Predsjednik zadarskog SU-a o pravu umirovljenika na prosvjedovanje: 'Nema tu neke ljevice i desnice'

Pod geslom »protiv siromaštva«, umirovljenici su u utorak prosvjedovali u Zagrebu i Rijeci, tražeći od Vlade da prosječna mirovina bude 60 posto prosječne plaće, kao što je i obećano uoči lokalnih izbora prije osam godina. Da je to predizborno obećanje Vlada i ispunila, umirovljenici bi sada, umjesto 500-tinjak ili – kako tvrde u Vladi 620 eura, imali skoro 800 eura mirovine. No do te svote, točnije, do prosječne mirovine između 750 i 800 eura, mirovine bi trebale stići tek do kraja mandata, kako je premijer Andrej Plenković obećao na dan održavanja prosvjeda. A do kraja mandata otprilike 80 tisuća umirovljenika umrijet će u zoni siromaštva – naime, statistike pokazuju da 40 posto umirovljenika živi u zoni siromaštva, a na godišnjoj razini u prosjeku premine oko 50 tisuća umirovljenika.

Statističke smicalice

Dok vladajući prosvjednike optužuju za politiziranje, predsjednik zadarske podružnice Stranke umirovljenika Duško Vuković, koji je, valja napomenuti, kao zadarski gradski vijećnik u koaliciji s HDZ-om, ističe da se umirovljenici bore za svoj »interes, status i standard kojeg nemaju«.

– To je sasvim legitimno. I mi smo interesna stranka i tu nema ni ljevice ni desnice. Da, neki su umirovljenici podržali Milanovića, ali nama je, u situaciji kada su parlamentarni izbori iza nas, a sve se rješava u parlamentu, važno da se govori o umirovljeničkim problemima,.a da svi oni koji mogu i žele – pomognu, kazao je Vuković, koji je prosvjednike u utorak podržavao iz Zadra.

– Organizirani polazak iz Zadra nije bio moguć, to je ogromna organizacija. Kad nemate novca, onda ste osuđeni na apele, rekao je Vuković pa se osvrnuo na više plasiranih dezinformacija – od »statističkih smicalica« na temelju kojih se govori o prosječnoj mirovini od 620 eura, do usklađivanja mirovina, koja vladajući uporno predstavljaju kao izraz dobre volje, a ne kao svoju zakonsku obavezu.

– Vlada i vladajući uvijek nastoje ublažiti kroz javni nastup tu negativnost koju umirovljenici nose kroz svoje mirovine. Nije mirovina 620, nego 509 eura. Statističkim smicalicama iz zajedničkog se fonda izostavljaju ljudi koji sad nisu u Hrvatskoj, a ostvarili su svoje pravo u Hrvatskoj, radeći i živeći ovdje. To je jedan jedinstveni fond i ne može se njih izbaciti samo da bi prosjek bio bolji i da možemo govoriti o 620 eura, kazuje Vuković.

Neuspješno usklađenje

Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji umirovljenici primaju u prosjeku 900 eura mjesečno, a o tome hrvatski umirovljenici mogu samo sanjati.

– Naše su mirovine takve kakve jesu iz više razloga. Prvi je razlog što se prilikom obračuna mirovina na temelju uplaćenih doprinosa odustalo od primarne formule izračuna mirovine. Do 1999. godine moglo se ići u mirovinu s 10 najboljih godina i iznosom mirovine koja je odgovarala od 75 do 80 posto prosječne plaće koju su primali tih godina. Ali to je prije 25 godina ukinuto, da bi se vratili na 40 godina, odnosno 35 u slučaju prijevremene mirovine. Na taj je način rastegnuta ta obračunska jedinica i onda dođete u situaciju da netko tko je radio 40 godina i uplaćivao doprinose kada ode u mirovinu ima 500 eura, tumači Vuković.

