Otvoreno 19. izdanje Festivala. Picula: 'Tolerancija je životna nužnost'

Foto: Luka Jeličić

Kada je prije 19 godina s pokojnim redateljem Brankom Lustigom započela priču o Festivalu tolerancije, Nataša Popović, predsjednica udruge Festival suvremenog židovskog filma nije mogla ni zamisliti kakav će odjek i popularnost kroz godine steći. Ponovila je zato još jednom iz Zadra kako je cilj festivala doprinijeti odgoju novih generacija mladih koji su svjesni važnosti međusobnog uvažavanja. Atraktivan program sastavljen od filmskih projekcija, ali i razgovora koji otvaraju teške teme, po drugu se godinu održava u Zadru.

Otvorenje 19. Festivala tolerancije

Snimio: Luka Jeličić

23.10.2025. 08:54

Galerija

Foto: Luka Jeličić

Ovogodišnje izdanje posvećeno je kulturi brige, dijalogu i razumijevanju kroz film, glazbu i interdisciplinarne umjetnosti. Film otvaranja bio je “Mlade majke”, novi naslov belgijskih autora Jean-Pierrea i Luca Dardennea, dobitnika dviju Zlatnih palmi i višestruko nagrađivanih na svjetskim festivalima.

Slobodni dijalog

Festival tolerancije prvi je počeo postavljati na velika platna temu Holokausta. Onda je počeo uvoditi neke druge teme koje nisu bile na filmskom platnu često vidljive.

U godinama kada ljudskost postaje sve manje važnom, a geo-politička i društvena situacija u svijetu sve nagriženija podjelama i ratovima, kroz filmsku se umjetnost otvaraju vrata raspravama koje se rijetko čuju. S obzirom na to da posljednjih godina živimo, u jako turbulentnim vremenima, važno je da filmsko stvaralaštvo to prati.

– Ove godine to je pitanje sjećanja na holokaust i postavljanja društva prema toj temi, kao i propitivanje pitanja odnosa prema stradavanju civila u Gazi. Tu su i teme ženskih prava i sloboda te integracije izbjeglica. Kultura brige otvara prostor za dijalog, dodala je Popović, rekavši kako festival počiva upravo na premisi slobodnog otvorenog dijaloga.

– Toga nam i općenito nedostaje, pogotovo znanja kako prihvatiti tuđa mišljenja s kojima se ne slažemo. Razvoj svijesti, a potom možda i promjena u stavovima i mišljenjima jedna je od okosnica kulturnog djelovanja. Kultura i umjetnost najuočljiviji su katalizatori promjena u društvu. Najbolja je to platforma za uspostavu dijaloga, slobodni prostor za različita mišljenja, pojasnila je Popović.

Nije bilo lako, rezimirala je, otvarati teška poglavlja, kako ona povijesna, tako i društvena.

– Iako prošle godine nismo imali odaziv na koji smo navikli u Zagrebu, nadamo se imati dom za našu misiju u Zadru. Vrhunske filmove dovodimo u Zadar te bi prava šteta bila da ih publika propusti, poručila je.

O toleranciji se može govoriti na cijeli niz načina. Uz glavni filmski program, festival donosi i segment “Iza platna”, koji širi iskustvo filma kroz koncerte, edukacije i razgovore o suvremenim društvenim temama.

Festival afirmira svoju temeljnu misiju da umjetnost nije prizor koji promatramo, nego prostor u koji ulazimo zajedno. Festival tolerancije ne bavi se politikom – bavi se ljudima i sudbinama, a umjetnost nas povezuje ne zato što smo slični, nego zato što se usuđujemo razumjeti.

Snažni filmovi

Snježana Tribuson i Boško Picula članovi su selekcijskog tima Festivala.

– Vodili smo se mišlju da filmovi odgovaraju pojmu tolerancije, kao i kako progovaraju o temama koje su eskalirale. Imali smo jako težak izbor pronaći one koji najbolje zrcale ovogodišnju temu.

U poziciji smo da vidimo filmove koji su prešli svoj festivalski život, a tema tolerancije sve je češće tema velikog broja filmaša, poručio je Picula, dok je Tribuson naglasila kako je balans između poruke koju će publika prepoznati i teme festivala neodvojiv jedno od drugog.

– Posjetitelji, posebice oni najmlađi trebaju vidjeti što nudimo. Namijenjeni su mladima. Želimo doprinijeti do ljudi kako bismo pokazali da je tolerancija životna nužnost, kazao je Picula.

Festival će u Zadru ponovno okupiti brojne goste iz Hrvatske i inozemstva, autore, redatelje, glazbenike i predstavnike međunarodnih institucija.

Među njima su predstavnici UNHCR-a Hrvatske, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, veleposlanstava partnerskih zemalja te više od trideset članova europske mreže Sound of Diversity iz trinaest država. Posebno značenje nosi sudjelovanje preživjelih Holokausta, čije priče podsjećaju na važnost dijaloga, empatije i zajedničke odgovornosti.