Ovo je glavni izvor onečišćenja zraka na zadarskom području: 'Klimatske promjene mogu imati različite utjecaje'

Nakon proteklih nekoliko tjedana tijekom kojih su se mogla čuti brojna upozorenja zbog loše kvalitete zraka, podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pokazuju da se stanje ponešto poboljšalo – 1. veljače razine PM2,5 čestica bile su prihvatljive i umjerene u čitavoj županiji, dok je u Zadru 2. veljače koncentracija bila u kategoriji loše. Razine PM10 čestica, s druge strane, u spomenutim danima bile su u najboljim kategorijama – dobro i prihvatljivo.

Alarm za onečišćenje periodički se pali svake zime, kada za stabilnih meteoroloških prilika dominira onečišćenje zraka lebdećim česticama promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (PM2,5 i PM10). Njihova je povećana koncentracija u posljednjih desetak dana zabilježena i na području Zadarske županije.

Prozračivanje atmosfere

– Općenito, glavni uzroci povećanih koncentracija lebdećih čestica su emisije iz kućnih ložišta tijekom sezone grijanja (paljenje biomase i fosilnih goriva), promet, industrija te povremeno i prekogranično onečišćenje. Stabilni atmosferski uvjeti (posebno izostanak vjetra) dodatno pogoršavaju situaciju, jer smanjuju disperziju onečišćujućih tvari. S druge strane, oborine pridonose poboljšanju kvalitete zraka ispiranjem atmosfere, tumači Kornelija Špoler Čanić iz DHMZ-a.

Izvješće o provedbi programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Zadra (2015.–2019.) daje nešto konkretnije podatke o glavnim izvorima emisija onečišćujućih tvari, makar kada je u pitanju središte županije – glavni izvori tvari PM10 na području Zadra su cestovni promet, odlaganje komunalnog otpada na odlagališta, necestovna vozila i strojevi.

Velike koncentracije lebdećih čestica veći problem predstavljaju kontinentalnom dijelu države, dok se u priobalju u pravilu bilježe bolji rezultati, zahvaljujući prvenstveno klimatološkim razlikama. Naime, u priobalnim krajevima, kako naglašavaju u DHMZ-u, vjetrovi poput bure i juga povoljno utječu na prozračivanje atmosfere.

Za razliku od kontinenta, u priobalju se alarm uglavnom pali ljeti, kada se u pravilu bilježi porast druge onečišćujuće tvari, prizemnog ozona, koji nastaje i to iz dušikova oksida i hlapljivih ugljikovodika (koji nastaju izgaranjem goriva u automobilima), te uz djelovanje sunčeve svjetlosti. Koncentracije prizemnog ozona, dakle, izrazito ovise o meteorološkim prilikama, a ako se u obzir uzmu klimatološke promjene, za očekivati je da će taj utjecaj u budućnosti biti još izraženiji.

Dvije mjerne postaje

– Klimatske promjene mogu imati različite utjecaje na kvalitetu zraka u priobalnim i kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Općenito se očekuje da će u Hrvatskoj biti toplije i sušnije, što može značiti smanjenu učestalost oborina i time manje prilika za prirodno ispiranje atmosfere. Također, produljenje sušnih i toplih razdoblja može dovesti do češćih i intenzivnijih šumskih požara tj. produljenja požarne sezone, koji su značajan izvor lebdećih čestica (s obzirom na to da se radi o gorenju biomase). Šumski požari su općenito češći u priobalju. Osim toga, produljenje toplih razdoblja može pogodovati češćim epizodama povišenih koncentracija prizemnog (troposferskog) ozona, posebice u urbanim sredinama s gustim prometom, gdje emisije dušikovih oksida u kombinaciji sa sunčevim zračenjem potiču njegovo stvaranje, objašnjava DHMZ-ova voditeljica Služba za informiranje, odnose s javnošću i korisnike.

Kvaliteta zraka na području Zadarske županije mjeri se na dvije mjerne postaje u sklopu Državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka, u Polači (Ravni kotari) i na Dugom otoku (Vela straža), a ako se promotre rezultati zabilježeni u posljednjih godinu dana, ispostavlja se da je kvaliteta uglavnom u kategorijama »dobro« i »prihvatljivo«. U gradu Zadru, međutim, kvaliteta zraka uopće se ne mjeri – tek Odvodnja na UPOV-u Centar mjeri razinu sumporovodika, dok Hrvatski zavod za javno zdravstvo, s druge strane, kakvoću zraka na području grada Zadra samo procjenjuje na osnovu kemijskih pokazatelja.

Bolje nego prije

– Mi nemamo konkretna mjerenja kvalitete zraka u Zadru, odnosno nemamo mjernih postaja na području grada jer se na temelju procjena nije pokazalo da smo na nekoj razini na kojoj bi već trebali početi mjeriti. No, uskoro ćemo krenuti u izradu Izvješća o izvršenju Programa zaštite okoliša, pa ćemo vidjeti hoće li se što po tom pitanju trebati mijenjati u narednom četverogodišnjem razdoblju, tumači Žana Klarić, pomoćnica pročelnika za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša i donedavna voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša, pa napominje da na području Zadarske županije nema velikih industrijskih postrojenja koja bi značajnije mogla utjecati na kvalitetu zraka, a glavni izvor onečišćenja zraka je promet. Taj utjecaj osobito dolazi do izražaja ljeti, tijekom turističke sezone, kada autocesta Zagreb – Karlovac – Gospić – Zadar – Split – Dubrovnik postaje najprometniji koridor u RH.

