bolje, naglasio je Ćurković koji se još uvijek javlja na sve pozive kolega iz Benkovca, jer poznaje svaki detalj rada Zavičajnog muzeja.

Brojni izazovi

Kompleksan regionalni muzej s puno zbirki, objekata kojima upravlja te udaljenih ispostava, želi promijeniti iz srži, kako bi se promijenila prercepcija muzejske djelatnosti. Priznaje kako je u Benkovcu prošao sito i rešeto, tako da se ne boji tih izazova, već ih smatra zanimljivima.

– Primarno moramo ostati čuvaonicama nacionalnog bogatstva, ali ne na sterilan način koji odbija zajednicu od nas. Kao županijska smo ustanova u gradskom prostoru, simbiozi galerijskog i muzejskog kompleksa, koji dijelimo s drugim gradskim institucijama, kazao je Ćurković.

Kao jednu od hitnih mjera navodi što skorije zapošljavanje novog voditelja Etnološkog odjela, koji nakon smrti Marije Šarić Ban nema niti jednog djelatnika, a ona je započela s nekim važnim projektima, kao što je preseljenje zbirke u staru zgradu Muzeja na Poljani pape Aleksandra III. te osmišljavanje koncepta zbirke tapiserija umjetničko – bračnog para Tomljanović. Muzej je trenutačno vezan samo za izložbene prostore u Providurovoj i Kneževoj palači, dok su upravna zgrada i Mali arsenal zatvoreni, a Gradska straža i Gradska loža u radovima.

– Nedostatak depoa prouzročio je Muzeju velike probleme. Mi postojimo radi građe koju čuvamo, a zbog radova na našim jedinicama, zbirke smo morali seliti, a ionako nam nedostaje prostora u depoima, napomenuo je Ćurković. Cilj mu je stvoriti ozračje u kojem će mladi njegovati kulturu jer NMZ se tek zapravo mora otvoriti modernoj javnosti.

– Svjestan sam nedostataka, pogotovo slabe marketinške komunikacije s javnošću. Na prvom mi je mjestu povećanje broja posjetitelja. Previše smo se orijentirali na turiste, no mi ipak čuvamo život grada i trebali bismo biti orijentirani primarno na naše sugrađane. Plan je zato samu vanjsku ovojnicu Dviju palača osuvremeniti te jasno pokazati da je to ogromni izložbeno – galerijski i muzejski prostor otvoren svima, istaknuo je Ćurković najavivši uređenje muzejske kavane unutar samog kompleksa, kojim bi se u Dvije palače za početak privuklo nove posjetitelje, a potom se uhvatiti ukoštac i s drugim problemima u vezi s vidljivošću samog Muzeja.

Između Grada i Županije

Pred Ćurkovićem je zahtjevna zadaća promjene te situacije. Ideja koja se već neko vrijeme provlači političkim krugovima razdvajanje je palača između Grada i Županije. Dovelo bi to do cijepanja dijela zbirki NMZ-a između dviju institucija. No, Ćurković ističe kako NMZ-u ne bi škodilo da dio svojih napora usmjeri prema popularizaciji muzeologije te boljem upravljanju, financiranju i prezentaciji malih baštinskih muzeja u našoj županiji.

– Dvije palače moraju oduzimati dah. To su simboli grada, bez obzira tko živi unutar tih zidova. Obnovom ovog kompleksa kulturna je sfera u gradu podignuta na novu razinu, a cijela strategija koja je obuhvatila i »Zadar baštini« s obnovom bedema i kompleksa Samostana sv. Nikole, gradska je priča. Iako smo ovisni o financiranju našeg osnivača, NMZ mora djelovati i izvan Zadra. Ako kroz prizmu malog županijskog muzeja, kakav je onaj u Benkovcu, gledamo na mogućnosti koje nam NMZ te svi njegovi stručnjaci pružaju, linija razdvajanja bila bi dobra, kada bi se mi svojim djelovanjem mogli okrenuti cijeloj županiji i potpomagati sve muzejske ustanove na našem području. Kompleks Dviju palača tada bi morao biti gradska priča sa svojim stalnim postavom, koji gradu itekako treba, rezimirao je Ćurković. Muzej je, ističe, ionako nastao kao amalgam različitih zbirki.

– Izdvajanje Arheološkog muzeja u zasebnu ustanovu, donijelo je gradu izvrsnu priču. Žao mi je zato da naša Prirodoslovna zbirka i Galerija umjetnina nemaju reprezentativan prostor. Zato se vraćamo radu na našim zbirkama i prezentaciji građe na reprezentativnoj razini. S obzirom da nam je naglasak na našim zbirkama, cijepanje na dvije ustanove postiglo bi željeni efekt, smatra Ćurković. Nada se da bi se tada napokon zadovoljile želje lokalne samouprave.

– Formiranje pravog županijskog muzeja s više ispostava, a to znam iz vlastitog iskustva, razinu upravljanja kulturom u malim muzejima diglo bi na daleko višu razinu. Grad bi tada kroz svoj muzej i Dvije palače prirodno mogao pričati svoju priču. Prostor stalnog postava tako bi trebao pričati priču o cjelokupnoj povijesti grada. Zato sam se dijelom i javio na natječaj, kako bih to probao omogućiti svojim sugrađanima, istaknuo je Ćurković. Usmjeren, je, dodaje, na muzeologiju, jer muzeji su njegova prva ljubav.

Nova zbirka

– Ovu instituciju želim pretvoriti u pravi kulturni centar grada. Priča s muzejom u Benkovcu sada je na zavidnoj razini i stabilna, tako da sam osjetio potrebu profesionalno napredovati, naglasio je Ćurković te osnivanje zbirke Domovinskog rata Zadarske županije najavio kao jedan od prvih konkretnih koraka, a otvoren je i za osnivanje zbirke sporta.

– Ovaj muzej mora nadrasti svoje lokalne granice te se profilirati prvo na razini Dalmacije, a potom i cijele države. Ne odustajemo od naših lokalnih priča i baštine, ali želimo i poznata imena, šušur koji s tim dolazi, te popularnost među stranim turistima, zaključio je Ćurković.

Račune će mu, već zna, poremetiti financiranje svih tih planova. Jer kultura je skupa, a potrebna.

HDZ je privatna stvar, a struka je – stuka

O NMZ-u se ne može pričati, a da se ne spomene politički kontekst u kojem se godinama biralo njegove ravnatelje. Renata Peroš četiri je mandata provela na toj poziciji nakon što je kao gradska vijećnica iz oporbe prešla u redove HDZ-ove većine i zato kasnije nagrađena pozicijom ravnateljice NMZ-a, a političko se kadroviranje nastavilo imenovanjem Vesne Sabolić na poziciju v.d. ravnateljice NMZ-a. I Ćurković je član HDZ-a, ali uvjerava kako je to dio njegova privatnog, a ne poslovnog života.

– Od politike očekujem da poštuje našu struku te bude aktivan partner u našim zajedničkim projektima. Cijeli je moj život vezan za muzeje, od početka u Arheološkom muzeju, svim istraživanjima koje sam još do nedavno provodio na terenu u Ravnim kotarima pa do ove pozicije, jasan je Ćurković.