Na koncu su radničke mirovine ovakvim potezom umanjene za 200 eura mjesečno. A drugi razlog za male mirovine je, kako kazuje Vuković, takozvana trajna penalizacija.

– Od 10 do 20 posto se oduzima od obračunate mirovine onima koji odlaze u prijevremenu mirovinu s 35 ili 36 godina radnog staža. I to je trajno! Čak je i jedna od najsiromašnijih država u Europi ukinula trajnu penalizaciju, a oni koji kod nas odlučuju o tome još niti ne razmišljaju, govori Vuković.

Iako mirovine po automatizmu – i zakonu – rastu dva puta godišnje, nitko umirovljenicima ništa ne poklanja, kazuje Vuković i naglašava kako kroz usklađivanje mirovine rastu vrlo malo i nedovoljno, odnosno na određeni se način vrlo neuspješno usklađuju s rastom cijena.

Nužna izmjena zakona

– To je usklađivanje na temelju indeksa rasta cijena i plaća, a taj se iznos onda dodatno umanjuje. Dakle, umanjuje se mogućnost da koliko-toliko mirovine idu za plaćama, da prate plaće. Međutim, ta je obveza zakonska obveza, nitko to umirovljenicima ne poklanja, naglašava Vuković.

Za ispunjenje osam godina starog predizbornog obećanja o prosječnoj mirovini koja će iznositi 60 posto prosječne neto plaće, trebalo bi – kako je rečeno na prosvjedu – otprilike 1,5 milijardi eura iz državnog proračuna. A za povećanje plaća zaposlenih u državnom i javnom sektoru početkom godine izdvojeno je i više od tog, konkretnije 1,63 milijarde eura.

– Ja ne kažem da nije trebalo povećati plaće, ne želim biti demagog. Trebalo je povećati, ali trebalo je i gledati na umirovljenike. Za sve postoji rješenje, samo treba volje, zaključuje Vuković.

Iako je na dan prosvjeda premijer Plenković potpisao sporazum o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, najavio da će u saborsku proceduru biti upućena i Deklaracija o starijim osobama, a kazao je i da je cilj da do kraja mandata prosječna mirovina bude između 750 i 800 eura – Vuković ističe da je za poboljšanje statusa umirovljenika nužno izmijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju.

Primjer Slovenije

– To u osnovi praktički za status umirovljenika ništa ne znači. Ako se ne izmijeni ono što je najveća boljka mirovinskog sustava, nećete ništa postići. To su samo vatrogasne mjere koje nemaju nikakve svrhe, ističe Vuković.

Neke od stavki koje će nastojati implementirati u novi zakon bit će definiranje minimalne satnice po profesijama te povećanje takozvane aktualne vrijednosti mirovine, koja od 1. srpnja iznosi 13,17 eura. SU predlaže da se taj iznos poveća na 23 eura. Na taj bi se način, tvrdi Vuković, automatski podigla mirovina svim umirovljenicima, a za 500 tisuća umirovljenika koji imaju mirovinu ispod 500 eura, mirovina bi rasla za 200 eura.

– Slovenija, koja je nama najbliži susjed, ima 22 eura aktualne vrijednost mirovine. To dovodi do toga da je u Sloveniji prosječna mirovina 900 eura, a kod nas 509 eura, tumači Vuković te naglašava kako je to sustavna greška i nju treba ispraviti kroz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Ne bi ni onda umirovljenici mogli raskošno živjeti, ali bi mogli bar skromno životariti, bez kazališta, bez odmora i tako dalje. Vidite koliko stranih umirovljenika ima u predsezoni i posezoni, jer oni mogu putovati sa svojim mirovinama, ističe Vuković.

Još jedna od zakonskih izmjena za koje će se zalagati je da se umjesto minimalne plaće kojoj onda pribjegavaju svi poslodavci definira cijena minimalne satnice po profesijama. Na taj bi se način, objašnjava zadarski gradski vijećnik, doprinosi mogli povećati za čak tri puta.