Novo svjetlo na zadarskoj baštini: Na jednu večer uskočili smo u cipele naših posjetitelja

U sklopu programa Zagrli Zadar, kojim se obilježava sedma obljetnica upisivanja zadarskog obrambenog sustava na popis UNESCO-ve svjetske baštine, organiziran je edukativni program UNESCO experience in Zadar u vidu obilaska zadarskog lokaliteta svjetske baštine s licenciranim vodičima. Besplatna vođena tura, u čijem su fokusu zadarske zidine, održana je na engleskom i hrvatskom jeziku, a za cilj je imala približiti Zadranima i njihovim gostima burnu povijest zadarskog fortifikacijskog kompleksa.

Brojni detalji

Odlučili smo se tako na jednu večer uskočiti u cipele naših posjetitelja, priključiti se programu i promatrati očima turista grad čijim ulicama svakodnevno koračamo. Obilazak je započeo na Trgu Petra Zoranića gdje su nas dočekala vedra lica naših turističkih vodiča. Lidija Krišto i Mare Knežević preuzele su vodstvo: jedna je tura bila na hrvatski, a druga, ona internacionalna, odvijala se na engleskom jeziku. U manjoj, »domaćoj« grupi našlo se, kako posjetitelja iz drugih gradova i susjednih zemalja, tako i Zadrana koji su valjda došli s istim motivom kao i mi.

Odmah po upoznavanju, naš vodič Lidija podijelila je prvu zanimljivost. Ukazala nam je da se pod našim tabanima krije antički ulaz u grad te da se nalazimo na mjestu gdje je nekad stajao rimski slavoluk. Iz strateških razloga, ulaz u grad naknadno je premješten pa su za vrijeme mletačke vlasti ulogu glavnog gradskog ulaza preuzela Kopnena vrata. Mnogo je detalja koji krase najimpozantnija gradska vrata, a dominira, svakako, lik lava svetog Marka. Krišto nam ukazuje na jedan detalj koji fino ilustrira odnose moći za vrijeme venecijanske uprave.

– Ispod lava možete vidjeti svetog Krševana na konju. On je tri puta manji od lava. Poanta je zapravo bila pokazati tko je tu bitniji. Mlečani su željeli da se zna da su nadmoćni i da imaju novaca. Takvo je stanje bilo u društvu, kazala je te istaknula kako se jednom šapom lav oslanja na kopno, dok mu je druga pozicionirana iznad mora, što upućuje na to da je Venecija vladar i kopna i mora.

Zanimljiva su i lica koja se mogu uočiti iznad manjih, bočnih vrata. Lijevo se nalazi glava mladića Apolona, koji je prikazan kao naočit muškarac uskog lica. Krišto nam objašnjava kako je riječ o prikazu idealne ljepote te fizičkih obilježja kakvima su pripadnici građanstva trebali težiti. S druge pak strane, njemu u opoziciji, postavljen je lik satira, seljaka, čija pojava nije bila prihvatljiva za ulazak u grad.

Valja naglasiti i nekadašnje postojanje kanala pod Kopnenim vratima. Bivši gospodari Zadra prokopali su kanale oko grada te načinili utvrđeni otok u čiju se nutrinu neprijatelj teško mogao probiti.

– Kada su se prokopali kanali, Zadar je bio jedan od najzaštićenijih gradova. Neki putnici iz 16. stoljeća koji su dolazili u Zadar govorili su da je oklopljen poput kornjače, da ga je nemoguće probiti. Mlečani su nam ostavili jako puno bastiona, jako puno baštine. Bastion Forte je branio Kopnena vrata, a drugi bastion branio je Bastion Forte, ukazala je Krišto na slojevitost zadarskog obrambenog sustava.

Lidija Krišto

Bedemi zadarskih pobuna

Iznad Kopnenih vrata, u hladu Parka kraljice Jelene, saznajemo da je postojala modificirana špilja u kojoj se čuvao led kojoj nekadašnji noćni klub Ledana duguje svoje ime. Led bi se dovlačio s Velebita i stavljao u zidine te tako zadržavao svježinu i do dvije godine.

Nakon obilaska Bastiona Forte, koji danas predstavlja ulaz u Perivoj Vladimira Nazora, te ostataka Bastiona svete Marcele kraj Muzeja antičkog stakla, turu nastavljamo šetnicom na Muraju, odnosno na Bedemima zadarskih pobuna. Pogled puca na brojne prolaznike koji prelaze Gradski most, a saznajemo da je, kada je izgrađen novi most u 60-im godinama prošlog stoljeća, bilo predviđeno i njegovo redovito podizanje i spuštanje. Ipak, ta je zamisao neslavno završila, a gradski most podignut je samo jednom i to povodom testiranja sustava.

Stižemo polako do Velikog arsenala koji je služio kao mjesto popravaka mletačkih galija. Podno zidova lijepo se vidi čitava luka za čije su upravljanje Mlečani osmislili iznimno praktično rješenje.

– Mlečani su shvatili da je razvoj sustava lučke obrane, odnosno postavljanje kamena, jako skup i dugotrajan proces. Oni su onda uveli zakon da svaki brod mora tri ili četiri velika kamena na točno određenoj poziciji uz obalu baciti u more i tek onda može ući u Zadar. Na taj način su se branili od vjetrova i napadača s mora. Mislili su na sve, ispričala je Krišto te nas povela do posljednje točke obilaska, Malog arsenala pored tri bunara. Mali se arsenal nalazio u sklopu nekadašnjeg Kaštela koji je služio za skrivanje prekojadranskih velikana u slučaju unutarnje pobune, dok je u 16. stoljeću preuzeo ulogu barutane.

Ispred Malog arsenala Krišto nas je pozdravila uz velik smiješak i prigodnu zajedničku fotografiju, a svi koji su prisustvovali turi bili su oduševljeni, kako vodstvom, tako i društvom. Uz šetnju između punktova, saznali smo različita iskustva ostalih sudionika ture, osobne priče i lokalne ćakule, a bilo je i smijeha te dijeljenja preporuka gdje se može dobro pojesti i koji objekti nude najbolju kapljicu. Osim ugodno provedene večeri i novih saznanja, vođena tura zadarsko-mletačkim zidinama baca novo svjetlo na neprocjenjivu baštinu koja nam je ostavljena u nasljeđe.

FOTO: TZGZ/BOJAN BOGDANIĆ