Održana konferencija o tranziciji jadranskih luka za održivo i zeleno poslovanje

Lučka uprava Zadar, koja trenutno provodi čak sedam različitih projekata, u Centru za kreativne industrije, organizirala je konferenciju o tranziciji jadranskih luka za održivo i zeleno poslovanje. Objedinila je tako konferencija više projekata koje trenutno provode, te okupila brojne stručnjake iz Hrvatske i Italije.

Elektrifikacija lučkih područja

Profesor Pomorskog odjela zadarskog Sveučilišta Dino Županović, održao je tako predavanje na temu održive budućnosti lučkih područja na temelju projekta “CIRASIM”, kojeg Sveučilište i provodi.

– Riječ je o primijeni elektrifikacije brodova u luci s ciljem smanjenja ispušnih plinova. To znači da, kada u luku uplovi teretni ili putnički brod, umjesto da troši svoju energiju, koristi električnu energiju s kopna. Brod tada gasi pomoćne motore i ne ispušta nikakve plinove, a pruža se i mogućnost da ta energija s kopna dođe iz obnovljivih izvora, što je još i bolje na učinak čitave te priče. Sve je to divno i krasno, no ima mnogo infrastrukturnih pitanja, koja se ne tiču samo broda, već i lučke, te električne infrastrukture na kopnu, pojasnio je Županović, kazavši kako najzeleniji pomorski promet imaju skandinavske zemlje.

– Perspektiva nam je svijetla, naročito u korištenju obnovljivih izvora energije, no infrastruktura tek treba postati primjenjiva da bi se ove ideje mogle realizirati u praksi. Što se tiče upotrebe drugih oblika energije, te umjetne inteligencije u pomorskog prometu, pomoć pri navigaciji stara je stvar u industriji, a najveći problem elektrifikacije i većeg korištenja vodika u tom je da vršna potreba za energijom nikad ne smije biti ugrožena. Vodik je vrlo perspektivan, ali problem je njegovo skladištenje, rezimirao je.

Umjetna inteligencija u pomorstvu

Što se tiče bezposadnih brodova, u ozbiljnoj će primijeni teško zaživjeti, kako zbog konfiguracije naše obale, ali i akvatorija koji je bogat plovilima, slažu se profesori Županović i Marko Valčić, koji se bavi autonomnom navigacijom i umjetnom inteligencijom.

– U suradnji s kolegama iz Norveške, koji, kao i mi imaju razvedenu obalu, radimo a osmišljavanju različitih ideja, jer na našoj su obali prisutni brojni čimbenici koji otežavaju primjenu autonomne navigacije u Jadranu. No, ona je nužna, ako želimo biti u korak sa tehnološkim inovacijama, pojasnio je Valčić, rekavši kako umjetna inteligencija može pomoći u sprječavanju pomorskih nesreća, no ne donosi odluke, već kapetanu samo daje preporuke.

– Sustavi koji su to koji se temelje na umjetnoj inteligenciji, ali su samo potpora u donošenju odluka. Zadnja je riječ ipak kapetanova. Sve su ove moderne tehnologije itekako primjenjive u lukama, prvenstveno za optimizaciju prometa, kroz implementaciju tehnologija koje bi, primjerice, smanjile ekološki otisak pomorskog prometa nemamo dovoljno električne energije za opskrbu velikih brodova, posebno kruzera, razvijene sustave za zbrinjavanje otpada i crnih voda. Problemi su to koji su se godinama gurali pod tepih, ali sazrelo je vrijeme da se s njima napokon uhvatimo u koštac, smatra profesor Valčić.

Dva milijuna u projektima

– Ova konferencija odnosi se na naš “Transponext” projekt, a u jedno je događanje objedinjeno više naših projekata koje provodimo iz “Interreg klastera”, dodao je Đoni Štambuk. Posljednjih godina Europska unija posvećuje posebnu pozornost smanjenju emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru. Cilj projekta “Transponext” je poduprijeti održivi rast prekograničnog intermodalnog prometa i multimodalne veze koje generiraju pomorski čvorovi u programskom području kroz modernizaciju ICT alata i implementaciju inovativnih i originalnih rješenja u cilju poticanja kvalitete, sigurnosti, učinkovitosti i ekološke održivosti prometnih usluga.

– Osim toga, objedinili smo i aktivnosti u sklopu projekta “Mileport” i “Presport”, inače nasljednik projekta iz kojeg je izgrađena naša solarna elektrana. Fokusirani smo tako na održivost i digitalizaciju poslovanja. Ovi projekti uvijek su nam dobra prilika da poradimo i na kibernetičkoj sigurnosti, ali i razmijenimo znanja i ideje sa talijanskim kolegama, dodao je Štambuk, naglasivši kako LUZ trenutno provodi sedam projekata vrijednih preko dva milijuna eura.

Cilj projekta “Mileport” je riješiti slabu pristupačnost posljednje milje jadranskih luka, što utječe na njihovu integraciju u odgovarajuće gradove i zaleđe, uzrokujući neučinkovitost transporta, slabiji gospodarski rast, veće onečišćenje zraka povezano s prometom kao i emisije stakleničkih plinova.

Prekogranični “Interreg” program, pojasnio nam je na kraju Hrvoje Grancarić, sinergijom pokušava povezati srodne projekte iz više zemalja, u ovom slučaju Hrvatske i Italije. Nisu to, dodaje, kapitalni, milijunski projekti, ali imaju konkretne učinke na terenu, gdje se često testiraju inovativna rješenja.