Od šatora umjesto terminala do futurističke Zračne luke kapaciteta 2,5 milijuna putnika

U ovo vrijeme sljedećeg ljeta, radovi započeti na opširnom projektu rekonstrukcije i proširenja terminala i piste Zračne luke Zadar bit će korak bliže završetku. Zahvat, koji se provodi kroz nekoliko faza, polako započinje poprimati konkretne obrise. Posao, vrijedan više od 15 milijuna eura, izvodi se od proljeća, s tim da putnički tokovi idu neometanim, ali nešto izmijenjenim ritmom. Iako funkcioniranje Zračne luke u cjelini nije dovedeno u pitanje, putnici umjesto u postojećem terminalu, svoje letove čekaju u improviziranom šatorskom prostoru. U narednim fazama projekta izgradit će se novi terminal koji će s postojećim biti spojen u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Novi terminal imat će, između ostaloga, devet izlaza, postrojenje za sortiranje prtljage i dva karusela za prtljagu.

Zračna luka također planira izgraditi željezničku prugu do Gaženice sa željezničkim terminalom u podzemnom parkiralištu. Planiran je i remont uzletno-sletne staze i njezino produljenje za 700 metara, na 3.200 metara. Radovi na uzletno-sletnoj stazi povećat će kapacitet nosivosti i omogućiti Zračnoj luci da prihvati širokotrupne zrakoplove. Radovima na proširenju zone odlazaka dobit će se preko dvije tisuće četvornih metara novih prostora na odlascima putnika.

Ne staje promet

Kako podsjeća Josip Klišmanić, direktor Zračne luke Zadar, oporavak putničkog prometa nakon pandemije koronavirusa protekao je u puno bržem ritmu nego u većini drugih europskih luka, što je potrebu za proširenjem kapaciteta učinilo neminovnim.

Oko milijun i pol putnika, koliko je kroz luku prošlo u protekloj godini, na samom je maksimumu postojećih kapaciteta, a u luci u ovoj godini očekuju daljnji rast prometa od oko dva posto. Do kraja ovog mjeseca kroz Zračnu luku je prošlo skoro 300 tisuća putnika, bilježeći tako, nakon nešto lošijeg proljeća, ponovni rast prometa.

– Pomalo futuristički izgled novog kompleksa luke za nekoliko bi godina u potpunosti trebao biti gotov. Suprotno mišljenjima većine putnika i građana, radovi će, u fazama, trajati još neko vrijeme. Da je idealno imati ovakav režim rada, naročito tijekom vršnog opterećenja – nije, ali funkcionira – i to jako dobro, ističe Klišmanić. Putnicima su, dodaje, željeli osigurati što veći komfor dok čekaju na let i obavljaju potrebne procedure.

Prva faza radova odnosila se na proširenje čekaonica za putnike te formiranje objekta prema mjestu ukrcaja u zrakoplov. To su prostori u kojima se avionski putnici najdulje zadržavaju i posljednje što zapažaju na destinaciji na kojoj se nalaze. Trenutačno je to veliki klimatizirani šator, koji ne nudi sav komfor i udobnost terminala, ali mu je najbliže što može biti.

Sljedeća je faza najkompliciranija jer obuhvaća izgradnju tehnološki zahtjevnog prostora sortirnice prtljage, koja je krvotok aerodroma zajedno s drugim postrojenjima. To su oni prostori za koje putnici niti ne znaju da postoje, a omogućavaju im lagodan boravak. Zahtjev investitora je da Zračna luka ni u kojem trenutku provođenja projekta ne smije stati s radom, što je jedan od razloga za sveukupno deset faza radova.

Sortirnica u podrumu

– Iako trenutno imamo na raspolaganju više prostora za putnike nego ikad prije, imamo i dovoljan broj gateova, tako da nam jedino šator nije idealno rješenje za ove vrućine, ali nismo mogli osigurati drugu alternativu. Putnike zato molimo za strpljenje i razumijevanje. Mi s naše strane operacije odrađujemo kao i inače. Sama realizacija ovog prijelaznog rješenja bila je brza te je cijeli tim već bio upoznat s novim režimom, rekao je Klišmanić.

