PAKLENE VRUĆINE 'Ovo sada je najhladnije ljeto koje ćemo doživjeti...'

Od poplava, saharskog pijeska, toplinskih valova do superćelija i tuče koja lomi krovove, u zadnje vrijeme, vidjeli smo sve. Vremenske neprilike postaju sve učestalije diljem svijeta, a zadnje nevrijeme koje je pogodilo zagrebačku regiju i istok Hrvatske navelo nas je na razmišljanje o našem području; kakve su mogućnosti da nas pogodi tako strašno nevrijeme, kao i koji su načini da se zaštitimo, spriječimo ili ublažimo posljedice vremenskih nepogoda. O trenutnim promjenama i onom što karakterizira naše područje razgovarali smo s redovitim profesorom s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru Robertom Lončarićem.

Posljedice klimatskih promjena

Najprije nam je profesor Lončarić objasnio zašto dolazi do sve češćih vremenskih ekstrema.

– Posljedica je to klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja zbog sve izraženijeg efekta staklenika uslijed povećanja koncentracije stakleničkih plinova u našoj atmosferi, kao što su ugljikov dioksid ili metan i, posljedično, vodene pare kao najvažnijeg stakleničkog plina. Temperatura zraka konstantno raste, pa smo svjedoci da je svaka sljedeća godina sve toplija i toplija. Popularno se kaže da je ovo najhladnije ljeto koje ćemo doživjeti jer će svako biti sve toplije i toplije. Međutim, to ne mora biti tako jer trend porasta temperature zraka nije nužno linearan pa se može dogoditi i pokoja godina hladnija od prosjeka. Porast temperature zraka uvjetuje i povećavanje isparavanja vode s kopna, biljaka i oceana, stoga sve više i više vodene pare prelazi u atmosferu. Ta vodena para sadrži tzv. latentnu toplinu, onda postoji i puno energije ili »goriva« za ekstremne vremenske pojave, tumači Lončarić.

Pod ekstremnim pojavama, obrazložio nam je profesor, podrazumijevamo ekstremne količine oborina, ekstremne brzine vjetra i ekstremno velike tuče, pojave koje su češće u unutrašnjosti Hrvatske nego u priobalju.

– Posebice su česte ekstremne vremenske pojave u središnjim i istočnim dijelovima zemlje, u kojima, zbog zaravnjenog reljefa, dolazi do intenzivnog zagrijavanja podloge. Kad u tu jako zagrijanu atmosferu prodre nestabilan zrak koji sadrži puno vodene pare, a kontinentalni dio Hrvatske je podložniji prodorima tog nestabilnog vlažnijeg zraka s Atlantika nego priobalni dio Hrvatske, dogode se jaka konvektivna gibanja, uslijed kojih dolazi do formiranja kumulonimbusa, olujnih oblaka iz kojih onda pada velika količina oborina u kratko vrijeme, a često pada i tuča. Kao što smo se mogli uvjeriti i ove i prošle godine, u tom dijelu Hrvatske postoje mogućnosti razvoja i većih olujnih sustava, tzv. superćelija koje mogu uzrokovati, uz ekstremne količine oborina, i tuču promjera većeg od 5 centimetara, kao i kratkotrajan, ali vrlo snažan vjetar koji može doseći i orkansku snagu, pojašnjava Lončarić.

Najviše zabilježene temperature

– Na širem zadarskom području vremenski ekstremi uglavnom su vezani za stvaranje izoliranih olujnih oblaka, odnosno kumulonimbusa, uz koje se razvijaju lokalne vremenske nepogode koje zahvaćaju manja područja. Područje Ravnih kotara zbog svoje je zaravnjenosti posebice pogodno za razvoj kumulonimbusa koji se tamo u ljetnim mjesecima razvijaju gotovo svakodnevno, pa nije rijetka situacija da na se području primjerice Posedarja dogodi grmljavinsko nevrijeme, a da je istodobno u Zadru sunčano i stabilno vrijeme. Za razvoj grmljavinskih oblaka na području Ravnih kotara značajno je i lokalno isparavanje s Karinskog i Novigradskog mora te s umjetnih jezera Štikada i Ričica u zaleđu čime se dodatno destabilizira atmosfera i povećava mogućnost razvoja dnevne naoblake te u konačnici pljuskova praćenih grmljavinom. Zadar je povremeno izložen ekstremnim vremenskim prilikama, međutim nisu toliko intenzivne i česte kao one u kontinentalnom dijelu Hrvatske, kazuje Lončarić i navodi kao primjer takvog slučaja kod nas nevrijeme u rujnu 2017. godine kad se ekstremna količina oborina u nekoliko sati izlila na grad.

