PSIHOLOZI POD STRESOM Cyberbullying je sve češći, usprkos silnim edukacijama

Školski psiholozi igraju ključnu ulogu u stvaranju podržavajućeg i sigurnog okruženja za učenike što je itekako važno za njihov i osobni i akademski razvoj. Pružaju emocionalnu podršku, razvijaju socijalne vještine, pomažu u suočavanju sa stresom i problemima poput vršnjačkog nasilja te prepoznaju i pomažu učenicima s posebnim potrebama.

Osim rada s učenicima, školski psiholozi savjetuju roditelje i surađuju s učiteljima kako bi stvorili pozitivnu školsku klimu u kojoj se svi učenici osjećaju prihvaćeno i podržano. Kroz prevenciju, edukaciju i savjetovanje, školski psiholozi značajno doprinose uspjehu učenika i školske zajednice u cjelini.

Dostupni učenicima

Zbog važnosti njihove uloge, s Tihanom Magaš, pročelnicom Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra, provjerili smo dostupnost školskih psihologa, kao i raste li potreba za njima.

– Sve gradske škole imaju školskog psihologa, a radno vrijeme školskih psihologa određuju ravnatelji škola prema potrebama svojih učenika. Ukoliko je riječ o školama koje rade u dvije smjene, školski psiholog kroz smjeski rad dostupan je svim učenicima. Uz školske psihologe, u školama su prisutni i ostali članovi stručne službe, kao i dežurni nastavnici koji su u svakom trenutku dostupni učenicima, govori Magaš.

Iako škole imaju školskog psihologa, sve osnovne škole imaju svoj godišnji kurikul kroz koji provode različite programe i suradnju s različitim institucijama kada je riječ o mentalnom zdravlju. Provode, dakle, projekte sukladno svojim školskim kurikulima, a u Gradu Zadru, kao i drugim institucijama i organizacijama, uvijek imaju podršku za realizaciju istih.

– Jednako tako, učenici i kroz međupredmetnu korelaciju, ali i različite radionice na satu razrednika, ovisno o kurikulu, provode programe mentalnog zdravlja i higijene, dodaje pročelnica.

U gradu Zadru, nastavlja Magaš, broj zaposlenih psihologa u osnovnim školama u skladu je s normativima državnog pedagoškog standarda. No, zbog načina života i svih izazova s kojima se susreću i odrasli i djeca, sigurno će u budućnosti biti potrebe za većim brojem školskih psihologa.

– Važno je reći kako briga o mentalnom zdravlju, na sreću, više nije tabu i sve je više kvalitetnijih i dostupnijih programa koje provode stručnjaci. Također, puno toga je dostupno i na Internetu pa su tako i roditeljima i učenicima na stranicama škola dostupne informacije, gdje još, uz školske ustanove, mogu potražiti pomoć, kazuje Magaš.

Više štete nego koristi

O ovim važnim temama razgovarali smo i s Jagodom Gautom, psihologinjom u OŠ Šime Budinića, koja je istaknula kako puno rade s djecom, ali više grupno nego individualno.

– Iskreno, ne stignemo, niti imamo funkciju raditi terapijski. Već smo dulje vrijeme više fokusirani na rad s učiteljima i roditeljima, oni provode više vremena s djecom i važne su figure u životu djeteta. Kroz taj savjetodavni, edukativni rad s učiteljima i roditeljima, ako je uspješan, ako uspijemo doprijeti do njih, to je jako efikasno, započinje Gauta.

Nesumnjivo, ubrzani razvoj tehnologije promijenio je apsolutno sve, pa i posao školskog psihologa.

– Zadnjih deset godina otprilike trećinu svojeg vremena utrošim na komplikacije koje nastaju kao posljedica neodgovornog korištenja društvenih mreža, to je velik problem! Usprkos brojnim edukacijama koje stalno provodimo, cyberbullying je u porastu, ističe Gauta i tumači da je tehnologija promijenila živote svih što se silno reflektira i na djecu.

