OPUSTOŠENO NALAZIŠTE Nakon 150 godina rasta - uništen crveni koralj u Zadarskom kanalu

Koralji oduvijek oduševljavaju svojom ljepotom, a postoje u više boja, u crvenoj, bijeloj, plavoj, crnoj, ružičastoj ili, pak, narančastoj pa su tako od davnina i korišteni kao ukras. Ipak, najviše je tražen i cijenjen crveni koralj, Corallium rubrum, čije je nalazište u moru kraj Zadra nedavno opustošeno. O ovom događaju, kao i o samim koraljima i njihovoj zaštiti, razgovarali smo s profesorom s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Petrom Kružićem, koji nerijetko u javnosti progovara o promjenama u našem moru, ali i odgovornosti koju imamo.

Ugrožena vrsta

– Corallium rubrum je kolonijalni koralj koji pripada koljenu Cnidaria i razredu Anthozoa. Mineral po skeletu, biljka po svom izgledu i životinja u stvarnosti, crveni koralj opčinjavao je ljude još od davnina. Crveni koralj nastanjuje strmo stjenovito dno od 5 do 800 metara dubine, iako se većina populacija nalazi između 30 i 200 metara dubine. U Jadranskom moru crveni koralj nalazimo duž cijele istočne obale od juga Istre do Albanije, većinom na vanjskoj strani Jadranskih otoka, te u kanalima između otoka. Inače, na Mediteranu postoji vrlo stara tradicija obrade crvenog koralja, ali dva su grada s najjačom i najstarijom poviješću zanata – Torre del Greco kod Napulja i Trapani na Siciliji. Na Jadranu su najpoznatiji majstori bili na Zlarinu i Krapnju, a danas u Korčuli, kaže Kružić.

Inače, u Republici Hrvatskoj se sakupljanje koralja smije obavljati prema Zakonu o morskom ribarstvu na temelju povlastice za gospodarski ribolov s upisanim ronilačkim aparatima i sjekiricom za rezanje koralja, odnosno s upisanom priručnom opremom, pri čemu ukupni godišnji ulov po povlastici ne smije prijeći 200 kg. Za upravljanje ovim, kao i ostalim oblicima ribolova nadležna je Uprava ribarstva, Ministarstvo poljoprivrede. U Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova ronjenjem (NN 30/2021) postoje odredbe koje zabranjuju vađenje crvenog koralja na dubinama do 60 metara, propisuju minimalne veličine za vađenje kolonija od 7 mm u promjeru baze unutar 1 cm od baze kolonije, te zabranjuju korištenje podvodnih vozila s upravljanjem na daljinu (ROV) za traženje i sakupljanje koralja.

– Vezano uz kategoriju zaštite, crveni koralj je strogo zaštićena vrsta s oznakom »kritično ugrožena vrsta« prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 143/13, 73/16). Strogo zaštićenim vrstama proglašavaju se zavičajne divlje vrste koje su u opasnosti od izumiranja, usko rasprostranjeni endemi ili one divlje vrste koje na taj način moraju biti zaštićene prema propisima Europske unije ili na temelju međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka. Stoga je i dalje prisutna nevjerica da se dozvoljava vađenje crvenog koralja koji je u isto vrijeme ugrožena i strogo zaštićena vrsta i teško je to za shvatiti. Vađenje vrste i stroga zaštita ne idu jedno s drugim. Očito, samo kod nas u Hrvatskoj. Zadnje dvije godine nitko s povlasticom za vađenje nije dobio dozvolu za sakupljanje crvenog koralja, tako da se on ne smije vaditi, kazao nam je Kružić kojeg smo upitali kakvo je stanje u zadarskom moru.

Zagrijavanje mora

– Crvenog koralja je bilo od Cresa do Cavtata. Nema neke veće razlike o geografskim zonama. Ovaj novi nalaz populacije u Zadarskom kanalu je od prošle godine. Sad je opustošen. Slično je s mnoštvom populacija u Zadarskoj županiji. Uništene su, ističe Kružić dodajući kako su prema izračunu koralji na ovoj lokaciji rasli minimalno 150 godina. Prije nego su uništene, kolonije su na ovoj lokaciji bile 30 cm visoke, a inače rastu do 2 milimetra godišnje. Trebat će proći jako dugo vremena dok se nalazište ne oporavi.

– Dugo. Jako dugo… Ostalo je nešto manjih kolonija u rupama. Veće su izvađene. Počet će se oporavljati, ali trajat će par ljudskih generacija. Iako s ovakvim našim odnosom prema podmorju, nisam baš optimist, kazao je Kružić.

Crveni koralj voli hladnija mora, zbog čega se na našem području i nalazi u većim dubinama. Kružić ističe kako su današnje temperature mora izrazito visoke što dovodi do stradavanja.

– Crveni koralj stradava od zagrijavanja mora i zadnjih 20-25 godina kolonije do 45 metara dubine stradavaju od klimatskih promjena zbog previsoke temperature mora. Koralju je optimalna temperatura mora 12 do 15 °C, a po ljeti se ta temperatura diže do 24 °C i zna trajati po mjesec dana. Previše za koralj, naglašava Kružić kojeg smo upitali koliko se danas često koralj vadi.

Slikajte, ali ne dirajte

– Danas je vađenje zabranjeno u velikom dijelu Mediterana te u našem dijelu Jadrana. Prije se vadilo puno, a službene brojke nisu točne jer koraljari sami pišu očevidnike, a kontrola je slaba. Zapravo je nema. Obično je desetak puta više vađeno nego se prijavljivalo. Svakako, nema dovoljno inspekcije i pomorske policije, a Obalna straža je u povojima. I zato – zaštita ne postoji. Budimo realni, stvarna zaštita ne postoji. Samo nešto u zaštićenim područjima, nažalost. To smo vidjeli i u ovom primjeru. I kad nađete novu populaciju, morate se borit da vam ne postave kaveze za uzgoj riba koji ubijaju podmorje. I blizu ove opustošene lokacije su uzgajališta koja planiraju proširivati. Bojao sam se kaveza, ali su nas preduhitrili krivolovci, kazuje Kružić koji smatra da ćemo samo uz održivo gospodarenje moći zaštiti naše koralje i more.

– Nismo narod koji štiti svoju prirodu, nimalo. Možda naša djeca u budućnosti, možda. Nema promjena ako imate zakone i pravilnike, a narod ih ne poštuje zato što zna da ih nitko ne kontrolira. Isto je i u ribarstvu. Zato imamo pretjerani izlov i prelov ribe u Jadranu. Treba poraditi na svijesti i poštovati zakone. Ali, daleko smo mi od toga. Možemo učit od drugih država, ali slabo nam ide. Treba održivo gospodariti, naglašava Kružić uz poruku za one koji naiđu na koralje u dubinama.

– Slikajte ih, ali ih ne dirajte. Ostavite ih da ih i drugi mogu gledati, poručuje Kružić.