S obzirom na to da je ovih dana upaljen crveni meteoalarm te svi osjećamo posljedice ovog toplinskog vala dotaknuli smo se i ekstremno visokih temperatura.

– Što se tiče visokih temperatura, one su se ove godine počele javljati jako rano, već u ožujku kada su u jugoistočnoj Europi, ali i dijelovima istočne Hrvatske, temperature dosegle, pa čak i prešle 30 stupnjeva Celzija. I trenutno smo usred toplinskog vala koji će po prognozama još potrajati, ali moramo naglasiti kako se u Zadru ipak ne bilježe ekstremno visoke temperature kao u nekim drugim dijelovima Hrvatske. Zadarska meteorološka postaja je postaja s jednim od najnižih izmjerenih maksimuma u Hrvatskoj te na njoj nikad nisu zabilježene temperature iznad 40 stupnjeva. Najviša temperatura zabilježena je u kolovozu 2022. godine kad je izmjereno 39,1 stupanj Celzija, dok je prijašnji maksimum bio iz 2017. godine kad su izmjerena 36,3 stupnja Celzija, govori Lončarić i objašnjava da su te razmjerno niske ekstremne vrijednosti temperature zraka djelomično uvjetovane i položajem zadarske meteorološke postaje na Puntamici jer je na njoj izražen utjecaj maestrala tijekom ljetnih mjeseci, a on puše preko otvorenog dijela zadarskog akvatorija te upravo taj maritimni utjecaj snižava temperaturne ekstreme.

Robert Lončarić, redoviti profesor Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru

Povećavanje zelenih površina

Tijekom razgovora i prisjećanja značajnijih vremenskih neprilika posljednjih nekoliko godina, upitali smo profesora što se može napraviti da zaštitimo ljudske živote, građevine ili usjeve od sve češćih nepovoljnih vremenskih uvjeta.

– Ako pričamo o tuči i o zaštiti poljoprivrednih dobara, postoje zaštitne mreže koje se stavljaju iznad, primjerice, voćnjaka koji su često pogođeni tučom. Naravno, to je skupo rješenje, ali je i jedina fizička zaštita koju možete pružiti poljoprivrednim kulturama. U posljednje se vrijeme vodi rasprava o protugradnoj obrani koja nije pokazala nikakvu učinkovitost u obrani od tuče, o čemu je i struka dala svoje mišljenje, pa se u te sustave više neće ulagati financijska sredstva. Ono u što se ulaže jest bolje pokrivanje Hrvatske meteorološkim radarima, stoga od nedavno postoji i jedan takav kod Debeljaka koji pokriva ovo područje Srednjeg Jadrana i taj sustav ranog upozorenja je najbolja zaštita od negativnih posljedica ekstremnih vremenskih prilika. Što se tiče borbe s klimatskim promjenama, mi kao društvo i kao pojedinci možemo ići putem dva smjera djelovanja. Jedan smjer je ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a drugi je prilagodba klimatskim promjenama. Moramo raditi na tome da što manje utječemo na ubrzavanje klimatskih promjena, odnosno globalnog zagrijavanja. Poplave i ekstremne temperature, osobito u gradovima, mogu se ublažiti putem ozelenjavanja urbanih površina koje sprječavaju povećavanje efekta toplinskih otoka iznad gradova, a i smanjuju mogućnosti pojava urbanih poplava. Povećanjem zelenih površina u gradovima pomaže se i snižavanju temperature zraka u gradovima što u konačnici ima za rezultat i poboljšanje kvalitete života u gradu. Ekstremne situacije poput poplave koja je početkom proljeća pogodila zadarsko područje će se nastaviti događati i to u sve kraćim intervalima, a sve kao posljedica globalnog zatopljenja, ističe Lončarić.