Također, kad je riječ o mentalnom zdravlju, tehnologija je napravila više štete nego koristi. Ne samo mladi, nastavlja psihologinja, svi se sve više osamljuju, imaju sve lošije komunikacijske vještine i međuljudske odnose, a iz toga proizlazi dobar dio problema.

– Doduše, neke se stvari sad previše potenciraju, npr. pubertet je uvijek bio turbulentono razdoblje, a sad se svemu tome pridaje veća važnost i dublje značenje. Ja nisam za to, treba odrediti granicu između onoga što je problem i onoga što je normalno, razvojno, dodaje.

Ipak, naglašava kako su nadležne infrastrukture napravile iskorak, Grad financira Trening životnih vještina za treći, četvrti, peti i šesti razred.

Abeceda prevencije

– Zatim, dobra stvar je i Abeceda prevencije koju je osmislila Agencija za odgoj i obrazovanje, odnosno Ministarstvo je napravilo za sve razrede set aktivnosti, primjerenih uzrastu, to učitelji primjenjuju na satovima razrednika, zadovoljni su, nije preopsežno, ali je kontinuirano. Isto tako, nakon mog dugog staža, Ministarstvo je poslalo školama ponudu da psiholozi i drugi stručni suradnici naruče mjerne instrumente neophodne za rad, a to nam je prijeko potrebno, govori Gauta.

Na koncu, prokomentirala je i određene potencijalne izazove inkluzije, kao i utjecaju na okolinu.

– Inkluzija mora biti primjerena teškoći, nitko od nas nema ništa protiv inkluzije, ali da bi se inkluzija realizirala kvalitetno i na dobrobit tog učenika i ne na štetu drugih učenika, ona mora biti adekvatna. Moraju se stvoriti preduvjeti. Postoje vrste teškoća koje nisu za integraciju u redovni razred, može biti djelomična, nema nitko ništa protiv toga da djeca budu zajedno, ali ako će biti zajedno, kategorija teškoće mora imati adekvatno, primjereno okruženje, objašnjava psihologinja.

Kad je riječ o učenicima s određenim problemima u ponašanju, vjerojatno se radi o tome da nešto nije u startu dobro dijagnosticirano i nazvano pravim imenom, a onda, u skladu s tim, nije doneseno rješenje koje odgovara teškoći.

Zaključno, iako škole ulažu u različite programe prevencije i edukacije kako bi podržale mentalno zdravlje učenika, stručnjaci ističu da će povećana dostupnost školskih psihologa u budućnosti biti ključna za odgovaranje na sve složenije izazove. Današnji učenici suočeni su s mnoštvom novih problema, uključujući sveprisutnost tehnologije, rastući trend cyberbullyinga, usamljenost, te smanjene socijalne vještine, što sve dodatno opterećuje mentalno zdravlje i zahtijeva stručnu podršku.

Rad s darovitima

Centar za uočavanje i rad s darovitim učenicima »DaR« svoje aktivnosti započeo je formiranjem mobilnog stručnog tima koji je proveo testiranje svih učenika prvih razreda osnovnih škola Grada Zadra tijekom 2022., 2023. i 2024. godine, a uz testiranje novih učenika prvih razreda i u 2025. godini, planira daljnje osmišljavanje rada s darovitima i sustavnog praćenja darovitih učenika tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. Mobilni stručni tim sačinjavaju jedan psiholog zaposlen na puno radno vrijeme, jedan psiholog angažiran ugovorom o djelu te dva edukatora-rehabilitatora/osobe sa završenim specijalističkim studijem za rad s darovitima (RITHA program), također angažirani ugovorom o djelu.

Na ovaj način se planira daljnji razvoj instrumentarija identifikacije te u budućnosti multiplikacija na sve škole u županiji, a ne samo one kojima je Grad osnivač te kreiranje osobne karte darovitosti učenika i u obrazovnoj politici grada osigurati njezinu obveznu primjenu i prohodnost kroz vertikalu predškole, osnovne i srednje škole. Na tom tragu se planira ostvariti jača institucionalna suradnju sa Sveučilištem u Zadru, odjelima za psihologiju i pedagogiju, kako bi i studente uključili u rad s darovitim učenicima.