Pokrenute aktivnosti sanacije bazena lužine pored Obrovca: 'Nisu označeni ni ograđeni...'

Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (MZOZT) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) su u srpnju prošle godine pokrenuli aktivnosti za nastavak i završetak sanacije bazena lužnatih voda i crvenog mulja bivše Tvornice glinice kod Obrovca. Ovo ministarstvo objavilo je to nedavno u okviru Informacije o stanju u gospodarenju otpadom – ožujak 2025. Radovi na sanaciji ovih bazena, a za koji posao je bio potpisan ugovor i određen rok izvođenja, zaustavljeni su u prosincu 2010. prije svega zbog nepovoljnih izvješća inspekcija koje su nadzirale provedbu tog posla.

– U suradnji s nadležnim tijelima za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa RH u tijeku je utvrđivanje činjenica s pravnog i tehničkog aspekta, kao i novonastalih okolnosti na lokaciji, budući da su u neposrednoj blizini izgrađena energetska postrojenja, navodi se u spomenutoj informaciji Ministarstva zaštite okoliša.

Izvori financiranja

Na stanje jedne od najpoznatijih hrvatskih crnih točaka upozoreno je i u izvješću pučke pravobraniteljice za 2023. godinu.

– Bazeni crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice u Obrovcu nisu označeni ni ograđeni i pristup im je slobodan, a nalaze se u blizini rijeke Zrmanje. Bazeni su djelomično ograđeni nižim nasipom te je u slučaju obilnijih kiša moguće njihovo izlijevanje. Po pitanju sanacije nema aktivnosti, odnosno radovi nisu dovršeni zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju sanacijskih radova i kaznenog postupka koji je u tijeku, ističe se u izvješću pravobraniteljice koja je ponovila svoju preporuku Ministarstvu zaštite okoliša, da u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša te Općinom Jasenice i Zadarskom županijom propiše obvezu označavanja ove crne točke te je ogradi.

U Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2023. – 2028. godine navodi se, pak, kako u vezi bazena crvenog mulja i otpadne lužine bivše tvornice glinice nema aktivnosti.

– FZOEU je u prosincu 2010. kao investitor prekinuo radove na sanaciji iako oni nisu završeni zbog pravnog statusa dosadašnjih ugovora o izvođenju radova na ovoj sanaciji i zbog kaznenog postupka koji je u tijeku. Planira se izrada projektne dokumentacije za završetak sanacije. Dijelom je provedena sanacija kojom je trebalo zbrinuti oko 400.000 metara kubnih crvenog mulja i oko 800.000 m³ otpadne lužnate vode. Mogući izvori financiranja su nacionalna sredstva FZOEU-a i EU, napominje se u Planu.

Sudjelovanje u sanaciji

Zanimljivo je kako je investitor već treće sunčane elektrane na predjelu Bravar u Zatonu Obrovačkom, tvrtka EnergoVizija iz Zagreba, u javnoj raspravi o prijedlogu V. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja (PPU) Općine Jasenice zapravo najavila kako bi se mogla uključiti u posao sanacije ovih bazena lužine, kad Fond objavi takav natječaj.

– Predlažemo da se u Izmjenama Prostornog plana uređenja uvede mogućnost izgradnje objekata s namjenom provođenja djelatnosti gospodarenja opasnim i neopasnim otpadom, a u svrhu provođenja sanacije bazena crvenog mulja. Smatramo da bi bilo svrhovito da se ovakva mogućnost osigura barem u odredbama PPU-a Općine­, odnosno da se osigura instalacija postrojenja za gospodarenje građevinskim otpadom za trenutačnu obradu (recikliranje) iskopa na slobodnom prostoru u neposrednoj blizini postojećih bazena. Sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom te Pravilniku o gospodarenju otpadom za postupak sanacije bazena bit će potrebno ishođenje dozvole za gospodarenje otpadom, a čiji je dio opis i navedena lokacije. Na ovakav način bi se omogućilo pristupanje sanaciji bazena s crvenim muljem, ističu iz EnergoVizije, no predstavnici izrađivača Izmjena Prostornog plana, Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, odbili su ovaj prijedlog pojasnivši kako ovakav zahvat nije predviđen Odlukom o izradi V. Izmjena i dopuna PPU-a Općine Jasenice, niti Prostornim planom Zadarske županije.

Ugovor iz 2006.

Inače, ugovor o čišćenju bazena crvenog mulja i lužine u bivšoj tvornici glinice u prosincu 2006. potpisali su čelnici Fonda za zaštitu okoliša i zadarske tvrtke Sirovina odlagalište, koja ga je dobila na javnom natječaju. Ugovor je bio vrijedan 10.707.784,2 eura.

Nakon zatvaranja tvornice glinice u Obrovcu 1981. u bazenima je ostalo 720.000 prostornih metara crvenog mulja i oko milijun m³ otpadne lužine u dvama bazenima. Program čišćenja izradila je zagrebačka Agencija za posebne otpade, a prihvatilo ga je Ministarstvo zaštite okoliša. U idućih pet godina, po predloženom tehnološkom rješenju, trebao se ukloniti tekući otpad i stvarati nepropusni izolacijski sloj iznad crvenog mulja. No, u prosincu 2010. radovi su zaustavljeni zbog spomenutih nepovoljnih izvješća nadzornih inspekcija i pokrenutih kaznenih postupaka.

U internoj analizi Ministarstva zaštite okoliša ukazano je na niz problema u samoj izvedbi projekta, od znatnih odstupanja u radu Sirovine odlagališta i pogrešnih procjena projektanta, HEP-ove tvrtke APO-a, pa do zanemarivanja mogućnosti jačih potresa i nužnosti građevinskih zahvata na obodima ovog područja.

Država oštećena za
6,1 milijun eura

Zbog kršenja zakona u provedbi projekta sanacije ovih bazena podignuta je optužnica protiv bivšeg šefa Fonda za zaštitu okoliša Vinka Mladinea i vlasnika tvrtke Odlagalište sirovina Mihe Zrnića Marinovića. Sirovina odlagalište, tvrtka koja je također optužena, u nepune je četiri godine Fondu ispostavila i naplatila ukupno 29 »privremenih situacija« u iznosu većem od 16,6 milijuna eura za radove i građevinski materijal koji su već bili plaćeni temeljem drugih ugovora. Tvrtka zadarskog poduzetnika, poznatog kao »dalmatinski kralj otpada«, stekla je korist od gotovo 4,9 milijuna eura, dok je Fond oštećen za 6,1 milijuna eura.