Politički analitičari o (ne)važećim listićima, proceduri, rokovima: 'Ne vrijedi više Staljinova...'

Ustavni sud usvojio je žalbu Daniela Radete i naložilo Županijskom izbornom povjerenstvu Zadarske županije da izvrši kontrolu i ponovno prebrojavanje nevažećih glasačkih listića na izborima za Općinsko vijeće Grada Zadra na biračkom mjestu broj 8, na kojem je među nevažećim listićima pronađen jedan presudni glas koji bi – da nije zanemaren – nezavisnom Robertu Modriću donio mandat u Zadarskom Gradskom vijeću. Njemu je, naime, samo jedan glas nedostajao za prelazak izbornog praga i osvajanje mandata, a kada bi ušao u predstavničko tijelo, jedan bi mandat »otkinuo« od HDZ-a, koji bi tako pao na 12 vijećnika – a 14 im ih je potrebno za većinu.

(Ne)važeći listići

Sporni listić serijskog broja 0006336, zaokružen na glasačkom mjestu broj osam, sadrži zaokruženu listu broj sedam, listu Prava i pravde koju nosi nezavisni Robert Modrić, ali ispod teksta listića piše »neće, ne može« ili nešto slično. Osim jednog Modrićevog, među nevažećim listićima pronađena su i tri glasa za HDZ – na jednom je zaokruženo samo ime Šime ispred prezimena Erlić, na drugom kratica »HDZ«, a na trećem je zaokružen broj »5«, ali su i dopisana dva imena. Nijedan od ta četiri listića nije priznat kao važeći, iako se u DIP-ovom Podsjetniku za rad biračkih odbora na lokalnih izborima 2025. godine navodi da je važeći glasački listić »onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao«. Nevažeći glasački listić je, pak, »neispunjeni glasački listić, glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koju je kandidacijsku listu ili kandidata birač glasovao te glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više kandidacijskih lista, odnosno kandidata«.

Sva četiri sporna listića po toj su logici trebala biti proglašena važećima, s čime se u teoriji slažu i politički analitičari Zoran Pucarić i Davor Gjenero.

– Ako je nedvojbeno za koga je birač glasao, takav listić mora biti valjan. Nije propisano mora li zaokružiti broj, staviti X preko broja, nacrtati kvadrat oko broja ili zaokružiti ime. Ako je nedvojbeno za koga je glasao i ako ne postoji zaokružena još jedna lista, onda mislim da tu nema nikakve dileme treba li listić biti priznat ili ne, govori Pucarić, a njegove riječi potvrđuje i Gjenero.

– Listić je važeći ako je moguće nedvojbeno utvrditi volju birača, sasvim je sporedno je li zaokruženo ime, broj ispred liste, ako je iz listića moguće utvrditi nedvojbenu volju birača, to bi trebao biti važeći listić. Isto tako, ako je birač, osim što je izrazio nedvojbenu volju, uz to bilo što nadopisao na glasački listić, to glasački listić ne čini nevažećim, kaže Gjenero.

No, Izborno je povjerenstvo na koncu to koje odlučuje o zakonitosti izbora i o primjedbama, ističe Gjenero, a izvana je nemoguće procjenjivati njihovu odluku.

– Za to postoje više instance – sve do Ustavnog suda, koje u takvoj situaciji donose odluke. Zbog toga je pogrešno govoriti bilo što prije nego što se ta procedura provede do kraja.

Procedura je na koncu okončana u srijedu, 28. svibnja, kada je Ustavni sud donio odluku o kojoj ovisi sastav zadarskog Gradskog vijeća.

Promatrač, prigovor, rok

Od objave privremenih rezultata 19. svibnja, Županijsko izborno povjerenstvo u više je navrata odbilo zahtjeve Roberta Modrića, Daniela Mijatovića, nezavisnih kandidata s liste stranke Pravo i pravda, te SDP-ova Daniela Radete za ponovno brojanje glasova i uvid u nevažeće glasačke listiće – kojih je u Zadru bilo 681.

Na koncu je uvid u nevažeće listiće s dijela biračkih mjesta Gradsko izborno povjerenstvo tek 23. svibnja omogućilo SDP-ovu promatraču Kristijanu Radeti. Naime, sukladno spomenutom DIP-ovom Podsjetniku za rad biračkih odbora na lokalnim izborima 2025. godine, promatrači mogu izvršiti uvid u izborni materijal sve do proglašenja konačnih rezultata izbora. Čim mu je omogućen uvid, promatrač je isti dan prijavio da je pronašao listić koji Modriću nosi mandat u Gradskom vijeću, no njegov prigovor ŽIP odbija jer promatrači nisu ovlašteni za podnošenje prigovora.

SDP, koji je kao stranka ovlašten za podnošenje prigovora, također isti dan, 23. svibnja – čim je utvrđen nepriznati glas za Modrića – podnosi prigovor, no njega ŽIP također odbija i to zato što ga ocjenjuju nepravovremenim.