Linearno proširivanje gateova, odnosno čekaonica putnika na odlasku sastavnice su projekta koje se trenutno izvode, iako će završna konstrukcija zgrade nadvisivati postojeću, radnici se pripremaju za nadzemni dio radova. Do sada su u zadarskoj Zračnoj luci putnici skoro na stazi čekali zrakoplov. Proširenje gateova izvodi se tako što će se ispred stare zgrade, cijelom njezinom dužinom, izgraditi nove čekaonice s izlazima za putnike. I tako će zgrada cijelom dužinom dobiti sasvim novi izgled i konačno oblikovanje prostora zgrade za putnike u odlasku.

– Više od 250 djelatnika Zračne luke, zajedno sa službama zaštite, carine i policije zato se moralo pripremiti na rad u novom režimu. Druga faza bit će izgradnja podruma i nove sortirnice za prtljagu, koja čini srce Zračne luke. Tunelom smo spojili check-in s novom sortirnicom. Dakle, prema projektu, u podrumu će biti smještena sortirnica s koje se diže prtljaga, dok je u prizemlju predviđen prostor za dolazak putnika, kontrole, carinu i policiju. Dio stare zgrade ostat će u funkciji dok se gradi nova, a potom se automatizmom gase funkcije u staroj zgradi terminala, pojašnjava Klišmanić.

Nadalje, check-in će se prebaciti u novi dio zgrade i sve radne funkcije će tada biti zadovoljene. U sljedećoj bi se fazi u potpunosti trebala srušiti stara zgradu terminala i taj prostor pretvoriti u novi aerodromski trgovačko-ugostiteljski dio.

Petogodišnji plan

– Na dnevnoj bazi, u vršnom dijelu sezone, sada lukom prođe i preko deset tisuća putnika, a vikendom i duplo. Lipanj je već u plusu po prometu. Zračna luka je živo tkivo, a u privremenom smo sustavu rada i prometa od kraja ožujka. S dinamikom smo radova zadovoljni, najvažnije nam je da izvođač nije u zaostatku. Tako da do sljedeće sezone očekujemo završetak radova, najavljuje je Klišmanić.

Širenje kapaciteta Zračne luke u planu je još od 2019. godine, kada je raspisan prvi međunarodni natječaj jer postojeći su kapaciteti još 2018. godine bili neuvjetni, a sustavnog dugoročnog rješenja problemu nije bilo. Oporavak nakon pandemije bio je ekspresan, tako da su se radovi odmah morali pokrenuti. Skok cijena materijala i rada natječaju je stao na kraj, a vodstvo Luke je izgubilo godinu dana dok uvjeti nisu revidirani i natječaj ponovno raspisan.

– Do početka 2026. godine ovaj bi dio radova trebao biti završen. Sad se izvode radovi na dijelu odlazaka putnika, a tek potom na red dolazi dio gdje putnici s letova dolaze. U roku od kojih pet godina cijeli bi plan u potpunosti trebao biti završen, te bi Zračna luka imala potpuno novi izgled, ističe Klišmanić.

Traže način kako financirati sve te radove jer infrastruktura je to koja je podrška cijeloj turističkoj industriji. Moraju biti u službi turističkog sektora, što će, financiranjem i realizacijom novih kapaciteta napokon i biti. No, ističe Klišmanić, nakon što oni završe svoj dio posla, na cjelokupnom je turističkom sektoru da učini svoj dio posla te što više putnika privuče u našu županiju.

Helikopterska hitna

Iako očekuju nekoliko postotaka viši promet nego prošle godine, ideja im je ovim radovima osigurati kapacitete za oko 2,5 milijuna putnika godišnje.

– S trenutačnih sedam operacija koje istovremeno možemo izvoditi, s novim se kapacitetima nadamo dići na njih deset. Zima u Zračnoj luci, upozoravam, još je uvijek neiskorišten, taj dio posla turistički djelatnici trebaju popraviti. Kada bi svaki mjesec radili kao ljeti godišnje bismo imali oko pet milijuna putnika, ističe Klišmnaić i dodaje kako je sezonalnost tolika da ljeti kroz zadarsku Zračnu luku nekad prođe i više putnika nego kroz zagrebačku.

– Osim svih radova, pred nama je u okviru našeg prostora pronaći i prostor za bazu Hitne helikopterske medicinske pomoći. Moramo im osigurati nesmetani pristup luci te prostor odakle bi mogli letjeti prema unesrećenima. Pregovaramo gdje bi taj punkt trebao biti, kaže Klišmanić i dodaje kako će se dva projekta vremenski preklapati, ali neće ometati jedan drugog.