FOTO Održana središnja proslava Jubilejske godine, donosimo veliku fotogaleriju

Foto: MISLAV KLANAC

Na Mali Uskrs, u Nedjelju Božjeg milosrđa, na zadarskom Forumu održana je središnja proslava Jubilejske godine za tisuće vjernika iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije, članova i predstavnika crkvenih i civilnih zajednica, ustanova i institucija. U ovoj Jubilejskoj godini, Crkva nas poziva na obnovu vjere, zajedništva i predanost Bogu, a središnja proslava Jubilejske godine – Nedjelja Božjeg milosrđa, započela je pretprogramom u 16 sati, dok je slavlje svete mise održano u 17 sati ispred crkve sv. Marije. Zadarska nadbiskupija pripremala se za ovaj velik događaj mjesecima, a za završnu pripremu ukrašavanja za slavlje, zaslužni su i brojni volonteri i svećenici. Posebnost ovog slavlja naglašena je i svečanim oltarom za kojim se slavila misa, kojeg je izradio akademski umjetnik Dragan Kwiatkowski, upravo za proslavu Velikog jubileja 2000. godine, kad je slavljeno 2000 godina kršćanstva, a misno slavlje Godine jubileja na Forumu predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.

Na oltaru se nalazi reljef Isusa Krista u sredini, s razlomljenim kruhom u rukama – simbol euharistije, a pokraj njega su likovi sv. Stošije i sv. Donata, zaštitnika Zadarske nadbiskupije i Zadra.

Potpuni oprost

U danim koji su prethodili ovom susretu, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić isticao je kako su ovo okupljanje i molitvena proslava priznanje i javna zahvala svima koji doprinose općem dobru svojim poštenjem, brigom za bližnje, zauzetošću, jednostavnošću, svojim primjerom i tihom, ali postojanom vjerom i altruizmom. Upravo su misli o općem dobru istaknuli neki od vjernika s kojima smo razgovarali.

Jedna od njih je i Marija, kojoj ovaj dan daje nadu, vjeru u bolje sutra, a u Zadar je s obitelji stigla iz Kolana.

– Ovo je baš jedan poseban obiteljski dan u Božjem milosrđu. Nadam se da će Božje milosrđe past na svih nas, da će doći mir, da budemo susretljiviji jedni prema drugima. Da se počnemo uvažavati, a ne omalovažavati, da bude kako bi trebalo biti – u miru, kazala je Marija.

Bratovština Sv. Jurja iz Starigrada, koja je prošle godine obnovljena nakon 200 godina, također je svojim prisustvom uljepšala proslavu.

– U bratovštini nas je 24, a ovaj dan nam svima jako puno znači. Mislim da ljudi nisu ni svjesni što sve ovo znači, ali znači zbilja puno upravo radi potpunog oprosta. Nadam se da će svatko danas krenuti dalje punog srca, da svima nama bude bude bolje, ali bez Boga – ništa, naglasio je Šime Smokrović.

Da će ovaj dan ostaviti traga u srcima vjernika, potvrdila nam je i Neda Ricov.

– Kako je danas dan Božjeg milosrđa, došli smo kako bismo prisustvovali i proslaviti skupa s ostalim sudionicima koji su, kako vidimo, došli iz cijele županije. Osjećam da će ovaj dan mnogima donijeti srcu mir, zadovoljstvo, te da će mnogi osjetiti Njegovo prisustvo jer ovo je nešto zbilja veličanstveno, nešto što nas puni i daje nam snage za sutra, kazala je Neda.

Proslava Jubilejske godine

Snimio: Mislav Klanac

27.04.2025. 20:40

Galerija

Foto: Mislav Klanac

Graditi bolje društvo

Svetoj misi nazočio je velik broj vjernika, a nadbiskup Zgrablić istaknuo je kako u ovom zajedničkom slavlju, ujedinjeni s cijelom Crkvom koja živi u Zadarskoj nadbiskupiji, donosimo Gospodinu svoje živote, svoje radosti i terete i zahvaljujemo mu jer nas neprestano iznova podiže i šalje da budemo nositelji njegova milosrđa u svijetu.

– Danas, u uskrsnom ozračju i radosti, na Nedjelju Božjeg milosrđa u Jubilejskoj godini, okupljeni smo da zajedno slavimo ono što je temelj našega postojanja – Božje milosrđe i kršćansku nadu. Božje milosrđe je srce evanđelja, Radosna vijest, poruka i snaga nama. Božje milosrđe nikoga i nikada ne odbacuje, ali također, ni pred kim ne relativizira istinu. Božje milosrđe ne znači odobravanje, umanjivanje težine ili negiranje grijeha i zla, nego pokazuje neumornu Božju želju da nas spasi od grijeha, da nas iscijeli i oslobodi, da nas učini dionicima svoga vječnog života, svoje svetosti, kazao je nadbiskup Zgrablić tijekom svoje propovijedi.

– U ovoj Jubilejskoj godini, Crkva nas poziva da iznova doživimo snagu Božjeg oproštenja i oprosta i radost osobne obnove, što nas osposobljava i potiče da se zauzimamo za dobro pred svim ljudima. Milosrđe i nada idu ruku pod ruku. Jer onaj tko je doživio Božje milosrđe, ne može biti čovjek bez nade. I tko je iskusio Božje oproštenje i milosrđe, zna kako je velika Božja vjernost, dobrota i nježnost. To iskustvo rađa i njeguje nadu, kazao je nadbiskup zahvalivši okupljenima na njihovu prisustvu i podsjetivši kako graditi bolje društvo nije samo politička i ekonomska misija – to je duhovni poziv, da svatko, bez iznimke, gradi društvo u kojem će svaka odluka biti utemeljena na istini evanđelja, dobroti, milosrđu i uzajamnom poštovanju.

Humanitarna akcija

Generalni vikar Zadarske nadbiskupije, don Ante Sorić, predstavio je plodove korizmene humanitarne akcije, prikupljene donacije za Psihijatrijsku bolnicu Ugljan te zahvalio svima na potpori.

– Zajedničkim srcima prikupili smo sredstva za opremanje Odjela palijativne skrbi Psihijatrijske bolnice na Ugljanu – mjesta gdje se život njeguje do posljednjeg daha, s ljubavlju i dostojanstvom. Odaziv je bio ganutljiv i prepun milosrđa: prikupili smo 61.223,28 €. Svaka kap tog zajedničkog mora dobrote izraz je vjere koja nije ostala nijema, nego se pretvorila u živu ljubav prema bližnjemu. Ovom prigodom od srca zahvaljujem vama, dragim vjernicima Nadbiskupije i svim ljudima dobre volje, što su otvorili svoja srca. Vaša dobrota obnavlja lice Crkve i lice svijeta. Dobrota je svjetlo koje pobjeđuje tamu, naglasio je don Ante dok je nadbiskup Zgrablić ravnatelju Psihijatrijske bolnice na Ugljanu, Mladenu Mavaru, uručio ovaj dar kao znak blizine, molitve i trajne potpore.

Nakon mise mnogi vjernici su sudjelovali u procesiji s križem. Procesija s relikvijama svetaca i blaženika koju je predvodio nadbiskup Zgrablić, predstavljala je znak vjere i blagoslova, ali i snažan znak zajedništva čitave Nadbiskupije – vjernika, obitelji, župnih zajednica i svih ljudi dobre volje. Tisuće vjernika tako su duž Poluotoka kročile u molitvi i pjesmi.