Početkom listopada prisjećanje na patnje grada Zadra: Ove godine održat će se okrugli stol, evo detalja

Početkom listopada 1991. godine Zadar je doživio svoje najteže dane, tisućama granata i kasetnim bombama pogođeno je 120 objekata, a samo 6. listopada poginula su 23 civila. Svake se godine Zadrani prisjećaju svih onih koji su za domovinu dali najvrjednije, svoj život, a ove godine, u organizaciji Matice hrvatske, Udruge hrvatskih liječnika dragovoljaca 1990.,1991. te udruge Žene u Domovinskom ratu, održat će se zanimljiv okrugli stol, s onima koji su tih dana, u takvim strašnim okolnostima, rađali ili pak dolazili na ovaj svijet.

O toj ideji, ciljevima, ali i potrebi za dugotrajnom, sustavnom edukacijom mlađih naraštaja razgovarali smo s Miljenkom Dujelom, poznatim redateljem, novinarom, producentom, putopiscem i humanitarcem te prim. dr. Petrom Lozom koji se zalaže i za bolji zdravstveni sustav i za branitelje.

Zanimljiva ideja

Htjeli su, kažu, ove godine napraviti nešto drugačije, ali i otvoriti dijalog koji je, s obzirom na sva trenutačna događanja, prijeko potreban.

– Zbog objektivnih razloga, ne možemo doći do podataka o rođenima, stoga ovim putem pozivamo one koji su rođeni 4.,5. i 6. listopada 1991., u najtežim danima za naš grad, kao i majke koje su strepile hoće li donijeti na svijet svoju djecu jer od kuće do bolnice bilo je opasno doći, a i rodilište je bilo bombardirano, da nam se jave. Isto tako, pozivamo i branitelje da nam ispričaju kako im je bilo na prvoj crti, znajući da grad krvari, govori Dujela, a svi koji se pronalaze u ovom pozivu mogu mu se javiti na broj 0996933805.

Prije okruglog stola prikazat će se dijelovi dokumentarca, a valja podsjetiti da je upravo Dujela napravio prvi dokumentarac o razaranju grada »Zadre, moj galebe, moja slobodo«.

A koliko je obilježavanje i prisjećanje potrebno, objašnjava prim. dr. Lozo koji ovom projektu pristupa i kao sudionik i kao znanstvenik.

– Svjedočimo kotrljanju tamnih oblaka i na svjetskom i na europskom obzoru, zato mi želimo, prvi u Hrvatskoj, iskoristiti nove spoznaje do kojih su došli svjetski znanstvenici. Naime, prvi put u ljudskoj povijesti dokazano je kako ratno nasilje i teški stres mijenjaju gene, a ti promijenjeni geni prenose se na treću generaciju, dakle na unučad, tumači prim. dr. Lozo i napominje kako je, nažalost, prevencija i u društvu i u zdravstvenom sustavu potpuno zanemarena.

Miljenko Dujela i prim. dr. Petar Lozo

Muzej ili spomen-soba

Umjesto prevencije i dijaloga, u Hrvatskoj je sve veća polarizacija društva, pa je njihova ideja otvoriti razgovor, ukazati na potrebu poštivanja istine – temeljene na činjenicama, kako bi se izbjegli sukobi u budućnosti.

– Želimo ovim razgovorima pokazati da treba razumjeti neke stavove ljudi, danas imamo ljude koji se osjećaju kao pobjednici, koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, i one koji u toj pobjedi vide samo crno. Želimo otvoriti dijalog, u nadi da ćemo napokon postići zajedništvo, temeljeno na istini, ističe prim. dr. Lozo.

Međutim, ovaj je okrugli stol, naglašava Dujela, samo kap u moru onoga što bi trebalo učiniti kad je riječ o ovoj tematici.

– Odavno predlažem da se napravi spomen-soba ili Muzej obrambenog Domovinskog rata. Predložio sam to još 1992. godine gradskim ocima, točnije Davoru Arasu, tadašnjem predsjedniku Skupštine. U spomen-sobi smo htjeli pohraniti sav materijal snimljen na VHS-u. Brojni su amateri snimali što se u to vrijeme događalo na njihovim pragovima. Patnja grada očima amatera puno je više nego što je HRT uspio napraviti. Nažalost, ne znam zašto, to se nije ostvarilo, kazete su sad već izgubljene, preko nekih su snimani i pirevi…, priča Dujela i dodaje kako oni preko granice tvrde da lažemo jer nije isto nešto napisati i prikazati snimljeno gdje je pala granata, koga je ubila i ranila…

– Kao da taj dio povijesti netko želi obrisati, prekriti prašinom, ali na nama je da tu prašinu otpuhnemo, to je naša domovina, ističe Dujela.

Ne upiru prstom…

Potrebu za takvim muzejom prepoznaje i zadarski gradonačelnik Šime Erlić koji je njegovo osnivanje i obećao u nedavnoj predizbornoj kampanji, a dodatno se za to zalaže i DOMiNO-ov vijećnik, dr. Damir Biloglav. Također, na nedavnom sastanku župana Zadarske županije Josipa Bilavera s braniteljskim udrugama, između ostaloga, razgovaralo se i o osnivanju stalnog postava unutar Narodnog muzeja Zadar, posvećenog Domovinskom ratu, kao i o projektu Memorijalnog centra Domovini ZaDar, za koji se čeka usvajanje prostorno-planske dokumentacije u Gradu Zadru.

S obzirom na zainteresiranost svih dionika, za očekivati je skoru realizaciju, a Dujela ističe kako bi, naravno, vrlo rado ustupio svoje materijale.

– U mojoj arhivi kući ničemu ne služe, a na ovaj način bi učenici, i svi drugi, mogli vidjeti što se događalo u Zadru, kao u Vukovaru, kazuje Dujela, dok prim. dr. Lozo dodaje kako je sramota da djeca ne znaju što je Zadar doživio tih dana.

Na koncu, obojica naglašavaju kako ne upiru prstom i ne traže krivce, ali…

– Narode, došlo je vrijeme da se osvijestimo, poručuju.