Naime, ŽIP je zakonom definiran rok od 48 sati za podnošenje prigovora tumačio kao razdoblje koje počinje teći od trenutka objave privremenih rezultata 19. svibnja, pa je prigovor koji je Radeta u ime SDP-a podnio 23. svibnja ocijenjen kao zakašnjeli. Zbog toga se SDP obratio Ustavnom sudu, a u žalbi tvrde da rok treba teći od posljednje izborne radnje – u ovom slučaju, od trenutka kad su otkrivene nepravilnosti prilikom uvida u nevažeće izborne listiće, što se dogodilo 23. svibnja. Prigovor je, dakle, podnesen istog dana kada je omogućen uvid u listiće, što je sukladno odluci Ustanog suda bilo pravovremeno.

– Nova izborna radnja Gradskog izbornog povjerenstva, koja je nastala 23. svibnja 2025. je radnja kojom su utvrđene moguće nepravilnosti u izbornom materijalu. U skladu s time, početak roka za podnošenje prigovora Županijskom izbornom povjerenstvu potrebno je računati od kada je poduzeta ta izborna radnja, dakle od 23. svibnja 2025, stoji u odluci Ustavnog suda.

Nedovoljno educirani

Ovakav ishod prognozirali su i naši sugovornici.

– Ne mogu oni iskazati žalbu ako nisu vidjeli da postoji razlog za žalbu, odnosno da biste mogli podnijeti žalbu, najprije morate imati spoznaju zbog čega se žalite. Nema smisla žaliti se da vjerojatno postoji jedan valjani listić među nevažećima ako to niste vidjeli, ističe Pucarić, pa podsjeća da je Ustavni sud dosad više puta poništavao odluke izbornih povjerenstava i vraćao priču na početak. I u Lećevici su sada poništeni izbori, govori pa zaključuje da da Ustavni sud u principu radi korektno.

– Žalba Ustavnom sudu zapravo je zahtjev da se zaštiti pravo sudionika u izborima da naprave nešto što je propisano. Neće Ustavni sud proglasiti listić važećim ili nevažećim, ali će naložiti da se nešto ili razmotri ili odluči, govori Pucarić pa ističe da je u cijeloj priči problematično što su na tri različita biračka mjesta ukupno četiri listića netočno proglašena nevažećima.

Očito je, dakle, da ni promatrači, a ni članovi biračkog odbora, nisu dovoljno educirani.

– Treba izanalizirati kako se to uopće moglo dogoditi, izborni je proces pod sumnjom ako su na različitim biračkim mjestima pronađeni listići koji su važeći, a svrstani su u nevažeće, to je nešto što je u principu neprihvatljivo. Valjda bi do sada već trebali biti uspostavljeni standardi, valjda ne vrijedi više ona Staljinova, nije važno kako se glasa nego kako se broji glas, govori Pucarić pa upozorava na još jedan problem.

– Promatrači su na različitim izborima različito birani. Negdje oni predstavljaju sastav skupštine, negdje sudionike izbora, to bi napokon trebalo uniformirati da se na jedinstven i jednak način uvijek imenuju. Osim toga, ako tražite uvid u listiće, onda bi valjda trebalo biti propisano da vam se uvid mora omogućiti u propisanom roku i da se onda rok za žalbu produljuje za vrijeme dok pogledate te listiće.

Elektronsko glasanje

– No, sada ćemo imati tri godine do sljedećih izbora i to je idealno vrijeme za mijenjane zakona i ispravljanje pogrešaka, možda i uvođenje elektronskog i dopisnog glasanja i slično. Daleko smo došli s tehnologijom i bilo bi krajnje vrijeme da je počnemo koristiti, jer bi onda i brojanje bilo vrlo jednostavno i ne bismo imali pogrešaka, smatra Pucarić.

Poput Pucarića, i Gjenero drži da Hrvatska ima korektan sustav provođenja i nadzora izbora, pa zbog tog misli da nije dobro izvan rokova i izvan procedura prije vremena procjenjivati odluke koje se donose unutar sustava.

– Judikatura Ustavnog suda je korektna, prema tome nema razloga ne vjerovati Ustavnom sudu, govori Gjenero, pa dodaje da se ne sjeća da bi ranije odluke nižih izbornih povjerenstava bile sporne i da bi bile in favorem jednoj ili drugoj strani.

– Zato i imamo sustav da izborna kontrola počiva na sudstvenoj vlasti, a ne na političkim institucijama, naglašava Gjenero.

– Prigovor mora biti proceduralno ispravno uložen, inače je nevažeći. To nije formalnost, to je stvar procedure i zakonitog načina korištenja pravnih lijekova, a svako nepoštivanje procedure sankcionira se odbacivanjem prigovora, smatra Gjenero, pa ponavlja kako Ustavni sud procjenjuje opravdanost odluke ŽIP-a da je prigovor podnesen izvan zakonom određenog roka. To je naprosto, zaključuje Gjenero, stvar koju mora tumačiti pravni autoritet.