Održan znanstveni kolokvij pod nazivom “Turističke zone: Razvojni paradoks hrvatskog turizma”

U Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održan je znanstveni kolokvij pod nazivom “Turističke zone: Razvojni paradoks hrvatskog turizma” u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU te Sveučilišta u Zadru. Cilj ovog znanstvenog kolokvija bio je potaknuti akademsku i stručnu raspravu o izdvojenim građevinskim područjima i njihovim učincima na razvoj, zaštitu okoliša te korištenje prirodnih i kulturnih resursa.

Neka od postavljenih istraživačkih pitanja su: kako su izdvojene turističke zone usklađene s interesima zajednice i zaštitom prostora; jesu li turističke zone u skladu s načelima zelene tranzicije ili su zastarjeli model prostornog planiranja; jesu li turističke zone u funkciji razvoja turizma ili tržišta nekretnina. 

Rektor Sveučilišta u Zadru, Josip Faričić, koji je na skupu aktivno sudjelovao i kao izlagač, istaknuo je kako se radi o izrazito relevantnoj temi, aktualnoj i za Hrvatsku i za svijet, kojoj se može pristupati s različitih motrišta. Rektor je pritom naglasio važnost usklađivanja razvojnih potreba s očuvanjem prostora kao nezamjenjivog resursa. 

– Prostor je izrazito dragocjeni resurs per se, ne uzimajući pojedine sastavnice: prirodnu baštinu, kulturnu baštinu, izgrađeni ili neizgrađeni dio prostora i tako dalje. Ako mu tako pristupamo, onda moramo voditi računa o tome da se, ako je ikako moguće, postiže svojevrsna harmonija, ravnoteža između razvojnih potreba i potreba zaštite prostora, kazao je Faričić, dok je akademik Nikola Bašić, predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor apostrofirao važnost proučavanja korelacije između prostora kao temeljnog nacionalnog resursa i turizma kao stupa hrvatske ekonomije, ističući potrebu da se ovu usku temu zahvati sa što većom multidisciplinarnom širinom. 

Nadalje, akademik Bašić konstatirao je kako prostor koji zajednici služi primarno kao stanište, sve više postaje prostor proizvodnje. 

– Činjenica je da prostor kao habitat zajednice najprije služi toj zajednici. On je stanište, a stanište nije samo boravište, stanište je i prostor u kojem se obavljaju i sve one aktivnosti koje društvo mora realizirati u svom prostoru. Međutim, problem je u tome što je sada taj habitat sve manje habitat, a sve više prostor različitih proizvodnji, istaknuo je Bašić te napomenuo kako u hrvatskom najvrednijem resursu – prostoru, posebice onom litoralnom, sve više sudjeluje strani kapital koji ga pretvara u tržišnu robu ugrađenu u nekretinski proizvod. – Na taj način imamo situaciju da naš nacionalni resurs broj jedan postaje resurs tuđih ekonomija, poručuje akademik. 

Problematiku koju je najavio Bašić dodatno je produbila dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru u sklopu svog izlaganja “Opravdanost aktualnog planiranja turističkih zona na otocima Zadarske županije u kontekstu društveno-gospodarskih i prostornih ograničenja”. U svom obraćanju profesorica Čuka istaknula je kako je očuvanje resursa lokalne baštine i kvalitete života lokalnog stanovništva veliki izazov, posebice na otocima, gdje je stanovništvo sve starije, a prostor sve više zauzet turističkim sadržajima. Svoje je tvrdnje potkrijepila numeričkim podacima iz 2022. godine koji govore kako je, primjerice na otoku Viru tada bilo 29,9 turista po stanovniku, a na Pagu njih čak 54,7. Valja napomenuti da se turizam pritom ne odvija u turističkim zonama, nego u apartmanima i rezidencijalnim područjima, a brojke su još i gore zbog značajne količine smještaja na crno. 

– Ne treba nam turizam baš u svakoj uvali. Na Molatu se planiraju četiri zone s ukupno tisuću kreveta, kada bi se izgradile i 60 dana u godini imali turiste, koji bi u njima odsjeli po sedam dana, imali bismo 45 turista po jednom stanovniku. Pritom Molat nema vodovod, ovisi o vodonoscu, nema odvod, liječnika, pitanje je u konačnici treba li otoku tisuću postelja. Na Pašmanu su predviđene zone s ukupno 11.200 postelja, to bi donijelo 96 tisuća novih turista i 44 turista po stanovniku. Na to treba dodati činjenicu da je stanovnika čak i manje, jer su često tamo samo administrativno prijavljeni, , istaknula je Čuka te zaključila kako je prostor potrebno čuvati, kako za nove naraštaje, tako i iz poštovanja prema precima koji su ga sačuvali za nas.

Rektor Faričić izjavio je naposljetku kako se nada da će međudisciplinarni dijalog i zaključci znanstvenog kolokvija pridonijeti određenim izmjenama u odgovarajućoj regulativi, ali i pridonijeti izmjenama u načinu na koji se o ovoj temi promišlja te zaintrigirati one koji provode prostorno-planske dokumente, investitore te one kojima je stalo do općega dobra i do prostora kao dragocjenog resursa. 

Očekuje se i skorašnje objavljivanje prigodne znanstvene publikacije u kojoj će se u tiskanom i digitalnom obliku iznijeti rezultati istraživanja kako bi oni bili dostupni akademskoj zajednici, ali i prostornim planerima, urbanistima te svima koji su na bilo koji način upućeni u to kako se turizam planira i kako se provodi.