Od 15. siječnja ove godine DHMZ izdaje prognozu kvalitete zraka za dva dana unaprijed, a prognoza i aktualna kvaliteta zraka na postaji Polača, kao i na ostalim postajama državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka kojom upravlja DHMZ, može se pratiti na mrežnim stranicama DHMZ-a i na portalu Kvaliteta zraka u Hrvatskoj Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Prema tim podacima 1. veljače razine PM2,5 čestica bile su prihvatljive i umjerene u čitavoj županiji, dok je u Zadru dan kasnije koncentracija ušla u kategoriju loše. Razine PM10 čestica, s druge strane, bile su u spomenutim danima u najboljim kategorijama – dobro i prihvatljivo.

Kako kazuju u DHMZ-u, kvaliteta zraka u Hrvatskoj danas je znatno bolja nego prije 20 ili 30 godina, osobito u pogledu lebdećih čestica i kiselih kiša.

Na otoku se lakše diše

– To je rezultat smanjenja teške industrije i strožih regulativa u prometu i industriji. Ipak, u kontinentalnim gradovima problem i dalje mogu predstavljati emisije iz prometa i kućnih ložišta, osobito u uvjetima stabilne atmosfere. U priobalnim krajevima, posebice u Dalmaciji, takvi problemi su manje izraženi zbog utjecaja obalne cirkulacije i vjetra, navode iz DHMZ-a.

Pri analizi kvalitete zraka ključne su četiri onečišćujuće tvari koje imaju najznačajniji utjecaj na zdravlje stanovništva: lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 μm (PM2,5 i PM10), dušikov dioksid (NO2) te prizemni ozon (O3). Tijekom zimskih mjeseci koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2,5 povremeno prelaze dopuštene vrijednosti – dozvoljene razine PM2,5 iznose 25 μg/m3, a PM10 čestica 50 μg/m3, što se dogodilo i prije desetak dana na mjernoj postaji Polača, ali i na drugim postajama u Hrvatskoj.

Konkretnije, prema izvornim satnim podacima mjerenja – nad kojima nije provedena kontrola, te uslijed različitih utjecaja na analizator zraka u pojedinim slučajevima vrijednost može odstupati od stvarne – na mjernoj postaji u Polači 17. siječnja zabilježene su najviše koncentracije čestica lebdećih čestica – koncentracija PM10 čestica u 15 sati popela se na 149,90 (kategorija vrlo loše ima raspon 100-150), a PM2,5 je s koncentracijom 91,6 ušao u najgoru od šest kategorija – izuzetno loše (raspon je od 75 do 800).

Savjeti građanima

Ako se analiziraju podaci od siječnja ove godine, u Polači je većinom koncentracija PM10 ispod 20 μg/m3, što spada u najbolju kategoriju »dobro«. Koncentracija PM2,5 od početka je mjeseca također u kategoriji dobro, što znači da su vrijednosti u tom slučaju uglavnom ispod 10 μg/m3. No, prema podacima od posljednjih 367 dana, u Polači je kvaliteta zraka bila dobra samo 21,8 posto vremena (69 dana), »prihvatljiva« je bila u 52,6 posto vremena (193 dana), umjerena u 18,8 vremena (80 dana) i loša u 6,8 posto vremena (25 dana).

Podaci s mjerne stanice Vela straža na Dugom otoku znatno su bolji, pa pokazuju da je u 66,8 posto vremena (245 dana) u proteklih godinu dana kvaliteta zraka bila dobra, a u 28,6 posto (105 dana) prihvatljiva. Umjerena kvaliteta zraka zabilježena je tijekom pet dana (1,4 posto), a loša tijekom sedam dana (1,9 posto).

Sukladno preporukama za građane, kada je kvaliteta zraka dobra ili prihvatljiva, sve skupine građana mogu uživati u svojim svakodnevnim aktivnostima na otvorenom. Ako je kvaliteta zraka umjerena, osjetljiva skupina građana koja osjeti simptome nadražaja očiju, kašlja i grlobolje trebali bi razmisliti o smanjenju intenzivnih aktivnosti na otvorenom. Ako je kvaliteta loša, svi bi građani trebali smanjiti intenzivne aktivnosti na otvorenom, dok bi u slučaju izuzetno loše kvalitete kvalitete osjetljivi građani trebali u potpunosti izbjeći fizičke aktivnosti na otvorenom.

Onečišćen zrak opasniji od cigareta, alkohola i droge

Onečišćenje zraka smatra se najvećim rizikom po zdravlje ljudi u Europi – godišnje zbog toga premine oko 400 tisuća ljudi u Europskoj uniji, odnosno oko sedam milijuna u svijetu. Na temelju tih brojki moglo bi se zaključiti da je onečišćen zrak opasniji od cigareta, alkohola i droge, a situacija je najgora u gradskim područjima. Osim preuranjene smrti, kako se navodi u izvješću Europske agencija za okoliš »Kvaliteta zraka u Europi za 2022. i 2023. godinu«, loša kvaliteta zraka uzrokuje kardiovaskularne i respiratorne bolesti te smanjuje kvalitetu života.

Zbog svega navedenog koncem prošle godine na razini Europske unije donesena je Direktiva o kvaliteti zraka, kojom se granične vrijednosti štetnih čestica usklađuju s onima koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija, a Hrvatska ima dvije godine da uvjete iz direktive prenese u svoje zakonodavstvo. Države članice EU-a bi do 2030. trebale smanjiti onečišćenje finim česticama (PM2,5) na najviše deset mikrograma po kubnom metru zraka, a dušikovim dioksidom na najviše 20 μg/m3 zraka. Takve vrijednosti prema današnjim kriterijima spadaju u najvišu od šest kategorija kvalitete zraka.